Video
Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.
To znači da je Imlek, koji se ne bavi domaćom proizvodnjom, već distribucijom uvoznih proizvoda, imao čak za četvrtinu veći ukupni prihod (24,85%) nego zajedno tri najveće crnogorske mljekare.
Ipak, ovo je samo dio ukupne slike o dominaciji uvoznog mlijeka i mliječnih proizvoda nad domaćom proizvodnjom u ovom sektoru.
Pored “kravice”, na crnogorskom tržištu su široko zastupljeni i drugi uvozni brendovi, poput Dukata, Zbregova, K plusa, Megglea i drugih. Zbog toga je tržišna pozicija domaćih proizvođača još nepovoljnija.
Sa druge strane, tri najveće crnogorske mljekare zajedno zapošljavaju 219 radnika, što je gotovo pet puta više u odnosu na 48 zaposlenih u Imleku Boka.
Imlek Boka je u 2024. godini ostvario prihod od 34,68 miliona eura, što predstavlja godišnji rast od 4% (u odnosu na 2023. godinu). Rashodi su iznosili 33,94 miliona eura, uz rast od 5%, dok je neto profit iznosio 646.381 eura, što je pad od 17% u odnosu na 2023. godinu. Kompanija je zapošljavala 48 radnika, jednog više nego prethodne godine.
Nikšićka mljekara Nika (FML) zabilježila je prihod od 3,69 miliona eura u 2024.godinu, što je rast od 36% u odnosu na godinu ranije. Rashodi su iznosili 3,51 milion eura (rast od 35%), a neto profit 159.716 eura, što je povećanje od 62%. Kompanija je tokom 2024. godine zapošljavala 36 radnika – troje manje nego 2023. godine, što predstavlja pad zaposlenosti od 8%.
Nikšićka kompanija Šljukić Co, vlasnik mljekare Srna, ostvarila je prihod od 8,19 miliona eura (rast od 3%), dok su rashodi iznosili 6,92 miliona eura (rast od 2%). Neto profit dostigao je 1,11 milion eura, što je povećanje od 6%. Broj zaposlenih povećan je za jednog i iznosio je 64 radnika.
Šimšić Montmilk, najveća crnogorska kompanija u oblasti mliječne industrije i vlasnik mljekare Lazine iz Danilovgrada, ostvarila je prihod od 14,18 miliona eura, što je rast od 5%. Rashodi su iznosili 13,32 miliona eura (rast od 3%), dok je neto profit iznosio 750.042 eura – čak 45% više nego u 2023. godini. Kompanija je zadržala isti broj zaposlenih – ukupno 119 radnika.
Đuranović: Uvoz jogurta u 2024. za 66% veći od naše domaće proizvodnje
Predsjednik Odbora prehrambene i poljoprivredne industrije Privredne komore Crne Gore, Milutin Đuranović, izjavio je za Bankar da je u 2024. godini uvoz jogurta bio za 66% veći od domaće proizvodnje ovog mliječnog proizvoda – odnosno, na svakih 100 litara proizvedenog jogurta u Crnoj Gori, uveze se čak 166 litara.
“U prethodnoj godini na uvoz jogurta potrošeno je 18,6 miliona eura. Nakon višegodišnjeg rasta uvoza jogurta, ali i drugih mliječnih proizvoda, Vlada Crne Gore formirala je Radnu grupu u koju su uključeni predstavnici više ministarstava, farmera i mljekara, sa zadatkom da se ozbiljno pozabave ovim problemom“, rekao je Đuranović, prenosi Bankar.
Cilj Radne grupe je da pronađe rješenja za smanjenje uvoza jogurta, čime bi se podstakla domaća proizvodnja i otkup mlijeka.
Đuranović objašnjava zašto je domaća proizvodnja jogurta od ključnog značaja za Crnu Goru:
“Proizvodnja jogurta predstavlja osnovu mljekarskog sektora Crne Gore. Ako prestane domaća proizvodnja, ugasiće se veći dio otkupa mlijeka, a mljekarstvo je kičma stočarstva – koje je, pak, oslonac crnogorske poljoprivrede”, ističe Đuranović.
U posljednjih pet godina, uvoz jogurta povećan je za 45%, dok je domaća proizvodnja smanjena za 8,3%. U odnosu na 2023. godinu, uvoz je porastao za dodatna 3%, dok je domaća proizvodnja blago opala.
Primjer dobre prakse za Crnu Goru: U Srbiji obustavljen uvoz mlijeka i zamjena zbog velikih zaliha, najavljene nove mjere podrške sektoru mljekarstva
Srbija je juče obustavila uvoz mlijeka i zamjena zbog velikih zaliha i preopterećenosti mljekara. Kako je objasnio ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić, zaustavljeno je izdavanje dozvola za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i proizvoda od palminog ulja koji zamjenjuju mlijeko.
Cilj mjera je očuvanje tržišne stabilnosti i zaštita domaće proizvodnje. Na sastanku sa predstavnicima najvećih mljekara najavljeno je formiranje radne grupe, podsticaji za nabavku dronova radi unapređenja kvaliteta stočne hrane, kao i izmjene zakona koje će regulisati rokove plaćanja i ograničiti trgovačke marže.
Preporučeno
Glamočić je poručio da će se sektor mljekarstva razvijati kroz čvršće partnerstvo Ministarstva, proizvođača i prerađivača.
