Prema podacima Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, trgovinski deficit u poljoprivredi iznosio je 454,96 miliona eura, što je 52,36 miliona više nego u istom periodu prošle godine, kada je bio 402,6 miliona eura. Uvoz poljoprivrednih proizvoda dostigao je 493,07 miliona eura, što je rast od 11,5%, dok je izvoz pao sa 39,5 miliona za 3,7%, na svega 38,1 milion eura, u prvoj poloini ove godine.

Đukranović je naveo da se stepen pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda smanjio sa 8,9% na 7,7%, što znači da se na svakih 100 eura potrošenih na uvoz, kroz izvoz vrati samo 7,7 eura.

„Vrijednost uvoza hrane i pića povećala se za skoro 51 milion eura, odnosno 11,5%, i u prvoj polovini godine iznosila je skoro pola milijarde eura“, precizirao je Đuranović.

Dodao je da se ovo povećanje može razložiti na rast količine uvoza od 8,1% i rast cijena uvoznih proizvoda od 3,4%, pri čemu je upravo rast cijena presudno uticao na inflaciju u ovom periodu. Teško je, smatra on, objasniti zašto je količina uvoza porasla za 8,1%.

„Ovo može biti rezultat povećane potrošnje prehrambenih proizvoda, ali i pada prodaje domaćih proizvoda na domaćem tržištu, odnosno zamjene domaćih proizvoda uvoznim“, rekao je Đuranović.

Povećanje uvoza, kako je istakao, moglo bi biti povezano i sa reeksportom, ali kako se izvoz smanjio, jasno je da rast uvoza nije generisan tim faktorom.

Podsjetio je i da se broj stranih građana – prije svega iz Rusije i Ukrajine – smanjio, da je broj turista isti ili nešto manji nego prethodne godine, te da „vjerovatno nijesmo kao nacija ‘ugojili’ za 8,1% i pojeli više poljoprivrednih proizvoda nego lani“.

Zbog toga, zaključio je on, može se pretpostaviti da je došlo do pada prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu upravo za ovaj procenat. Tom nalazu dodaje i podatak da je količina izvoza smanjena za 2,6%, a vrijednost za 3,7%, što, kako kaže, „potpuno opravdava ozbiljnu zabrinutost sa početka odgovora“ , zaključio je Đuranović.

Šta sve više kupujemo iz inostranstva?

Ekonomski gledano, domaća proizvodnja ne uspijeva da pokrije rastuću potrošnju niti da osvoji nova izvozna tržišta.

Prema podacima, najveći udio u uvozu hrane i dalje ima meso – uvezeno ga je u prvom polugodištu za 64 miliona eura, zatim mliječne prerađevine i jaja (41 milion eura) te proizvodi na bazi žitarica (41 milion eura).

Međutim, uvoz ovih namirnica rastao je sporije nego kod voća, kafe i čaja:

Voće – vrijednost uvoza porasla je čak 65,7%, na skoro 27 miliona eura.

Kafa, čaj i začini – rast od 36,9%, što ukazuje na promjene u potrošačkim navikama i rast cijena na svjetskom tržištu.

Pića, alkohol i sirće – 63 miliona eura (+12,4%).

Mliječni proizvodi – 41,4 miliona eura (+11,9%).

Riba i morski plodovi – rast od 20,2%.

Povrće – rast od 13,8%.

Sve više hrane – od salate do tune – dolazi iz uvoza.

Gdje izvoz gubi dah?

Najveći pad bilježi:

Izvoz voća – sa 1,22 miliona eura na 882 hiljade eura (−27,7%).

Izvoz pića, alkohola i sirćeta – sa 16,44 na 12,57 miliona eura (−23,5%), gdje ključnu ulogu ima vino.

Izvoz šećera i proizvoda od šećera – pad od 37,1%.

Izvoz žitarskih proizvoda – pad od 54,4%.

Jedini segment koji je rastao je izvoz mesa i mesnih prerađevina – sa 12,42 na 14,82 miliona eura (+19,3%).

Hrana iz svijeta, deficit kod kuće

Dok uvoz voća i kafe obara rekorde, domaći vinogradi i voćnjaci sve teže pronalaze put do stranih kupaca. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav trend dugoročno problematičan – ne samo zbog rasta deficita, već i zbog rizika po prehrambenu sigurnost zemlje. Ako se ovakav odnos nastavi, Crna Gora će, umjesto da postane mediteranski izvoznik hrane i pića, sve više zavisiti od kamiona i brodova koji stižu iz inostranstva.