Video
Crna Gora kasni sa programom ekonomskog državljanstva i trebalo je da ga uvede još prije deset godina jer bi on, ukoliko se sprovede transparentno i bez greške, državi i građanima donio nemjerljive benefite, ocijenio je za Dnevne novine ekonomski analitičar Predrag Drecun.
Preporučeno
On smatra da je taj projekat trebalo realizovati nedugo nakon obnove nezavisnosti jer je interesovanje investitora za ekonomsko državljanstvo Crne Gore tada, kako tvrdi, bilo ogromno.
“Zbog toga smo na gubitku, ali opet nikad nije kasno. Ako se projekat sada dobro sprovede onda stvarno možemo da očekujemo dolazak ozbiljnih investitora u Crnu Goru”, kazao je Drecun.
Govoreći o konkretnim benefitima ekonomskog državljanstva, Drecun je istakao da oni nijesu lako mjerljivi, te da cijena pasoša neće biti njihov primarni izvor.
“Cijena je stvar procjene Vlade i tu ne mogu da arbitriram. Međutim, mnogo veći su multiplikativni efekti koji će postati vidljivi kasnije kroz zapošljavanje, poslovne odnose, sticanje novih znanja. Biće dovoljno da prodamo 500 pasoša i dovedemo 500 biznismena, što je ogroman benefit, posebno za mlade ljude. Ako se to odradi transparentno, sa jasnim procedurama i bez grešaka, onda niko neće moći da ima primjedbe na to”, naglasio je Drecun.
Vlada je krajem prošle sedmice usvojila Informaciju o programu sticanja crnogorskog državljanstva prijemom na osnovu posebnog programa ulaganja i naložila nadležnim institucijama da stvore pretpostavke da se njegova primjena počne 1. oktobra. Program će, kako je planirano, biti dostupan za najviše 2.000 najreferentnijih aplikanata iz zemalja koje ne pripadaju EU tokom tri godine. Zainteresovani će imati opciju da ulože 250.000 eura u neki od razvojnih projekata koji je prethodno odobrila Vlada u nerazvijenom području Crne Gore ili 450.000 eura u neki od razvojnih projekata u razvijenom području, a uz to će im biti naplaćena naknada do 100.000 eura po zahtjevu.
Osim benefita, program ekonomskog državljanstva sa sobom nosi niz rizika od kojih se, ukoliko se ne sprovedu neophodne provjere, izdvaja mogućnost da pasoš dobiju osobe sa kriminalnim dosijeom.
Kako bi se to spriječilo, Drecun ukazuje da treba prekopirati najbolju praksu od država koje već sprovode taj program.
“Od toga se možemo zaštititi tako što će se postaviti dobre kontrole i provjere, uz angažovanje neke od međunarodnih agencija koje su specijalizovane za takvu vrstu usluge. Treba napraviti ugovor sa njima i prenijeti odgovornost na njih. To košta, ali bolje je i platiti pa imati čist posao nego zarađivati više, a biti izložen rizicima jer je ovdje riječ o imidžu zemlje, koji ne treba izgubiti”, zaključio je Drecun.
