Video
Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da je počekom devedesetih počeo nestanak radničke klase.
Preporučeno
“Naša preduzeća izgubila su korak sa svijetom nakon sankcija UN nametnutih tadašnjoj Jugoslaviji od 1992. do 1995. Period tranzicije je bio veoma specifičan jer se nijesu mogli primijeniti recepti drugih država koje nijesu imale blokadu UN. Zato su mnoga preduzeća, koja su zavisila od uvoza, bila u situaciji da ne mogu da rade legalno. Bila su osuđena na propast”, objašnjava Drecun i podsjeća na nekadašnje gigante „Radoje Dakić“, ,,Marko Radović“, Kombinat aluminijuma, Željezaru…
Tranzicija, uz to, nije urađena na brz način.
“Tačnije – bila je veoma spora, što je dodatno otežalo situaciju. Nakon toga nijesmo mogla uhvatiti korak sa svijetom. „Radoje Dakić“ je, doduše, mogao da se transformiše u neke druge oblike proizvodnje, ali je izgubio trku sa ino konkurencijom jer se za pet godina dešavaju ogromne tehnološke promjene u svim vrstama industrije. Ko ne prati promjene, nije konkurentan na tržištu”, objašnjava Drecun.
Nakon tog perioda je uslijedilo mnogo teških situacija, među kojima i bombardovanje.
“Tranzicija, odnosno potreba da društvena svojina ode u prošlost nije rodila preduzetničku klasu. Do kapitala su većinom došli ljudi koji nijesu imali upravljačkih znanja, što se sada donekle vidi. Istina, bilo je i onih koji su umjeli da i u tim vremenima i teškim uslovima dobro vode preduzeća i opstanu. Ali, dobar dio društvenog kapitala kroz tranziciju nije završio u rukama onih koji bi ga transformisali na najbolji način. I tako je nestala radnička klasa”, ističe Drecun.
Na pitanje da li se može očekivati „povratak radničke klase“, Drecun kaže da su se stvari u međuvremenu mnogo promijenile i da se ubrzano mijenjaju.
“Ovo je period, više ne znamo koje tehnološke revolucije – sedme ili osme. Svijet ide brzo, tako da se potreba za brojem radnika smanjuje u klasičnim oblicima proizvodnje, ali raste u nekim drugim sektorima. Sada nije poenta pošto-poto ozdraviti industriju ako ne možete biti konkurentni. Ali, Crna Gora može veoma brzo biti konkurentna u nekim segmentima poljoprivredne proizvodnje. Tu se otvara veliki potencijal”, kaže Drecun.
On smatra da bismo mogli doći do nekog ranijeg brojčanog nivoa za desetak godina, ako bismo krenuli u adekvatnu transformaciju BDP.
