Uprkos planiranim fiskalnim promjenama, isplata penzija će i dalje biti redovna, i dinamika isplate se neće mijenjati, čime se osigurava sigurnost za penzionere – poručio je u intervjuu za Pobjedu vršilac dužnosti direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.

On je istakao da će institucija na čijem je čelu raditi na unapređenju usluga, efikasnosti i transparentnosti, te govori o planovima za jačanje saradnje sa udruženjima penzionera.

Sa kojim se izazovima susrijeće Fond PIO u primjeni najavljene fiskalne strategije i koje su Vam nejasnoće u tom dokumentu?

DROBNJAK: Nacrtom fiskalne strategije za period 2024-2027. godine predviđen je nastavak rada Fonda PIO na ustaljeni način, uz obezbjeđivanje punog obima finansijskih sredstava potrebnih za redovnu isplatu penzija, što je i obaveza države koja je garant za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Prijedlog navedenog dokumenta se u značajnoj mjeri tiče ili dotiče Fonda PIO, i to u poglavljima Fiskalni okvir sa projekcijama za period 2024-2027. godine i Uticaj smanjenja doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje na penzioni sistem Crne Gore i prava iz penzionog osiguranja.

Prvo poglavlje govori o smanjenju stope doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto, kao i o ukidanju stope od 5,5 odsto na teret poslodavca. Navedena mjera značajno će uticati na ostvarivanje prihoda od doprinosa, iz kojih se Fond dominantno finansira. Postojeća stopa od 20,5 odsto smanjuje se na 10 odsto, što znači smanjenje doprinosa za 50 odsto.

Drugo poglavlje potvrđuje da će se dio prihoda neophodnih za izmirenje obaveza za penzije finansirati iz opštih prihoda budžeta, kao i da obračun penzija za postojeće i buduće penzionere ostaje nepromijenjen, budući da se osnovica za obračun penzije usljed smanjenja doprinosa ne mijenja.

Prijedlogom fiskalne strategije predviđeno je i da će državni budžet biti uskraćen za 180 do 200 miliona eura po osnovu smanjenja doprinosa za PIO, ali su takođe predviđene i mjere Vlade koje će uticati da državni budžet dio prihoda po ovom osnovu nadomjesti povećanjem bruto osnovice za obračun (povećanjem minimalne zarade sa 450 na 600 eura, kao i povećanjem zarade sa 450 na 800 eura, u zavisnosti od školske spreme), smanjenjem sive ekonomije na tržištu rada usljed smanjenja poreskog opterećenja za poslodavce i povećanjem stope zaposlenosti i zarada.

Kako će se planirane fiskalne promjene odraziti na dinamiku isplate penzija i način usklađivanja penzionih davanja u narednom periodu?

DROBNJAK: Planiranom strategijom ne predviđaju se nikakve promjene u dinamici isplate penzija, koja se vrši 20. u mjesecu za mjesec koji mu prethodi. Takođe, način usklađivanja penzija ostaje isti, te penziona davanja rastu po osnovu redovnog usklađivanja, u skladu sa prosječnom zaradom i rastom potrošačkih cijena, u skladu sa Zakonom o PIO.

Potrebno je imati u vidu da se bruto zarada zaposlenog (budućeg penzionera), na osnovu koje se vrši obračun penzije u skladu sa zakonom o PIO, ne smanjuje. Zakon o PIO propisuje način izračuna penzija, koji zavisi prevashodno od dužine radnog staža i visine bruto zarade.

Koji su planovi Fonda PIO za modernizaciju i digitalizaciju procesa, poput online prijava i praćenja penzionih prava?

DROBNJAK: Fond je prepoznao potrebu razvoja elektronskih usluga u više segmenata iz domena nadležnosti ove institucije, te je u prethodnom periodu sproveo modernizaciju informacionog sistema kako bi se, između ostalog, obezbijedili i preduslovi za digitalizaciju usluga koje se osiguranicima i korisnicima sada pružaju na tradicionalan način, najčešće uz potrebu ličnog prisustva stranke.

S tim u vezi, Strateški plan Fonda definisao je kao prioritet razvoj pet elektronskih usluga.

Elektronska usluga za pregled uplaćenih doprinosa, koji bi se vršio na osnovu M4 obrazaca, podrazumijeva mogućnost jednostavnog i brzog uvida u podatke o uplati doprinosa, elektronskim putem, bez potrebe odsustvovanja sa posla zbog obaveze ličnog dolaska u Fond. Osiguranici na ovaj način dobijaju mogućnost pravovremene reakcije na neuplaćene doprinose, kroz komunikaciju sa poslodavcem.

Druga planirana elektronska usluga odnosi se na obračun iznosa prava za buduće penzionere, odnosno na mogućnost da građani koji planiraju ostvariti ovo pravo steknu uvid u visinu penzije i prije podnošenja zahtjeva. Penzije bi se obračunavale po opštim propisima i na osnovu staža evidentiranog u Fondu, a obračunati iznos bio bi informativnog karaktera, jer se zasniva samo na činjenicama koje su u tom momentu unesene u informacioni sistem Fonda.

Elektronska usluga provjere stanja predmeta u upravnom postupku za ostvarivanje prava omogućila bi strankama da u svakom trenutku imaju uvid u status njihovog zahtjeva za sticanje prava, dok bi elektronska usluga za uvid u isplatni karton pružila mogućnost korisnicima prava da prate mjesečne uplate i odbitke, čime bi im se olakšala kontrola ličnih primanja.

Na kraju, planirano je i uvođenje elektronske usluge za banke, odnosno povjerioce.

Pored uvođenja elektronskih usluga, Fond je u cilju unapređenja rada sa strankama planirao i otvaranje jedinstvenog šaltera i uspostavljanje kol centra.

Sve navedene mjere zahtijevaju i obezbjeđenje neophodnih finansijskih sredstava za njihovo sprovođenje, te se nadamo da će budžet Fonda tokom perioda implementacije navedenih mjera, koja bi trebalo da traje do kraja 2027. godine, obuhvatiti i sredstva za ovu namjenu.

Koliko su trenutni penzijski doprinosi adekvatni za održavanje penzionog fonda i planirate li da predložite neku reformu resornom ministarstvu?

DROBNJAK: Fond PIO je u periodu januar-jun 2024. godine ostvario prihode od doprinosa u iznosu od 244,1 milion eura, što sa ostalim prihodima čini ukupne izvorne prihode u iznosu od 245,2 miliona eura.

Iznos navedenih izvornih prihoda čini 68,6 odsto ukupno potrebnih sredstava za finansiranje ukupnih izdataka Fonda, što znači da je deficit Fonda za šest mjeseci ove godine 31,4 odsto ili nominalno 112,2 miliona eura. Navedeni deficit je i nominalno i procentualno veći u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav podatak je u Fondu očekivan i posljedica je izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji se primjenjuje od ove godine, zbog povećanja minimalne penzije na 450 eura i isplate razlike svim penzionerima čija se penzija u momentu primjene ovog propisa kretala u intervalu od ranijeg do sada važećeg iznosa najniže penzije od 450 eura. Očekivanja Fonda su da će ovaj nivo deficita ostati nepromijenjen do kraja tekuće godine.

Koji su ključni ciljevi koje Fond PIO želi postići u narednih pet godina?

DROBNJAK: Fond PIO je zakonom definisana organizacija koja obavlja javna ovlašćenja u procesu odlučivanja o pravima i obavezama iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Kao pravno lice, Fond posjeduje određena prava, obaveze i odgovornosti propisane zakonom i Statutom Fonda. Fond je odgovoran Vladi za svoj rad. Nalazi se u sistemu državne uprave Crne Gore, što implicira da se suočava s izazovima karakterističnim za tu sferu. Implementacija Strategije reforme javne uprave do 2026. godine postavlja temelj za unapređenje Fondovog rada prema principima, ravnopravnosti, inkluzije, antidiskriminacije i jednakih mogućnosti za sve, s ciljem da javna uprava bude odgovorna, servisira građane i privredu, te bude profesionalna, efikasna, transparentna i inkluzivna.

Fond je aplicirao za finansiranje projekta u okviru SOCIEUX+ instrumenta tehničke saradnje, koji je kofinansiran od strane Evropske unije sa ciljem podržavanja jačanja inkluzivnih sistema socijalne zaštite, politike rada i zapošljavanja i podsticanja međusobne razmjene znanja i iskustava između država članica EU i partnerskih zemalja. Nakon sprovedenog postupka aplikacije, SOCIEUX+ je u maju 2023. godine odobrio projekat „Jačanje organizacionih kapaciteta Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja u svrhu postizanja ciljeva Strategije reforme javne uprave“, koji je uspješno okončan u junu ove godine, usvajanjem Strateškog plana Fonda PIO za period od 2024. do 2027. godine i pratećeg operativnog plana.

Navedenom strategijom definisana su četiri strateška cilja Fonda: poboljšanje kvaliteta usluga i unapređenje zadovoljstva stranaka, razvoj ljudskih resursa, povećanje interne organizacione efikasnosti za obavljanje povjerenih ovlašćenja i povećanje transparentnosti i eksterne komunikacije.

Planirani ciljevi realizovaće se kroz uvođenje elektronskih usluga, efikasno upravljanje poslovnim procesima, unapređenje kontakta sa strankama, razvoj profesionalnih sposobnosti zaposlenih i druge mjere od značaja za razvoj Fonda.

Kakvi su planovi za jačanje komunikacije i saradnje Fonda PIO sa udruženjima penzionera?

DROBNJAK: Udruženja penzionera su nevladine organizacije čiji se članovi dobrovoljno udružuju i okupljaju u cilju ostvarenja zajedničkih interesa, a to su poboljšanje društvenog i materijalnog položaja penzionera, promocija aktivnog trećeg doba, kao i predstavljanje ovog značajnog segmenta društva pred institucijama nadležnim za pitanja od značaja za penzionere.

Fond PIO Crne Gore, kao institucija posvećena boljitku penzionera, vodio je računa da u punom kapacitetu pomogne udruženjima penzionera da realizuju svoje aktivnosti. Ovakav odnos prema svim udruženjima penzionera nastojaćemo zadržati i u budućnosti, u granicama naše nadležnosti i na zakonit način.

Iako su u posljednjih par godina otvorena brojna pitanja u vezi sa načinom pružanja finansijske pomoći udruženjima penzionera i zbog toga obustavljene dodjele sredstava za ovu namjenu, očekujemo da će resorno ministarstvo i Upravni odbor Fonda, zajedno sa Fondom i predstavnicima udruženja penzionera, utvrditi modalitet nastavka ovih aktivnosti, uz obezbjeđenje pune zakonitosti i pravičnosti.