Video
Crnogorska ekonomija će u ovoj godini biti pogođena pandemijom, ali ekonomski pad može biti šansa da se struktura ekonomije ojača, više sektorski integriše u zemlji i zavisnost od eksterne tražnje smanji, ne samo u uslugama, već i u proizvodnji hrane, rekla je Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta i predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović. Smatra da je Crna Gora blagovremeno krenula sa državnim intervencijama i da su Vladine mjere dosta dobro targetirane, ali da će se vjerovatno morati povećati za turizam.
– Crnogorska ekonomija je sa eurom, ali bez prednosti koje po tom osnovu imaju članice Eurozone (otkup obveznica od strane ECB, krediti Evropskog stabizacionog mehanizma, garantne šeme razvojnih banaka iza kojih stoji Komisija i budžet EU, itd.), bez strukturnih fondova koje imaju članice EU (prenamjena 40 milijardi eura iz ovih fondova iz budžeta 2020. za borbu protiv pandemije kovid -19), bez drugih mehanizama brze podrške za države članice, uz kontrolu trgovine, pristupa i kretanja na unutrašnjem tržištu EU – rekla je Đurović i ocijenila da su više pogođene zemlje regije orijentisane na usluge i turizam, nego one koje kreiraju BDP na prerađivačkog industriji, uključujući prehrambenu i na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Navela je da Crna Gora kreira svoju bruto dodatu vrijednost 8,2 odsto u poljoprivredi, 12,5 odsto u industriji (uključujući energetiku), 7,2 odsto u građevinarstvu, 72 odsto u uslugama, od čega je direktni turizam deset odsto, dok je u uslugama 82 odsto registrovanih zaposlenih.
– Uz procijenjeni javni dug koji prelazi 80 odsto sa garancijama (2019. godina), robni deficit od 40 odsto (koji neće biti ublažen uslugama i doznakama kao i ranije, te će deficit tekućeg i kapitalnog računa biti veći od 15 odsto), te smanjenje priliva po osnovu stranih direktnih investicija (koje su 2019. bile oko sedam odsto BDP-a) Crna Gora će u 2020. godini biti pogođena negativnim efektima zdravstvene krize, bez presedana u novijoj ekonomskoj istoriji svijeta – istakla je Đurović i saopštila da je neizvjesnost trajanja krize velika, kao i dužina perioda postepenog vraćanja ekonomije na koliko-toliko normalan režim rada.
– Precizniju kvantifikaciju negativnih ekonomskih efekata nije moguće raditi dok ne izađemo iz epidemije – izjavila je Đurović, dodajući da je ovo recesiona godina, sa dubokim padom i velikim negativnim efektima, što će dovesti do rasta zaduženosti.
– Međutim, ako prognoze oporavka budu takve da se zdravstvena kriza završava po predviđanju, sljedeća je godina postepenog oporavka i solidnih ekonomskih pokazatelja – rekla je Đurović i naglasila da bi bilo dobro ako bi se realni BDP iz 2019, povratio do 2022. godine. Međutim, treba ozbiljno preispitati postepeno smanjenje izloženosti u srednjem roku, odnosno podsticanje industrije, posebno prehrambene, zelene energije i poljoprivrede.
Smatra da je Crna Gora blagovremeno krenula sa državnim intervencijama, u skladu sa svojim finansijskim kapacitetom.
– Program ublažavanja zdravstvene krize i ekonomsko-socijalni program je jedinstveni „paket“, koji se širi, te ga tako i treba posmatrati. Jedinstveno. Jer su neke od prvih mjera iz marta (npr. odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za tri mjeseca), transformisane u različite subvencije za neto ili bruto zarade u aprilu i maju kroz ovaj prošireni prijedlog, tako da će ova linija doživljavati dalje prilagođavanje i što bolje targetiranje najugroženijih djelatnosti i zaposlenih u narednom periodu – kazala je Đurović, podsjećajući da su tu i direktna davanja, krediti za likvidnost, pojačani socijalni transferi, podrška za 20.000 najugroženijih kategorija (nezaposleni bez naknada za nezaposlene, socijala, podrška penzionerima, subvencije za električnu energiju).
– Sve ove mjere prate i mjere budžetske štednje, u svim segmentima gdje je bilo moguće u ovoj fazi – rekla je Đurović i ocijenila da su mjere kreirane na vrijeme, dosta dobro targetirane, vjerovatno će se morati povećati za turističku privredu, a posebno je dobro što se proširuje spektar direktne podrške poljoprivredi i prozvodnji hrane. Prednost se daje registrovanoj zaposlenosti i uvode se mjere kontrole subvencija, kako bi išle direktno zaposlenima. Dodala je da je tu simbolično i linija za subvencioniranje novog zapošljavanja, što daje nadu da može biti rasta zaposlenosti u sektorima koji nijesu pogođeni i koji i danas rade.
Govoreći o podršci EU, podsjetila je da je predsjednica EK prije nekoliko dana javno „priznala“ da su EU/EK i sve zemlje pojedinačno potcijenile snagu zdravstvene krize.
– Uputila je javno izvinjenje Italiji i njenim građanima. Ali zato, najavljuje snažniju i dobro organizovanu podršku svima u narednom periodu, jer „vanredno vrijeme traži vanrednu podršku“. Tako je i prema zemljama proširenja u našoj regiji – rekla je Đurović.
Evropske integracije ostaju strateški prioritet Crne Gore
Đurović je kazala da izvještaj EK možemo očekivati u junu, kad ćemo dobiti aktuleni presjek stanja demokratskih i ekonomskih reformi, a biće inoviran aspektima nove metodologije, koje je moguće primijeniti i na našem slučaju (dublja analiza, više indikatora, eventualno prijedlog korektivnih mjera, itd.).
Preporučeno
– S obzirom na sveukupnu situaciju i uz otkazani majski Zapadnobalkanski samit u Zagrebu, želim biti optimista, da će i EU biti optimista i podržati zemlje regije na putu integracija, obećavajući (makar) da će druga polovina godine biti obilježena konkretnim koracima i određenim progresom na tom putu. Ova je godina sa fokusom na zdravstvene i ekonomske prioritete, ali to ne znači da se naši strateški prioriteti mijenjaju. Naprotiv – zaključila je Đurović.
