Video
Povodom saslušanja zaposlenih u Atlas banci zbog sumnje u navodne neregularnosti u poslovanju E-commerce servisa i uvođenja prinudne uprave od strane Centralne banke Crne Gore, predsjednik Atlas Grupe dr Duško Knežević
Preporučeno
“Pozivam Specijalni policijski tim i Specijalno državno tužilaštvo, pošto već godinu ne izlaze iz Atlas banke i znaju da smo potpuno otvoreni za sve što ih zanima, da svoj posao rade tako što neće maltretirati zaposlene. Nema ni razloga ni opravdanja da ih drže do kasno u noć i da ih faktički zlostavljaju. Takav neprimjeren odnos kulminirao je prije dva dana prilikom saslušanja službenika banke, a posebno je bio neprihvatljiv prema ženama i majkama, kojima nijesu dozvolili ni da vide svoju djecu, od kojih su neka bolesna i zahtijevaju posebnu njegu”, rekao je Knežević.
Predsjednik Atlas Grupe pozvao je “SDT i policiju da u ovaj slučaj uključe kompetentne stručnjake koji poznaju E-commerce i digitalnu ekonomiju”.
“Očigledno je da oni te kompetencije nemaju jer da ih imaju ne bi dozvolili sebi da iznose komične pretpostavke o pranju novca”, dodaje Knežević.
Prema njegovim riječima, uvođenje prinudne uprave od strane Centralne banke Crne Gore je neočekivano s obzirom na to da smo sporno skidanje sa računa iznosa od 15 miliona eura na račun kompanije Kaspia pokrili kolateralima i imali dogovor da novac od poravnanja za Meljine upotrijebimo za dokapitalizaciju banke.
“Takođe smo kao pokriće ponudili i Hotel Princess. Tih 15 miliona eura je Centralna banka ekspresno prenijela na račun Prve banke, iako je kompanija Kaspia pod međunarodnom istragom zbog ubistva novinarke na Malti. Poznato je da su vlasnici Kaspie ministar u Vladi Azerbejdžana Kamaladin Heidarov i njegovi sinovi Tale i Nijat Heidarov“, kazao je Knežević.
Saslušanje službenika banke 5. decembra desilo se, kako ksže, nakon što su prije više od godinu godinu uhapšeni vozači Atlas banke.
“Oni su bez ikakve krivice proveli 20 dana u pritvoru, zbog čega su njihove familije doživjele traumu. Pozivam Specijalnog državnog tužioca g. Katnića da objasni javnosti šta je bio motiv hapšenja vozača Atlas banke, te potom pokušaja mog dovođenja u vezu sa DF-om i državnim udarom. Prošle godine, kada sam sreo g. Katnića u ambasadi SAD na zajedničkom skupu, pozvao me da dođem kod njega u kabinet. Pitao sam da li je sastanak privatne ili službeni prirode, na šta je rekao da je isključivo službeni. Zato g. Katnića pozivam da objavi sadržaj razgovora. Teme su se ticale važnih predmeta koje je tužilaštvo obrađivalo, a koji imaju političku konotaciju. Katnić te predmete ne otvara, već je ušao u ispitivanje mog poslovanja u zadnjih 20 godina. Šalje dopise u Veliku Britaniju, Kipar i Dubai, gdje su sjedišta mojih stranih kompanija. Ja se nikad nijesam bavio nelegalnim poslovima, naftom, cigarima, narkoticima, bananama, bijelom tehnikom ili bilo kojom akciznom robom”, ističe Knežević.
Knežević kaže da je, umjesto toga, radio na promociji Crne Gore i njene euroatlantske integracije na svim meridijanima i sve to finansirao svojim privatnim novcem.
“Nikad nijesam koristio državni novac i nijesam, kao neki, budžetski biznismen. Očito je nekim interesnim grupama i klanovima stalo do toga da se moja imovina u Crnoj Gori otme i da se E-commerce prebaci u neku drugu banku. Blokirano mi je preko 80 miliona eura u obje banke po nalogu g. Katnića. U nizu neshvatljivih poteza desio se i taj da prinudna uprava blokira i sve moje kartice, kao i kartice moje djece koja se školuju u inostranstvu. O formalnim radnjama koje Privredni sud, Specijalno tužilaštvo i Centralna banka sprovode nad Atlas Grupom i Atlas bankom sam obavijestio i strane institucije. Atlas banci je Privredni sud ekspresno presudio, za samo tri mjeseca je donijeta presuda i skinute pare s računa, a neki naši procesi pred Privrednim sudom traju duže od pet godina. Povodom sumnji u poslovanje E-commerce servisa Atlas banke odmah smo ukazali da je naše poslovanje otvoreno za sve provjere nadležnih državnih organa i da je prošlo sve supervizije i domaćih i međunarodnih regulatora. Zato vjerujemo da će se vrlo brzo potvrditi regularnost poslovanja banke, koja je prepoznata kao nosilac svjetskih trendova elektronskog bankarstva u Crnoj Gori. Sigurni smo da će to i biti nalaz privremene uprave, koju smatramo posljedicom nerazumljivih postupaka Specijalnog tužilaštva, koji su rezultat interesno motivisianih medijskih spekulacija i u koji u krajnjem predstavljaju nelegitimni pritisak na institucije sistema”, navodi Knežević.
Sa Centralnom bankom, kako kaže, imali su vrlo konstruktivnu saradnju. Istiće da je CBCG vodila računa o ugledu obje banke i potvrdila da nije bilo nezakonitih radnji u poslovima E-commerca.
“Naši klijenti iz inostranstva, čije je poslovanje SDT blokirao, bili su kandidati za ekonomsko državljanstvo. Sada se suočavaju sa pravnim nasiljem nad njima i njihovim legalno zaposlenima u Crnoj Gori. Tužilaštvo odbija da pruži informacije njihovim advokatima, sve se proglašava tajnom, zbog čega pravni zastupnici ne mogu da rade na njihovoj odbrani. Oni su se obratili Evropskoj centralnoj banci, Evropskom sudu za ljudska prava, Evropskoj komisiji, ambasadorima članica EU u Crnoj Gori, premijeru i nadležnim ministrima. Upozoravam da će Crna Gora pretrpjeti veliku štetu ako otjera strane investitore, posebno sada kada promovišemo ekonomsko državljanstvo na kojem smo ja i Atlas Grupa intenzivno radili u posljednjih pet godina. I zbog toga sam bio meta napada i pritisaka, sa obrazloženjem da ekonomsko džavljanstvo nije dobar potez za Crnu Goru. Siguran sam da jeste, kao što sam siguran da E-commerce može donijeti Crnoj Gori više ukupnog prihoda nego turizam”, kazao Knežević.
“Ako je tužilaštvu potrebno spektakularno skretanje pažnje sa drugih neriješene slučajeva, ne želim da se to radi na račun zaposlenih i poslovanja Atlas Grupe i da od nečega od čega žive stotine porodica u Crnoj Gori prave rialiti program. Više od 10.000 ljudi direktno ili indirektno zavisi od Atlas Grupe. Duže od tri decenije sam u biznisu. U Crnoj Gori je Atlas Grupa uložila nekoliko stotina miliona eura i dobro mi je poznato koliko je za poslovanje i investicije značajno uspostavljanje pravne države. Bez sigurnosti i izvjesnosti koje garantuju profesionalne i nezavisne institucije nema stabilnosti i ekonomskog razvoja”, zaključuje Knežević.
