Video
On je ocijenio da su kamatne stope na depozite u našem bankarskom sistemu dobro kalibrirane, jer smo svjedoci značajnog rasta iz godine u godinu i istorijskog maksimuma depozita od skoro 5,5 milijardi eura i rast od 250 miliona eura u odnosu na kraj prethodne godine.
” Gledajući prosječnu kamatnu stopu na nivou sistema, jasno je da je na nivou regiona, ali nigdje u regionu nećete naći ponudu na godišnji euro depozit od četiri odsto na godišnjem nivou. Takav iznos depozita i likvidnosti banaka kroz bankinu umješnost očuvanja i uvećanja vrijednosti se odrazio i na dobit banaka, što treba kroz solventnost i stabilnost bankarskog sistema da raduje klijente i državu, jer imamo kvalitetne pretpostavke za podršku privredi”, ističe Pejaković, dodajući da značajan dio dobiti banke ostavljaju u rezervi za ojačavanje postojećeg kapitala, tako da je njihova kapitalizovanost u godini porasla 22 odsto, što je podatak koji raduje u odnosu na izazove koji se očekuju u srednjem roku.
” Podržavam ideju emitovanja obveznica prilagođenu i za fizička lica. Svakako treba, kako sugeriše CBCG, prije donošenja odluke pripemiti detaljnu analizu uticaja na bankarski sistem, odnosno na likvidnost i mogući smanjeni obim sredstava za privredu i stanovništvo. Sa druge strane, imali smo 2016. i 2019. godine emitovanje obveznica ukupnog iznosa 940 miliona eura, gdje je odmjerena kamatna stopa bila i četiri odsto p.a, ali pored animiranja stanovništva nijesu se postigli očekivani rezultati, jer je od njih prikupljeno oko 20 miliona eura, što je zanemarljivo u odnosu na ukupan iznos, ali valjano je da razvijamo tržište kapitala – tvrdi Pejaković. Stav MMF-a je da investiciono bankarstvo, odnosno sklonost investiranja u domaće i inostrane hartije od vrijednosti fizičkih lica je na niskom nivou, ali to daje prostor za razvoj tržišta kapitala”, ističe Pejaković
Ističe da su banke uvijek bile odgovorne prema zahtjevima države tako da, polovina ukupne emisije od 500 miliona eura koja dospijeva u aprilu 2025. godine, u vlasništvu je crnogorskih banaka, osiguravajućih kuća i institucija.
” Tako da u tom opsegu, stanju likvidnosti bankarskog sektora, treba tražiti i odgovor na obaveze koje dospijevaju”, poručuje Pejaković.
On ističe da je stav MMF-a je prema bankarskom sistemu pozitivan i da su potvrdili da su pokazatelji adekvatnosti kapitala, likvidnosti i profitabilnosti banaka u cijelom sistemu visoki, a nekvalitetni krediti su nastavili da opadaju, te da je smanjen nivo kredita sa varijabilnom stopom.
“Bankari bi uz klijente bili srećni da se spuste kamatne stope u plasmanima, što bi značilo da su značajno smanjeni rizici, a obuhvat klijenata bi bio veći, a time aktivnost privrede i ukupan obrt. Javnost najviše interesuje da od juna možemo očekivati pad varijabilnih kamatnih stopa u vezi s EURIBOR-om. Optimisti očekuju i ranije, ali usljed dosljednosti borbe sa inflacijom preporuka MMF-a centralnim bankama je da budu oprezne sa spuštanjem osnovnih kamatnih stopa”, objašnjava Pejaković dodajući da je očekivani pad EURIBOR-a utemeljen u usporavanju ekonomija, gdje 11 zemalja EU imaju takav trend, a tu su i izbori gdje političari na vlasti ipak žele povećanu aktivnost privrede.
” Buduća ekonomska kretanja će zavisiti od tri ključna faktora – geopolitičke situacije na globalnom nivou, stepena ranjivosti pojedinačnih ekonomija na eksterne šokove, te efikasnosti makroekonomskih politika, koja se postiže adekvatnim sadejstvom monetarnih i fiskalnih politika”, objašnjava Pejaković i dodaje da kamatne stope u plasmanima zavise od cijene novca, gdje je i kamata na depozite, te rizika plasmana.
” Ako je prosječna stopa inflacije u 2023. godini iznosila 8,6 odsto. a prosječna kamatna stopa u plasmanima banaka oko 6,5 odsto, imamo realno negativnu aktivnu kamatnu stopu. Ukoliko se obavezujućim mišljenjem, administrativno žele povećati kamatne stope na depozite za očekivati je porast cijena u plasmanima ili veći obim naknada, što sve nije dobro za klijente. Ipak, treba ostaviti onima koji žive problematiku iz dana u dan, a to su bankari, da u skladu sa međunarodnim standardima vode strategiju poslovanja”, navodi Pejaković i dodaje da je ovoliki iznos depozita posljedica povjerenja u bankarski sektor.
” Da bi se smanjila razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa treba da se smanje institucionalni rizici. Značajan dio kamatne stope u plasmanima zavisi od rizika koji se ogledaju u uslovima poslovanja. Rizici su neformalno poslovanje, česte izmjene propisa, nelikvidnost privrede, gdje je u blokadi svako peto preduzeće, a to su potraživanja koja povjerioci pokušavaju naplatiti blokadom računa, sudski procesi u naplati traju u prosjeku tri godine, a siva ekonmija ugrožava poslovanje”, navodi Pejaković, dodajući spisku i kreditni rejting zemlje.
” Kroz izjavu MMF-a smatram da će rejting agencije u narednoj iteraciji smanjiti stepen rizika, a time se stiče uslov za smanjenje kamatnih stopa u plasmanima, gdje iz MMF-a insinuiraju da bi oni odobrili pod značajno povoljnijim uslovima od postojećih, ili griješim. Stanje platnog bilansa, za ekonomiju veći priliv utiče na smanjenje kamata. Crnogorski javni dug je visok. Iako je ovogodišnje stanje u javnim finansijama pristojno, situacija u periodu naredne četiri godine je kompleksnija, jer je na osnovu dosadašnjih zaduženja neophodno isplatiti iznos glavnica i kamata od oko 2,5 milijarde eura”, kaže Pejaković i preporučuje da se pažljivo prati domaće zaduživanje kroz redovno izvještavanje i analizu kretanja ključnih makroprudencijalnih indikatora.
Komentari MMF-a
” To je od suštinskog značaja, kako su naglasili eksperti MMF-a, kako bi makroprudencijalne politike CBCG bile dobro osmišljene. Kada se realno sagleda stanje, uslovi poslovanja, onda možemo imati i kvalitetniju ocjenu, razumijevanje postojećih kamata kako depozita tako i plasmana banaka. Neozbiljno je upoređivati se sa Njemačkom ili Švajcarskom, što rade neki analitičari, jer niti su institucije, strukturiranost privrede, nasljeđe, okruženje, ni produktivnost kod nas na njihovom nivou”, kaže Pejaković.
Zaključuje da bankarski sektor pokazuje stabilnost i pouzdanost, da su svi bankarski subjekti domaći, a regulatorne mjere i prakse osiguravaju sigurnost depozita.
Preporučeno
” Kod Prve banke su akcionari rezidenti, a time i prefiks novinarski – domaća banka. Sve banke u Crnoj Gori su domaće, nemamo čak ni filijalu neke strane banke, što je dozvoljeno Zakonom o kreditnim institucijama. Postojanje fondova za zaštitu depozita i sanacionog fonda dodatno povećava sigurnost sistema, štiteći interese klijenata i sprečavajući negativne efekte eventualnih bankarskih kriza na ekonomiju”, kaže Pejaković i ističe da to pruža povjerenje u bankarski sektor i potvrđuje njegovu vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju zemlje.
