Video
Iako je u odnosu na prethodnu godinu ovaj procenat smanjen, pitanje bankarskih naknada ostaje jedno od ključnih tema u javnosti i političkim krugovima.
Inicijativa
Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta inicijativa za ukidanje naknada građanima za osnovne račune, što je otvorilo debatu i u Crnoj Gori – da li bi slična mjera mogla biti primijenjena i kod nas i kakve bi posljedice imala na stabilnost bankarskog sektora?
U razgovoru za Pobjedu, generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković pojašnjava kompleksnost ove teme, potencijalne posljedice i već postojeće mehanizme zaštite potrošača, dok, s druge strane, predstavnici političke scene – poput Borisa Mugoše iz SD-a – pozivaju na otvaranje ozbiljne javne rasprave.
Pejaković ističe da je bankarski sektor strogo regulisan i da već sada pruža određene besplatne usluge, ali i upozorava na moguće negativne efekte bilo kakve administrativne intervencije u tržišnim mehanizmima.
Pejaković, Foto: Ivana Božović
Dok su banke u Crnoj Gori oslobođene naplate naknada za određene usluge, poput isplate penzija, uvođenje dodatnih olakšica moglo bi, prema mišljenju finansijskih stručnjaka, dovesti do dugoročnih finansijskih gubitaka i smanjena investicione sigurnosti. S druge strane, inicijative poput one u Hrvatskoj podržavaju ideju da bankarski sistem treba biti prilagođen potrebama građana, posebno u pogledu osnovnih usluga.
,,Upoznat sam da su banke u Hrvatskoj odustale od uvođenja novih naknada, kao i od povećanja postojećih. Bankarski sistem je konzervativnije uređen od bilo kojeg drugog privrednog sektora, tako i kod promjene transakcionog tarifnika banke moraju dva mjeseca unaprijed da upoznaju svoje klijente, kako u Hrvatskoj tako i u Crnoj Gori. Pretpostavljam da ste upoznati da banke u Crnoj Gori u pogledu osnovnih računa za osjetljivu grupu potrošača i za plaćanje po osnovnim uslugama, imaju posebnu senzitivnost. Ukoliko se referišete na prijedlog Ministarstva finansija Hrvatske za uvođenje besplatnih obračuna plata i penzija gdje su banke u Hrvatskoj navele da bi to dovelo dugoročno do značajnih gubitaka za banke i moglo bi narušiti njihovu održivost, to je već sadržinski različit stav”, tvrdi Pejaković.
Besplatne usluge neodržive
Navodi da su bankari u Hrvatskoj upozorili da ne postoji niti jedna djelatnost i preduzeće, bilo u javnom ili privatnom sektoru, koji nude širok spektar svojih usluga besplatno, jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo
,,U Crnoj Gori većina banaka ne naplaćuje fizičkim licima naknade, provizije za gotovinsku isplatu ili uplatu sredstava na njihov račun. Da bude jasnije, kod isplate penzija niti u jednoj banci nemate naplatu provizije ili naknade za uslugu. Za plaćanja drugim fizičkim ili pravnim licima banke imaju troškove RTGS sistema u unutrašnjem platnom prometu, a pogotovo troškove korenspodentske banke za transfer u inostranstvu”, kazao je Pejaković.
U konačnom navodi da su na sajtu CBCG ili Regulatora bankarskog sistema informacije o tarifama kod svih 11 banaka u sistemu, kao i na sajtu pojedinačne banke, gdje je u detalje dato pojašnjenje šta je transakcioni račun, tarife u nacionalnom platnom prometu, plaćanja prema inostranstvu, opis tarifnog stava, paketna ponuda, tarife elektronskog bankarstva gdje su naknade niže od naknade na šalteru, da bi se smanjio pritisak na šaltere i da bi se pospješilo korišćenje digitalnih kanala banke.
,,Po informaciji Regulatora, prihode od naknada i provizija dominantno generišu tri izvora – prihodi od platnog prometa u iznosu od 68,6 miliona eura, prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja u iznosu od 56,3 miliona eura, kao i prihodi po osnovu vođenju računa u iznosu od 11,3 miliona eura. Svaka administrativna intervencija na tržištu nosi u sebi velike opasnosti sa više aspekata. Gubi se prednost predvidivosti sistema za strane, ali i domaće investiture, dolazi do smanjenja angažovanosti i upodobljenog sagledavanje tržišta sa aspekta ulaganja, podrške projektima tekućim i budućim, sagledava se rentabilnost poslovanja itd”, smatra Pejaković.
Takve mjere mogu, kako je istakao, uticati značajno na smanjenje budžeta, jer su sve banke na bijeloj poreskoj listi i značajno pune budžet države odakle se finansira funkcionisanje, plate administraciji, obrazovnim institucijama, sudskim organima, ali i zdravstvenom sistemu.
,,Najveći dio dobiti banaka se prenosi na zadržanu dobit i ojačava kapital banaka, čime se dobija povećan kapacitet za podršku stanovništvu, privredi i državi”, kazao je Pejaković koji napominje da se zaboravlja da su na nivou bankarskog sistema 2011. i 2015. god. poslovali sa minusom, a da je profitabilnost banaka i ovih dobrih godina ispod prosjeka EU zemalja sa kojim volimo da se upoređujemo.
,,Prenebregavamo da se krize, bilo finansijske ili pandemijske, i ugroženosti privrednih subjekata saniraju naporima samih banaka uz regulativni okvir CBCG i mjerama Vlade Crne Gore, jer nijesmo članica EU i nemamo pogodnosti koje crpe zemlje članice EU od jeftinih sredstava pri kriznim dešavanjima. Sa druge strane, niti provizije, niti naknade, a pogotovo kamate na kredite ne odstupaju značajno od tarifa u EU zemalja, gdje prednjače Francuska, Malta i Hrvatska, koja ima povoljnije kamate od recimo Njemačke u ovom trenutku”, tvrdi Pejaković.
Šef poslaničkog kluba SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži Iks istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
On je nabrojao o kojim izmjenama je riječ.
,,Ne smije se naplatiti naknada za: uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa; uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva; uslugu koja omogućava polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca; priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima; uslugu izdavanja i korišćenja debitne kartice, kao i uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom. Takođe, predloženo je i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje”, kazao je Mugoša.
Mugoša, Foto: Iva Mandić
On je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
Preporučeno
Mugoša je na kraju podsjetio da je na njegovu inicijativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.
