Fabris: Da nijesmo imali euro, naš rast bio znatno sporiji

Najbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem predstavlja rast ukupnih depozita, koji su tokom prvih devet mjeseci ostvarili rast od 9,23 odsto, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura, što nam govori da je sistem stabilan i vrlo otporan na šokove, kazao je viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris u intevjuu za Vikend novine.

Fabris u intevjuu za Vikend novine prenosi utiske sa nedavnog sastanka koji je sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke imao prošlog mjeseca u Vašingtonu.

Dvije decenije nakon zvaničnog uvođenja njemačke marke kao sredstva plaćanja, Crna Gora danas koristi euro, za koji smatra da je stvorio stabilan i predvidiv sistem.

“Brojni faktori su doprinijeli bržem ekonomskom razvoju i smatram da nijesmo imali euro, naš rast bio znatno sporiji”, istakao je sagovornik Vikend novina.

Kako ističe, najviši zvaničnici i MMF-a i SB su se tokom jesenjeg zasijedanja vrlo pozitivno izrazili o Crnoj Gori.

“Konstatovano je da je finansijski sistem stabilan i da je većina pokazatelja na istorijskom maksimumu. Istaknuto je da je fiskalna konsolidacija dala pozitivne rezultate i kao potvrda toga, navedena je izuzetno uspješna emisija euroobveznica sa istorijski najnižim kamatnim stopama, kao rezultat povjerenja finansijskih tržišta u ostvarene rezultate. Predstavnici i MMF i SB su konstatovali da se reforme u bankarskom sistemu odvijaju u pravom smjeru i da u narednom periodu akcenat treba da bude na implementaciji novih propisa. Data je podrška implementaciji nezavisne provjere kvaliteta aktive finansijskih institucija koja je planirana za sljedeću godinu. Naveli su da se mora nastaviti sa odlučnom primjenom mjera fiskalne konsolidacije i da treba raditi na ispunjenju preostalih uslova za dobijanje razvoj ne garancije SB. Takođe, sugerisan je nastavak strukturnih reformi i investicije u ljudske resurse i infrastrukturu, imajući u vidu njihov veliki značaj za dalji ekonomski rast i obezbjeđenje fiskalne održivosti”, navodi Fabris.

Garancija SB, pojašnjava, omogućava, s jedne strane, jefitinije finansiranje javnog duga.

“Pokazalo se da su investitori spremni da daju i do trostruko većeg iznosa zajma u odnosu na vrijednost date garancije. S druge strane, time se diverzifikuje finansiranje javnog duga i smanjuje zavisnost od pojedinačnih oblika finansiranja. Većina uslova je već ispunjena, a među značajnijim ostali su još usvajanje paketa zakona iz oblasti bankarstva, Zakona o klimatskim promjenama i Zakona o radu”, naglašava Fabris.

Ukazuje da je od 13 banaka na kraju septembra 11 imalo profit.

“Uprkos uvođenju stečaja u dvije banke u 2019. godini, ključne bankarske bilansne pozicije na kraju trećeg kvartala tekuće godine bilježe istorijske maksimume i to: iznos novčanih sredstava kod banaka, aktiva banaka, ukupni krediti, ukupni depoziti i ukupan kapital. S druge strane, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa, zatim učešće nekvalitetnih kredita, te kredita koji kasne više od 30 dana i više od 90 dana u ukupnim kreditima, i učešće nekvalitetne aktive u ukupnoj, sada su na istorijskom minimumu.

Kontinuirano se nadzire bankarski sistem koji je likvidan, solventan i sa nekvalitetnim kreditima na rekordno niskom nivou od samo 4,67 odsto ukupnih pozamijca. Stabilnost bankarskog sektora podržana je adekvatnom kapitalizacijom, pa agregatni koeficijent solventnosti od 17,71 odsto značajno prevazilazi zakonski minimum od 10 odsto. Agregatni povraćaj na prosječnu aktivu (ROA) iznosi 1,49 odsto, dok povraćaj na prosječni kapital (ROE) banaka iznosi 11,83 odsto. Najbolji indikator očuvanog povjerenja u bankarski sistem kao najznačajnijeg dijela crnogorskog finansijskog sistema, predstavlja rast ukupnih depozita. Oni su tokom prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast od skoro 300 miliona eura, odnosno 9,23 odsto. Istovremeno, ukupan profit poslovnih banaka iznosi 48,6 miliona eura. Dvije banke iskazuju negativan finansijski rezultat u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura. Sve ovo nam govori da se bankarski sistem pokazao kao stabilan i vrlo otporan na šokove”, ocijenio je Fabris.

Osvrnuo se i na nedavnu odluku o pooštravanju uslova za odobravanje gotovinskih kredita.

“Pitanje intenziviranog zaduživanja stanovništva gotovinskim neobezbijeđenim kreditima sa dužim rokovima otplate, predmet je kontinuirane i sveobuhvatne analize CBCG. U tom pravcu je razmatran potencijalni uticaj naglog rasta ovih kredita, praćen konstantnim produžavanjem njihove ročnosti i višim kamatnim stopama od obezbijeđenih kredita na finansijski sistem. Dodatno, uzeli smo u obzir činjenicu da bi ovakva politika kreditiranja vremenom rezultirala većim prosječnim zaduženjem po zajmoprimcu što bi uz gotovo nepromijenjeni iznos prosječne plate predstavljalo potencijalni okidač za rast nekvalitetnih kredita. Ocijenjeno je da bi se primjenom ovih mjera preduprijedio potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po gotovinskim neobezbijeđenim kreditima građana, usljed njihovog nekontrolisanog rasta, a posebno imajući u vidu najavu MMF-a o usporavanju globalnog rasta i postojanju spoljnih tenzija koje najviše mogu uticati na manje i otvorenije ekonomije. Stoga je ova mjera preventivne prirode”, kaže viceguverner.

Podsjeća da je Savjet CBCG na sjednici 14. oktobra donio Odluku o makroprudencionim mjerama koje se odnose na kredite koje banke odobravaju građanima, a koja će se primjenjivati tokom naredne i 2021. godine.

“Naglašavamo da se ovim mjerama ne ograničava rast gotovinskih kredita, već samo njihovog segmenta čija je ročnost preko osam, odnosno šest godina, a koji nije obezbijeđen kvalitetnim sredstvima. Na taj način će se preduprijediti potencijalni sistemski rizik koji bi doprinio rastu nekvalitetnih kredita. Takođe, odlukom se utvrđuje i obaveza banaka da izračunavaju pokazatelje nivoa kreditne zaduženosti fizičkih lica, čime se dodatno doprinosi održavanju stabilnosti finansijskog sistema i održivosti kreditiranja fizičkih lica”, zaključuje Fabris.