Video
Ugostitelji koje smo kontaktirali naglašavaju da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet. Oni smatraju da otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire.
“Podržavamo sve potencijalno predložene procedure i mjere radi zaštite gostiju i osoblja. Svjesni smo da će to svakako prouzrokovati dodatne troškove pored već evidentnih dosadašnjih ali i budućih gubitaka, ali se sa zdravljem i opštim dobrom ne licitira. Ono o čemu treba i mora da se pregovara jesu bolje ekonomske mjere pomoći Vlade kako bismo sa što manje štete izašli iz ove, nesporno, već propale sezone”, kazao je predsjednik Upravnog odbora Udruženja ugostitelja Budve Vido Markićević, koji smatra da su dosadašnje mjere podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa korektne, ali da su za potpuno prevazilaženje krize potrebni određeni bespovratni aranžmani.
Restorani i kafići morali su da prekinu sa radom sredinom marta, jer je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti tada donio mjere u zaštiti građana od korona virusa, među kojima su između ostalog bile i obustavljanje rada (zatvaranje) ugostiteljskih objekata.
Iz Nacionalnog kordinacionog tijelo za zarazne bolesti (NKT) juče je saopšteno da će, ako epidemiološka situacija bude pod kontrolom od 18. maja biti otvoreni restorani, kafići i plažni barovi. Ugostitelji će morati poštovati epidemiološka pravila i procedure.
Ta pravila i procedure će između ostalog najvjerovatnije podrazumijevati osiguravanje dovoljne distance između stolova i gostiju, što znači da će restorani i kafići ugošćavati značajno manje gostiju nego ranije.
“Takav rad apsolutno neće biti isplativ sa trenutnom radnom snagom, tako da će neminovno doći do otpuštanja određenog dijela zaposlenih. Naši biznisi već sada trpe posljedice jer su predviđene ekonomske mjere podrške nedovoljne, radnik ne može da preživi sa 222 eura, a mi bez priliva novčanih sredstava veoma teško možemo da nadomjestimo razliku do pune plate”, istakao je Markićević.
On je naveo da je nesporno da će gostiju biti značajno manje.
“Upitna će biti i platežna moć gostiju, jer je pandemija ugrozila sve sfere života i rada”, upozorio je Markićević.
On se plaši da tokom ove ljetnje turističke sezone ugostitelji neće ostvariti zaradu, ali će, kako je kazao, sve raspoložive resurse usmjeriti na opstanak biznisa.
Markićević je dodao da ugostitelji od agencija i turoperatera ne dobijaju baš optimistične najave, ali se nadaju da ipak nije sve izgubljeno.
“Naša država je izvrsno reagovala i to je rezultiralo malim brojem zaraženih, što će se svakako cijeniti prilikom odmjeravanja eventualnog putovanja u inostranstvo stranog gosta”, smatra Markićević.
On očekuje da će se gosti vratiti u ugostiteljske objekte nakon ukidanja privremenih mjera i početka rada, ali naglašava da tu postoji razlika između ugostiteljskih objekata koji se nalaze u turističkim mjestima i onima u Podgorici.
“Svakako da će se gosti vratiti, ali domaći gosti su u najvećoj mjeri konzumenti restorana i kafića u na primjer Podgorici koja je glavni poslovni i privredni centar, dok je Budva, kao turističko mjesto, najviše usmjerena na goste iz hotela, kojih trenutno nema. Direktno smo vezani za turističku sezonu. Frizeri uvijek imaju svoju manje-više stalnu klijentelu i oni mogu da zatvaraju i otvaraju bilo kad, dok naša djelatnost nije tog karaktera”, rekao je Markićević.
On je naveo da je uz ogromne napore većina budvanskih ugostitelja zadržala radnu snagu.
“Ali nijesu rijetki i oni koji su morali da načine taj nepopularan potez te da otpuste radnike. Mi ugostitelji, koji radimo legalno, imamo ogromnih poteškoća da isplatimo plate radnicima i bez pomoći države naša održivost će biti prilično neizvjesna”, poručio je Markićević.
Komentarišući najavu da bi ugostiteljski objekti trebalo da budu otvoreni u drugoj polovini maja, suvlasnik restorana ONE u Porto Montenegru Majkl Šor navodi da da ih čekaju veliki izazovi.
Brojni gosti jedva čekaju da se restorani i kafići otvore, pa će vjerovatno odmah pohrliti na svoja omiljena mjesta, dok ima i onih koji će biti nešto oprezniji, smatra on. Za njih su, kako navodi, prilagodili jelovnik kako bi pojedina jela učinili jednostavnijim za dostavu.
To je, smatra on, njihova prednost u odnosu na one restorane koji svoju ponudu isključivo baziraju na služenju hrane u svojim objektima. Naglašava da imaju stroge protokole kada je riječ o čistoći i sigurnosti, ali i da će to od sada biti još veći prioritet.
“Bezbjedan razmak između stolova biće samo jedna od mjera koje ćemo sprovoditi u našem restoranu. Ipak, postoje brojne dodatne mjere predostrožnosti koje moramo preduzeti kao što su dezinfikovanje ruku prije svakog služenja hrane, kao i terminala za plaćanje kreditnom karticom, jelovnika i flašica ulja i začina na stolovima nakon promjene gostiju i slično”, objašnjava Šor.
Kao stranac koji godinama živi ovdje Šor smatra da će ova sezona biti puna izazova, ali je optimističan, jer vjeruje da Crna Gora kao turistička destinacija, ima veliku prednost s obzirom na širinu prostora, velike parkove, kao i direktne avio linije sa velikim brojem evropskih gradova.
“Crna Gora će kao takva biti veoma privlačna svima koji su morali da provedu dva mjeseca u kućama. Biće privlačno i onima koji žele da izbjegnu prenatrpana mjesta, imajući u vidu široke otvorene prostore i predivne nacionalne parkove koje Crna Gora ima”, zaključuje sagovornik Pobjede.
Vernes Zagora, menadžer marketinga i komunikacija u poznatom barskom rizortu Stara čaršija u okviru kog posluju hotel i restoran, navodi da se ovogodišnji gubitak sigurno ne može nadoknaditi te da će ove godine čitava privreda imati ogromne gubitke. Napominje da za kvalitetan rad njihovog rizorta otvaranje ugostiteljskih objekata neće biti dovoljno dok ne budu otvorene granice na nivou Evrope i šire.
“Smatramo da će tek tada svi imati dovoljno želje i sigurnosti da se ponovo odluče na putovanje. Mada, nakon ovako neizvjesnog perioda od mjesec i po, otvaranje ugostiteljskih objekata nam pruža nadu i utjehu da će stvari uskoro ići na bolje i da ćemo moći da iskoristimo period post-sezone”, navodi Zagora.
On ukazuje da su kao kompleks koji je još u razvoju već proširili kapacitet restorana sa posebnim akcentom na terase te da svakako planiraju da stolove postave prorjeđenije nego što je prvobitno planirano kako bi gostima obezbijedili sigurnost.
“Takođe ćemo dodatno obratiti pažnju i na dezinfekciona sredstva koja će gostima biti na raspolaganju pri dolasku u rizort. Ipak, sačekaćemo i zvanične upute Vlade i tek tada sa njima uskladiti sve svoje aktivnosti, način rada i pravila funkcionisanja”, navodi Zagora.
Primjer u Hrvatskoj
Prije nekoliko dana u susjednoj Hrvatskoj, predstavnici Hrvatske privredne komore uputili su dopis hrvatskoj Vladi s prijedlogom popuštanja mjera koje bi se, prema njihovu mišljenju, trebale usvojiti nakon što u Hrvatskoj popusti epidemija korona virusa.
Tako se, između ostalog, predlaže otvaranje onih kafića i restorana koji imaju terase i razmak između stolova. U tom dokumentu se navodi da bi konobari morali poštovati sve zaštitne mjere (maska, rukavice, dezinfekcija) i bili bi ograđeni pleksiglasom, a gosti bi naručivali sami i plaćali na pultu. Radno vrijeme bi bilo ograničeno od osam do 21 sat i bez žive muzike i većih okupljanja.
U tom dokumentu se navodi da bi na ulazima u restorane morala postojati obavezna dezinfekcija ruku, ali i stola te pribora za jelo i piće, uz redovne kontrole tjelesne temperature radnika. Hrana i piće bi se posluživali u rukavicama, gostima koji sjede za stolovima koji su najmanje dva metra međusobno udaljeni, te uz kontrolu broja gostiju u objektu.
Odlaganje početka rada bi pojedine ugostitelje dovelo do kolapsa
Na pitanje da li je eventualno bolje da se restorani i kafići otvore u normalnim uslovima nakon zaustavljanja epidemije, Markićević navodi da bi dalje odalaganje otvaranja ugostiteljskih objekata pojedine ugostitelje dovelo na rub egizistencije.
“Mi možemo sačekati, ali bez gosta – nama nema posla. Strahujemo da bi odgađanje samo dovelo do još većih posljedica. S druge strane, nema sumnje da će neke kolege biti primorane da ipak sačekaju potpuno zaustavljanje epidemije, jer uslijed nedostatka novčanih sredstava, neće biti u prilici da ispoštuju sve zahtjeve. Odlaganje bi neke kolege dovelo i do ruba egzistencije, pa i do potpunog kolapsa”, upozorio je Markićević.
Koristiti elektronske račune u ugostiteljskim objektima
Šor očekuje jasne instrukcije od državnih institucija u vezi mjera koje će morati sprovoditi u cilju bezbjednog služenja hrane i pića gostima, ali navodi da bi država trebalo da razmotri mogućnost promjene pojedinih pravila kada je riječ o izdavanju računa.
Preporučeno
“Mislim na davanje dozvole da se u ugostiteljskim objektima koriste elektronski računi umjesto da, kao što je sada slučaj, konobar za svaku dodatnu porudžbinu donosi račun za sto, što se često dešava. Naš je cilj da ograničimo broj površina i stvari koje se moraju dodirnuti na liniji između osoblja i gosta, zato smatram da prebacivanje na elektronski račun ima smisla. Za razliku od drugih aktivnosti koje restorani mogu sami sprovesti, ovo je primjer u kom bi država morala da se uključi i izmjeni postojeća pravila”, predlaže Šor.
