Istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori samo što nije počelo, a u javnosti se digla velika prašina oko ovog projekta. Ekološke organizacije tvrde da će ispitivanjem tla Jadrana, koje će obavljati specijalizovani brodovi, biti zbrisan biodiverzitet, zbog čega se i protive ovom projektu. Ipak, javnosti je najupečatljivija ostala konstatacija ekoloških organizacija da će ispitivanje biti obavljeno na mjestu epicentra katastrofalnog zemljotresa 1979. godine.

Otklonjena bojazan

Javnost može da odahne jer istraživanje, pa čak i bušenje tla u Jadranskom moru ne može ni na koji način dovesti do novog zemljotresa.

“Ima nekoliko stvari koje nijesu saglasne sa pričama ekologa. Prvo epicentar se ne nalazi tačno u toj zoni gdje će biti istraživanje, jer je on bio 14 kilometara južno od Bara, a ova zona istraživanja je od 20 do 23 kilometra, odnosno dosta dalje južnije“, rekao je za portal Standard direktor Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović.

On objašnjava da ovo nije prvi put da se radi istraživanje našeg dijela Jadrana.

“Na prostoru crnogorskog primorja u posljednjih 40 godina bilo je toliko istraživanja nafte i gasa i to raznim metodama. Čak i ekplozivom koji su kasnije zamijenili vazdušni topovi. Prikupljeno je mnogo podataka, ali ne u ovom području koje je dato Eniju i Novateku za istraživanje“, istakao je Glavatović.

Glavatović

Prema njegovim riječima, Hrvati su istim metodama koje će biti korišćene u Crnoj Gori isrtražili praktično cjelokupni dio njihvog Jadrana, a slično je i u Italiji gdje postoji više stotina bušotina.

“Kod nas su izbušene četiri duboke bušotine u moru, 10-12 na kopnu. Ni u jednoj od tih faza, ni prilikom istraživanja ni nakon toga nije primjećena nikakva korelacija, odnosno uzročno posljdnična veza tih istraživljanja i zemljotresa. Radi se o veoma malim količinama energije. Vazdušni top vrši kompresiju vazduha i kasnije dekormpresiju u vodi. Taj udar na dno je mikronskog karaktera i služi za hvatanje informacija. To je mala količina energije i nema smisla govoriti o zemljotresu. U zemljotresima je koncentrisana enormna energija i ta dva nivoa energije su praktično neuporediva” objasnio je Glavatović.

Mišljenje seizmologa dijele i u Upravi za ugljovodonike.

“Stručni dio javnosti nema nikakvu dilemu oko toga da li postoje povećani seizmički rizici od proizvedenih akustičnih talasa prilikom izvođenja seizmičkih ispitivanja. Ne postoji bilo kakav rizik. U okviru laičke javnosti sve nepoznato stvara dilemu“, istakli su za Standard u Upravi za ugljovodonike.

Podsjecanja radi, zemljotres koji se desio 1979 godine, bio je, kao što su to u ostalom svi takvi zemljotresi, posledica tektnoskih kretanja znatno šireg regionalnog nivoa koja uključuju složena kretanja svih manjih ili većih tektonskih cjelina u Mediteranu.

“Dubina dogođenog zemljotresa je bila oko 20 km. Kao posljedica tih kretanja u prethodnih 20 miliona godina, nastali su čitavi planinski masivi Dinarida, Helenida i Alpa. Prilikom tog procesa nebrojeno mnogo zemljotresa se dogodilo, događa se i danas, a događaće se i u buduće. Svi oni se uredno bilježe u seizmološkim opservatorijama pa je to lako i provjerljivo. Kad bi mogli ovakvom vrstom istraživanja da utičemo na njih onda bi smo možda mogli i da ih kontrolišemo, da ih možda aktiviramo ranije i ne čekamo da energija koja se iz njih oslobađa bude toliko velika da uništi gradove, proizvede cunamije i ostavi iza sebe nebrojene ljudske žrtve. No, na žalost, zemljotresi jesu i biće zauvijek van ljudske kontrole“, zaključili su u Upravi za ugljovodonike.

Počinje istraživanje nafte i gasa

Brod “Polar empres”, koji u srijedu stiže u Crnu Goru, kao i brodovi Ocean Mermaid” i “7. waves”, koji su već stigli, opremljeni su za detaljna seizmička ispitivanja morskog dna. Ovi brodovi za sobom vuku duge kablove na čijim krajevima se nalaze senzori uz pomoć kojih se jasnom može obaviti procjena da li i koliko nafte i gasa ima u crnogorskom podmorju. 

Brodovi će nedjeljama obavljati ispitivanja, nakon čega odlaze, a podaci se obrađuju u matičnim kompanijama.

Ono što je manje poznato crnogorskoj javnosti jeste, jeste da je propisano je strogo poštovanje perioda migracije i sezonskih efekata kako bi se zaštitila morska fauna i biodiverzitet, zabrana vršenja istraživanja tokom perioda migracije i parenja morskih sisara, obaveza sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu prije svake aktivnosti, uključujući detaljno snimanje morskog dna zbog utvrđivanja osjetljivosti biodiverziteta, ograničenje sprovođenja aktivnosti u zaštićenim područjima, arheološkim nalazištima, ribarskim zonama, minskim područjima, pomorskim putevima, Natura 2000 zonama, kao i obavezna primjena EU Direktive o bezbjednosti naftnih i gasnih operacija u podmorju, kao da je ta Direktiva u cjelosti prenesena u crnogorski pravni sistem.

U Crnoj Gori će biti primjenjen ‘norveški model’ koji podrazumijeva da je sve regulisano zakonom, da su definisane obaveze plaćanja države i stranih firmi, kao i da je obezbijeđena maksimalna zaštita životne sredine. 

Zanimljivo samo još Crna Gora nije počela projekat istraživanja nafte u Jadranskom moru.

U regionu uveliko se istražuje

Da turizam i ribolov idu sa naftom i gasom pokazuju primjeri susjednih država. Tako Hrvatska ima 18 proizvodnih gasnih bušotina u Istri. Ipak, gotovo da niko nije čuo da je Istra centar proizvodnje ugljovodonika u Hrvatskoj, ali su svi čuli za Istru kao turističku destinaciju.

Slično je i sa Italijom. Do skoro je podatak da naši prekomorski susjedi imaju 1.358 istražnih bušotina, da je aktivno više od 110 proizvodnih gasnih bušotina i 38 naftnih, bio nepoznanica za većinu naših građana.

Međutim, svi znaju da je Italija jedna od najrazvijenijih zemalja u ovom dijelu svijeta ne samo u turzmu, već i u ribarstvu.

Upravo Grčka ima postojeću proizvodnju u zoni ostrva Tasos, naftno polje Prinos. Platofrme se nalaze na osam do 18 kilometara od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam. Na ovom prostoru, naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina. Od trenutka kada je započeta proizvodnja nafte, Grčka bilježi rekorde u broju turista koji je svake godine posjete.

Strepnja crnogroske javnosti

Najava dolaska brodova koji će tragati za mogućim izvorima nafte i gasa u Crnoj Gori pokrenula je protest dijela ekoloških organizacija.

Organizacija SOS za Montenegro organizovala je nekoliko protestnih skupova, na kojima je poručila da će ovo istraživanje biti pogubno za riblji fond u dijelu Jadrana.

“Grčka naftna kompanija “Energean”, dobila je koncesiju za istraživanje nafte i gasa na tzv. blokovima 26 i 30, na udaljenosti do 3 milje od obale što nije viđeno nigdje u svijetu, čak ni u zemljama koje imaju otvoreno more. Osim toga, najavljeno korišćenje vazdušnih topova nigdje do sada nije vršeno na tako malim dubinama (kod nas je na 12 nautičkih milja maksimalna dubina 80- 100 metara). Mnoge zemlje, među njima i Norveška, ograničile su njihovu upotrebu na dubine od 500 m i više. Na prostoru Bloka 26 bio je epicentar katastrofalnog zemljotresa 1979. godine“, objasnili su u organizaciji SOS za Montenegro. 

Takođe, oni dodaju da većini ljudi nije poznata činjenica da su istraživanja koja prethode eksploataciji ugljovodonika (nafte i gasa) neuporedivo pogubnija za život u moru od samog bušenja i ekstrakcija “crnog zlata”.

“Nažalost, bez obzira na to da li će nafta uopšte biti pronađena, ili da li će do bušenja morskog dna ikada doći, akustička istraživanja koja naftne kompanije sprovode u moru dovode do mnogo tragičnijih posledica po život u moru nego što smo svjesni. Pogotovo ukoliko se koristi metodologija i tehnika koji su predloženi u Crnoj Gori. Podvodna buka posebno pogađa sve vrste morskih sisara, jer kao najrazvijeniji oblik života, oni imaju naročito razvijeno čulo sluha. Većini morskih sisara ono predstavlja i glavno čulo pomoću koga prikupljaju informacije iz životne sredine. Niko neće biti iznenađen ako se u širem regionu budu pojavili učestaliji slučajevi nasukavanja ovih životinja na obalu. Ukoliko ih direkno ne ubije, zvuk podvodnih topova dovodi do oštećenja sluha i dezorijentacije, koji najčešće za krajnju posledicu imaju jednako smrtonosni ishod“, zaključili su u SOS za Montenegro.

N.D.L.