On je istakao i da je Vlada za obilježavanje 20 godina obnove nezavisnosti izdvojila tri miliona eura, ocjenjujući da taj novac nije trošak već ulaganje u kvalitet života građana i promociju Crne Gore, uz najavu da će svi ugovori i honorari biti javno objavljeni nakon završetka programa proslave.

Tok sjednice:

16.48 – Tema aerodroma interesuje i poslanicu Nezavisnog kluba Radinke Ćinćur, koja traži odgovor kada će Vlada Skupštini dostaviti ugovor o koncesiji sa južnokorejskim konzorcijumom Incheon Airport Consortium.

16.47 – Spajić: Pojačaćemo ljudska prava i slobodu govora

Spajić je poručio da jačanje vladavine prava i unapređenje pravosudnog sistema ostaju među najvažnijim prioritetima države na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Odgovarajući na pitanje poslanice Maje Vučelić, Spajić je podsjetio da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila značajan napredak u oblastima obuhvaćenim pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava i jačanje institucionalnih kapaciteta.

„Ostvareni rezultati potvrđeni su kroz pozitivan zamah pregovaračkog procesa, koji danas predstavlja jedan od ključnih prioriteta ukupne državne politike“, naveo je premijer.

On je istakao da evropska integracija predstavlja transformativan proces koji u crnogorsko društvo donosi nove standarde, vrijednosti i prakse u svim oblastima života, zbog čega je, kako je kazao, posebno važno da sudska i izvršna vlast imaju koordinisan pristup ostvarivanju zajedničkog cilja – efikasnog, profesionalnog i građanima dostupnog sistema vladavine prava, uz puno poštovanje ustavnog principa podjele vlasti i nezavisnosti pravosuđa.

Spajić je posebno ukazao na razvoj sistema elektronske sudske prakse zasnovanog na vještačkoj inteligenciji, koji su razvili Vrhovni sud i Sudski savjet uz podršku Ministarstva pravde i međunarodnih partnera.

Prema njegovim riječima, sistem će uskoro biti dostupan svim sudovima u Crnoj Gori, a njegov cilj je efikasnije postupanje u predmetima, unapređenje kvaliteta sudske prakse, bolje upravljanje resursima, ujednačavanje sudske prakse i jačanje profesionalnih kapaciteta nosilaca pravosudnih funkcija.

„Takve inicijative predstavljaju važan korak ka modernizaciji pravosuđa i njegovom dodatnom usklađivanju sa evropskim standardima“, ocijenio je premijer.

Istovremeno, naglasio je da Vlada Crne Gore, poštujući ustavno načelo podjele vlasti, ne može niti smije uticati na sudsku praksu ili odlučivanje sudova u pojedinačnim predmetima.

Govoreći o slobodi govora i pravu na javnu debatu, Spajić je podsjetio na standarde razvijene kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava i član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Kako je naveo, politički govor uživa poseban stepen zaštite, a sudska praksa u Strazburu godinama potvrđuje princip da osobe koje se dobrovoljno bave politikom moraju prihvatiti pojačanu kontrolu javnosti i viši stepen kritike nego privatna lica.

„Demokratska društva ne smiju ograničavati političku debatu, ali moraju razvijati mehanizme koji štite njen integritet“, istakao je Spajić.

On smatra da politički akteri imaju posebnu odgovornost da svojim primjerom doprinose kulturi argumentovane rasprave i da budu spremni da prihvate pojačanu javnu kritiku kao sastavni dio demokratskog procesa, uz poštovanje granica koje štite ljudsko dostojanstvo i prava drugih.

Premijer je zaključio da Vlada ostaje pri stavu da je neophodno obezbijediti ravnotežu između zaštite slobode političkog govora i zaštite demokratskog procesa od zloupotreba koje mogu ugroziti povjerenje građana u institucije i demokratski poredak.

„To je standard kojem težimo kroz reformski proces, evropsku integraciju i kontinuirano unapređenje institucija vladavine prava“, poručio je Spajić.

16.41 – Poslanica Maja Vučelić postavila je pitanje koje se odnosi na reformu pravosuđa i evropske integracije.

„Koje konkretne mjere Vlada Crne Gore planira da preduzme kako bi se sudska praksa u Crnoj Gori definitivno uskladila sa evropskim standardima zaštite slobode govora, prava na javnu debatu i politički govor o pitanjima od javnog i državnog interesa?“, pita Vučelić.

16.00 – Spajić: Zarade i penzije rasle znatno brže od cijena, kupovna moć građana značajno povećana

Spajić je Mugoši odgovorio da su rezultati ekonomskih programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ potvrdili uspjeh Vladine politike usmjerene na unapređenje životnog standarda građana.

On je istakao da je od početka svog političkog djelovanja fokusiran na kreiranje i sprovođenje programa koji imaju za cilj povećanje životnog standarda svih građana, naglašavajući da su ostvareni rezultati postignuti uprkos izazovnim globalnim okolnostima, uključujući posljedice pandemije koronavirusa, rat u Ukrajini i druge geopolitičke poremećaje.

Prema njegovim riječima, prosječna zarada u Crnoj Gori gotovo je udvostručena u posljednjih pet godina. Kako je naveo, prosječna plata porasla je sa 532 eura u 2021. godini na 1.029 eura u 2026. godini. Kada se u obzir uzme kumulativna inflacija u tom periodu, realni rast zarada iznosio je gotovo 40 odsto.

„Uprkos visokim stopama inflacije izazvanim ratom u Ukrajini i energetskom krizom u Evropi, uspjeli smo ne samo da sačuvamo standard građana, već i da ga unaprijedimo, svrstavajući Crnu Goru među evropske države sa najvećim rastom prosječnih primanja“, poručio je premijer.

Govoreći o penzijama, Spajić je naveo da je prosječna penzija u 2026. godini veća za 90 odsto u odnosu na 2021. godinu, dok je realni rast, korigovan za inflaciju, iznosio 37 odsto.

On je napravio i poređenje sa periodom od 2011. do 2020. godine, kada je, kako tvrdi, rast plata iznosio svega osam odsto, dok je inflacija u potpunosti neutralisala taj rast, pa je realna neto zarada bila niža za sedam procenata.

Premijer je ukazao da je tokom 2025. godine prosječna zarada povećana za 15,5 odsto, dok je prosječna inflacija iznosila 3,9 odsto, što je rezultiralo realnim rastom plata većim od 11 procenata. Sličan trend, kako je naveo, zabilježen je i tokom 2024. godine, kada je realni rast zarada premašio sedam odsto.

Spajić je podsjetio da je od formiranja 44. Vlade prosječna zarada povećana sa oko 800 eura, koliko je iznosila u oktobru 2023. godine, na sadašnjih 1.029 eura.

„To znači da smo za samo dvije godine povećali plate građana za gotovo 30 odsto“, naglasio je.

Osvrćući se na inflatorna kretanja, premijer je rekao da Crna Gora i ove godine trpi posljedice novih globalnih ekonomskih šokova, ali da inflacija ostaje pod kontrolom. Prema njegovim riječima, godišnja inflacija u aprilu iznosila je 3,8 odsto, što je manje nego na Kosovu, gdje je iznosila 7,5 odsto, u Bosni i Hercegovini 6,8 odsto, Hrvatskoj 5,8 odsto, Sjevernoj Makedoniji 5,7 odsto, Rumuniji 9,5 odsto, Bugarskoj šest odsto i Belgiji 4,2 odsto.

„Ovi podaci potvrđuju da se inflatorni pritisci u Crnoj Gori kreću na nivou koji ne ugrožava efekte prethodno ostvarenog snažnog rasta zarada i penzija“, ocijenio je Spajić.

Zaključio je da je Crna Gora danas zemlja veće kupovne moći, snažnijih prihoda građana i stabilnijih javnih finansija, ističući da svi pokazatelji tokom mandata aktuelne Vlade potvrđuju da su zarade i penzije rasle znatno brže od cijena, što je dovelo do značajnog povećanja realnih prihoda i životnog standarda građana.

15.46 – Šef Kluba poslanika Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće o životnom standardu građana.

„Kako komentarišete činjenicu da je u posljednjoj godini rast cijena veći od rasta zarada, što znači da je velikom broju građana opala kupovna moć?“, navodi Mugoša.

15.41 – Spajić: Dijaspora važan partner u razvoju Crne Gore, fokus na jačanju veza sa mladima i investicijama

Građani Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu predstavljaju neprocjenjiv dio društva i snažan most između države i svijeta, poručio je premijer Milojko Spajić u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke Adelu Omeragiću.

Spajić je istakao da dijaspora svojim radom, uspjesima i angažmanom doprinosi očuvanju nacionalnog identiteta, promociji Crne Gore, jačanju ekonomskih veza i njenoj međunarodnoj afirmaciji.

„Prepoznajući značaj dijaspore za ukupni razvoj države, 44. Vlada je odnos prema našim ljudima u inostranstvu postavila među prioritete svoje politike“, naveo je premijer.

Kao potvrdu takvog opredjeljenja, Spajić je podsjetio da je u julu 2024. godine formirano Ministarstvo dijaspore, sa ciljem uspostavljanja ozbiljnog, kontinuiranog i strateškog pristupa saradnji sa iseljenicima širom svijeta. Poseban akcenat, kako je naglasio, stavljen je na uključivanje mladih generacija i jačanje njihovih veza sa Crnom Gorom.

Prema njegovim riječima, u proteklom periodu ostvareni su značajni pomaci u unapređenju institucionalnog okvira saradnje sa dijasporom, intenzivirana je komunikacija sa organizacijama iseljenika, a pokrenut je i niz inicijativa usmjerenih na očuvanje jezika, kulture i nacionalnog identiteta građana koji žive van zemlje.

Govoreći o planovima za naredni period, Spajić je kazao da će Vlada, posredstvom Ministarstva dijaspore, fokus staviti na sprovođenje Strategije saradnje sa dijasporom–iseljenicima za period od 2026. do 2030. godine, koja definiše dugoročne prioritete i konkretne mehanizme saradnje.

Među prioritetima će biti i unapređenje digitalnih servisa i uspostavljanje jedinstvene komunikacione platforme koja će omogućiti efikasniju komunikaciju dijaspore sa institucijama Crne Gore, kao i jačanje programa podrške očuvanju jezika, kulture i tradicije među mladim generacijama u inostranstvu.

Planirano je i unapređenje evidencija i baza podataka o dijaspori radi kvalitetnijeg planiranja politika i programa, kao i kreiranje novih modela za privlačenje investicija te prenos znanja, iskustava i poslovnih kontakata naših iseljenika u Crnu Goru.

Spajić je poručio da se uspješna politika prema dijaspori može graditi jedino kroz partnerstvo, međusobno povjerenje i kontinuirani dijalog.

„Naša namjera je da dijaspora bude važan i aktivan učesnik u kreiranju razvojnih politika, kao i snažan partner u ekonomskom, društvenom i kulturnom napretku Crne Gore“, istakao je premijer.

Dodao je da će Vlada i Ministarstvo dijaspore, u saradnji sa nadležnim institucijama i predstavnicima dijaspore, nastaviti da razvijaju inicijative koje doprinose jačanju međusobnih veza i stvaranju novih prilika za saradnju na obostranu korist.

15.34 – Poslanik Bošnjačke stranke Adel Omeragić od premijera očekuje odgovor o odnosu države prema dijaspori i planovima Vlade za unapređenje prava iseljenika.

„Kako ocjenjujete trenutni odnos države prema iseljenicima i koje konkretne mjere će Vlada preduzeti da unaprijedi njihova Ustavom zagarantovana prava, ojača njihovu vezu sa domovinom i omogući im aktivnije učešće u društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore?“, pita Omeragić.

15.09 – Spajić: Tri miliona eura ulaganje u radost građana, a ne trošak

Spajić je saopštio da je Vlada do sada opredijelila tri miliona eura za organizaciju više od deset događaja širom države povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti.

On je naveo da je isplata pojedinačnih honorara još u toku, te da će svi ugovori biti javno objavljeni na internet stranici Vlade nakon završetka programa centralne proslave.

„Za desetak dana, kada budu završeni i preostali događaji iz programa centralne proslave, uključujući i večeru uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, ugovori će biti taksativno objavljeni“, poručio je premijer.

Govoreći o konceptu obilježavanja jubileja, Spajić je istakao da se Vlada prilikom osmišljavanja programa vodila idejom da građanima omogući kvalitetniji i sadržajniji život, podsjećajući na Aristotelovo shvatanje da je osnovna funkcija države da obezbijedi dobar i srećan život.

Prema njegovim riječima, sredstva izdvojena za proslavu ne treba posmatrati kao trošak, već kao ulaganje u kvalitet života građana i promociju države.

„Građani su imali priliku da za svoj novac dobiju događaje na svjetskom nivou. Nema potrebe da putujemo po svijetu kako bismo uživali u vrhunskim manifestacijama – želimo da svijet dolazi kod nas“, naveo je Spajić.

On smatra da je cilj postignut, ocjenjujući da su organizovani programi donijeli građanima radost i priliku za uživanje.

„Vjerujemo da smo našim građanima donijeli radost umjesto opterećenja kreiranim aferama, te uživanje umjesto briga i stresa“, zaključio je premijer.

14.59 – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević od premijera traži detaljan pregled troškova obilježavanja Dana nezavisnosti.

„Koji je ukupan iznos sredstava utrošen za organizaciju proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, kao i pojedinačne iznose honorara i ostalih troškova isplaćenih svim učesnicima i izvođačima?“, navodi Knežević.

On je pozvao vlast i opoziciju da se dogovore o ustavnim promjenama i da će ih DNP aminovati.

Knežević je naveo da smo od premijera čuli da je izgleda prošle sedmice razgovarano o koncentracionoj vladi, samo DNP ne bi bila njen dio.

“Drago nam je što nas svi percipiraju kao istinsku opoziciju”, kazao je Knežević.

14.50 – Spajić: Pozivam cjelokupnu opoziciju da glasa sa nama

Premijer je pozvao cjelokupnu opoziciju da glasa sa njima zajedno za evropske zakone.

Spajić je poručio je u odgovoru poslaniku Borisu Bogdanoviću da kultura javnog dijaloga predstavlja jedan od ključnih temelja stabilnog i demokratskog društva, naglašavajući da političke razlike ne smiju biti razlog za produbljivanje podjela među građanima.

Spajić je istakao da se vrijednost javnog dijaloga ne ogleda samo u slobodi iznošenja različitih mišljenja, već i u sposobnosti da se, uprkos političkim neslaganjima, sačuva međusobno uvažavanje, poštovanje dostojanstva sagovornika i spremnost na razmjenu argumenata.

„Demokratija podrazumijeva postojanje različitih političkih ideja, programa i pogleda na razvoj društva, ali cilj politike ne smije biti produbljivanje podjela među građanima, već argumentovano suočavanje politika, rezultata i činjenica“, naveo je premijer.

On je podsjetio da politički akteri, posebno nosioci javnih funkcija, imaju posebnu odgovornost da svojim djelovanjem doprinose kulturi dijaloga, toleranciji i jačanju povjerenja u institucije.

Govoreći o zaštiti slobode izražavanja, Spajić je naglasio da Crna Gora kontinuirano unapređuje pravni okvir kojim se štiti ovo temeljno ljudsko pravo, garantovano Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema njegovim riječima, slobodna javna debata, kritika nosilaca vlasti i razmjena političkih stavova predstavljaju osnov demokratskog poretka i vrijednosti koje Vlada snažno podržava.

Premijer je podsjetio da se kroz proces evropskih integracija i ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 nastavlja jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava.

Posebno je ukazao na jedno od značajnih rješenja sadržanih u Nacrtu krivičnog zakonika, koje predviđa uvođenje novog krivičnog djela teškog govora mržnje. Kako je pojasnio, riječ je o djelima usmjerenim prema pripadnicima određenih grupa na osnovu njihove nacionalne ili etničke pripadnosti, rase, vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, invaliditeta, političkog ili drugog uvjerenja, odnosno drugih ličnih svojstava.

Za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Spajić je naveo da će se na taj način napraviti jasna razlika u odnosu na postojeće krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika, dok će se istovremeno izbjeći praksa da se najteži oblici govora mržnje tretiraju isključivo kao prekršaji.

Prema njegovim riječima, očekuje se da Evropska komisija u narednom periodu da pozitivno mišljenje na predložena zakonska rješenja, nakon čega će Skupština Crne Gore kroz parlamentarnu raspravu odlučivati o njihovom konačnom usvajanju.

„Vlada Crne Gore ostaje posvećena izgradnji društva u kojem će sloboda izražavanja biti zaštićena i podsticana, ali i društva koje će imati jasne i djelotvorne mehanizme zaštite od govora mržnje, prijetnji i drugih zloupotreba koje ugrožavaju prava građana, društvenu koheziju i demokratski poredak“, zaključio je Spajić.

14.45 – Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović traži ocjenu Vlade o posljedicama političkih podjela koje su obilježile prethodne godine.

„Da li Vlada Crne Gore smatra da su takve pojave ostavile ozbiljne posljedice po demokratsku kulturu, politički dijalog i povjerenje građana u institucije države“, naveo je Bogdanović, uz pitanje da li država ima obavezu da spriječi ponavljanje, kako tvrdi, koordinisanih kampanja protiv političkih protivnika, zasnovanih na lažnim identitetima, prijetnjama i govoru prezira.

14.33 -Abazović je tražio pojašnjenje u vezi sa procesom davanja aerodroma pod koncesiju.

“Zašto ste na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom ste se vodili, ako znamo da je samo vrijednost imovine aerodroma u ovom međuperiodu povećana najmanje dva puta“, pita Abazović.

Ako premijer nema ideje i rješenja za probleme, poručio je, treba da se povuče i podnese ostavku.

Spajić je rekao ne vjeruje u priče da je tokom Abazovićevog premijerskog mandata povećana aerodromska taksa da bi se pravila korist Beogradu ili Tirani.

Po mišljenju premijera, mora se naglasiti da se imovina aerodroma vraća državi nakon određenog vremena.

“Nikada ne bismo prodali imovinu Aerodroma Crne Gore”, rekao je Spajić.

Abazović je kazao da je kada je postao premijer na računu Aerodroma bilo 600.000 eura, a kada je otišao, bilo je 20 miliona.

Premijer, dodaje, treba da objasni ko je Bodin Bulatović i kakve veze on ima povodom koncesije. Kakve veze sa svim je, dodaje, imala izvjesna beogradska firma.

Optužio je premijera da želi da se sakrije iza Skupštine Crne Gore iako je po pitanju koncesije sve unaprijed dogovoreno.

Tvrdi da se Crna Gora u nacrtu ugovora odriče suvereniteta pred međunarodnim sudovima.

“Vi vašu imovinu, koju prodajete ili izdajete, radite s njom što god želite. Ali s imovinom građana Crne Gore nećete”, rekao je Abazović.

Spajić je odgovorio da je Abazović imao priliku da napravi odustajanje od konsecije dok je bio premijer, pa nije.

“Nijeste to uradili, i ne samo to nego odlukama za dionicu od Tivta do Jaza koje nijesu bile dobre, jer ste stavili bulevar tik uz aerodrome, natjerali ste nas na eksproprijaciju, umjesto da koristimo državno zemljište. A došaptavaju vam iz SD-a, partije koje u Aerodromima samo nije uhljebila kuče i mače. Najsramotnije vođenje jednog preduzeća bilo je dok su oni bili na čelu. Nula investicija”, kazao je Spajić.

13.58 – Spajić Abazoviću: Država dobija milijardu eura benefita i modernizovane aerodrome

Spajić je odgovorio Abazoviću povodom pitanja koncesije za crnogorske aerodrome, ističući da je aktuelna Vlada privela kraju dugogodišnji proces koji nije završen tokom mandata 43. Vlade.

Spajić je zahvalio Abazoviću na interesovanju za ovo pitanje, uz opasku da se njime nije bavio dok je obavljao funkciju predsjednika Vlade, iako je, kako navodi, imao sve potrebne ingerencije da postupak okonča ukoliko je smatrao da postavljeni kriterijumi nijesu bili u interesu države.

Premijer je naglasio da je kvalitetna saobraćajna povezanost od ključnog značaja za razvoj turizma, koji predstavlja najvažniju privrednu granu u Crnoj Gori. Zbog toga je, prema njegovim riječima, bilo neophodno završiti postupak na način koji državi omogućava izbor između dvije legitimne opcije – koncesionog modela, kojim država zadržava vlasništvo nad aerodromima uz prenošenje upravljanja na koncesionara, ili samostalnog ulaganja i razvoja aerodromske infrastrukture.

„Sve suprotno od toga predstavljalo bi neozbiljan odnos prema učesnicima postupka, ali i prema našem međunarodnom partneru, Svjetskoj banci, koja je preko Međunarodne finansijske korporacije (IFC) bila savjetnik Vladi u ovom procesu“, poručio je Spajić.

On je podsjetio da je Vlada prihvatila ponudu koja je, kako tvrdi, tri i po puta veća od minimalno postavljenih uslova. Prihvaćena ponuda predviđa da koncesionar državi godišnje uplaćuje 35 odsto bruto prihoda, što bi tokom tridesetogodišnjeg perioda trajanja koncesije donijelo najmanje 600 miliona eura.

Pored koncesione naknade, koncesionar će, prema navodima premijera, biti obavezan da uloži dodatnih 300 miliona eura u modernizaciju i razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu.

„Država u ovom slučaju dobija i investiciju i značajna finansijska sredstva na godišnjem nivou, što joj omogućava da ta sredstva usmjeri u druge infrastrukturne projekte važne za ekonomski rast i razvoj“, naveo je Spajić.

Premijer je poručio da su zadržavanje vlasništva nad kompletnom infrastrukturom, obavezna proširenja oba aerodroma u relativno kratkom roku, najmanje milijardu eura direktnih finansijskih benefita za državu, kao i reputacija prvorangiranog ponuđača, koji upravlja nekim od najboljih svjetskih aerodroma, bili ključni razlozi zbog kojih je Vlada odlučila da Skupštini predloži donošenje odluke o dodjeli koncesije.

13.50 – Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović traži pojašnjenje u vezi sa procesom davanja aerodroma pod koncesiju.

„Zašto ste na Vladi prihvatili koncesionu cijenu za dva aerodroma u Podgorici i Tivtu iz davne 2018. godine i kojim interesom ste se vodili, ako znamo da je samo vrijednost imovine aerodroma u ovom međuperiodu povećana najmanje dva puta?“, pita Abazović.

On je komentarišući platformu opozicije upućenu vlasti poručio premijeru da ako ne mogu da riješe problem podnese ostavku.

13.45 – Spajić: Do 2030. godine 5,8 milijardi eura za infrastrukturni razvoj Crne Gore

Spajić je saopštio da je osnovni cilj Master plana javnih investicija u infrastrukturu za period 2026–2030. godine ubrzanje ekonomskog rasta i unapređenje kvaliteta života građana kroz efikasnije upravljanje javnim investicijama. On je ponovio da smo zbog opozicije izgubili 4,6 miliona eura, ali se nada da neće zakočiti evropski put. Pozvao je opoziciju da glasa za evropske snage.

On je poručio mladim poslanicima iz opozicionih partija da se “otrgnu” od starog kadra.

Odgovarajući na pitanje poslanika Dejana Đurovića, Spajić je naveo da se plan zasniva na preporukama Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, te da obuhvata ulaganja u saobraćaj, energetiku, obrazovanje, zdravstvo, zaštitu životne sredine, komunalnu i lokalnu infrastrukturu.

Ukupna vrijednost infrastrukturnih projekata predviđenih Master planom iznosi 5,8 milijardi eura, dok će prosječna godišnja ulaganja do kraja 2030. godine dostići oko 945 miliona eura, što predstavlja približno 11 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Najveći dio investicija, odnosno 62,3 odsto ukupnih sredstava, biće usmjeren na razvoj saobraćajne infrastrukture. Kako je pojasnio premijer, cilj je povećanje bezbjednosti saobraćaja, bolje povezivanje unutar države i sa ključnim saobraćajnim koridorima u Južnoj Evropi, podsticanje turističkog razvoja, kao i sprovođenje mjera zaštite životne sredine i prilagođavanja klimatskim promjenama. Među najvažnijim projektima izdvajaju se izgradnja druge dionice autoputa Bar–Boljare, modernizacija regionalne putne mreže te unapređenje željezničke i aerodromske infrastrukture.

Značajna sredstva planirana su i za obrazovni sektor. Do 2030. godine biće uloženo više od 220 miliona eura za izgradnju i rekonstrukciju više od 15 vrtića i preko 10 škola širom Crne Gore. Prema riječima Spajića, cilj ovih ulaganja je unapređenje kvaliteta obrazovanja i stvaranje uslova za održivi razvoj ljudskog kapitala. U zdravstvenu infrastrukturu planirano je ulaganje veće od 300 miliona eura. Prioritetni projekti uključuju izgradnju novog Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, Centra za PET/CT dijagnostiku i Klinike za hematologiju, izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima i Doma zdravlja u City kvartu, kao i rekonstrukciju Kliničkog centra Crne Gore te opštih bolnica u Bijelom Polju i na Cetinju.

Investicije u energetskom sektoru, vrijedne više od 500 miliona eura, trebalo bi da doprinesu zelenoj tranziciji i većoj sigurnosti snabdijevanja električnom energijom. Među ključnim projektima nalaze se unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata, dekarbonizacija energetskog sektora i izgradnja 400-kilovoltnog dalekovoda Brezna–Sarajevo.

Za lokalnu komunalnu infrastrukturu predviđeno je više od 360 miliona eura do kraja 2030. godine. Ova sredstva biće usmjerena na projekte zaštite životne sredine, unapređenje komunalnih usluga i podizanje kvaliteta života građana.

Master plan predviđa i podršku lokalnoj društvenoj infrastrukturi, posebno u manje razvijenim opštinama i na sjeveru države. Za te namjene planirano je više od 240 miliona eura kroz kapitalni budžet, a sredstva će biti korišćena za rekonstrukciju lokalnih saobraćajnica, sportskih objekata i druge infrastrukture značajne za lokalni razvoj.

Spajić je istakao da projekcije Ministarstva finansija pokazuju da će bruto investicije u osnovna sredstva u naredne dvije godine realno rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od gotovo šest odsto. Očekuje se i rast izvoza roba i usluga od oko 4,1 odsto godišnje.

Prema njegovim riječima, realizacija Master plana javnih investicija predstavlja važan instrument za jačanje investicione aktivnosti, povećanje izvoznog potencijala i ubrzanje ekonomskog razvoja Crne Gore.

13.37 – Predsjednika Kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejana Đurovića interesuju ekonomske teme i nedavno usvojeni Master plan razvoja investicija za period od 2026. do 2030. godine.

„Koje ekonomske efekte Vlada očekuje od realizacije Master plana kada je riječ o unapređenju kvaliteta života građana, privlačenju investicija i rastu domaće privrede u narednim godinama?“, naveo je Đurović.

13.35  –Proceduralno je reagovao poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša.

13.23 Spajić Živkoviću: Zašto niste glasali o ustavnim promjenama

“Zašto niste glasali za ustavne promjene, zbog toga smo izgubili 4,6 miliona eura za plan rasta”, rekao je Spajić.

13.17 – Živković je nezadovoljan odgovorima Spajića.

“Niste odgovorili ništa što sam vas pitao”, rekao je Živković komentarišući odgovore premijera.

Živković je rekao da premijer penzionere očito smatra fiskalnim teretom Crne Gore.

“Penzioneri će cijeniti ovakav odnos prema njima na narednim izborima”, rekao je Živković.

13.12 – Spajić: Penzioni sistem stabilan, standard penzionera značajno unaprijeđen

Spajić je poručio u odgovoru Živkoviću da je održivost Fonda PIO neupitna, te da podaci jasno pokazuju značajno poboljšanje životnog standarda penzionera u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina i kazao du uradili maksimalno što su mogli. On je naveo da je DPS 2009. ukinuo Fond penzijsko invladskog osiguranja PIO i Fond zdravstva FZO. Spajić tvrdi da je fiskalna održivost Crne Gore za ponos.

“Bez obveznice, neto dug je 2020. godine bio preko 80 odsto, a sada je 55 odsto. I vi govorite o fiskalnoj održivosti. Uništili su ekonomiju, Fond PIO, Fond zdravstva, pravili razne namete privredi i građanima. Mislim da ovdje nema potrebe za nekim posebnim komentarima. Uradili smo u ovim okolnostima koliko smo mogli, a evropska budućnost granatuje dalji rast i razvoj”, kazao je Spajić.

On je istakao da ga raduje što se Demokratska partija socijalista konačno interesuje za životni standard građana, naglašavajući da svi relevantni pokazatelji potvrđuju stabilnost penzijskog sistema i rast primanja najstarije populacije.

Prema njegovim riječima, izdvajanja za prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja gotovo su udvostručena u odnosu na 2020. godinu. Dok je te godine za te namjene isplaćeno 428,1 milion eura, budžetom za 2026. opredijeljeno je 837,2 miliona eura.

Osvrćući se na nedavnu izjavu Živkovića da se zbog inflacije u Austriji smanjuju penzije, Spajić je poručio da se takav scenario u Crnoj Gori neće dogoditi.

„Naprotiv, pažljivim i sistemskim reformama kontinuirano unapređujemo standard svih građana“, naveo je premijer.

On je podsjetio da je najniža penzija 2020. godine iznosila 145 eura, dok danas iznosi 450 eura. Takođe je uporedio rast prosječnih penzija u dva različita perioda.

Prema njegovim podacima, tokom perioda od 2011. do 2020. godine, za vrijeme vlasti DPS-a, prosječna penzija porasla je sa 273 na 290 eura, odnosno za svega 17 eura u deset godina. Kada se u obzir uzme inflacija, taj nominalni rast od šest odsto pretvara se u realni pad kupovne moći od približno devet procenata.

„Penzioneri su tada dovedeni na nivo ispod dostojanstva u 21. vijeku“, ocijenio je Spajić.

S druge strane, od 2021. do 2026. godine prosječna penzija porasla je sa 293 na 562 eura, odnosno za 269 eura. Premijer navodi da je ključni doprinos tom rastu dala realizacija programa „Evropa sad 2“, u okviru kojeg je od 2024. godine minimalna penzija povećana na 450 eura.

Ukupno povećanje penzija u periodu od 2021. do 2026. iznosi 90 odsto, dok je realni rast, nakon korekcije za inflaciju, oko 37 procenata.

„Za razliku od prethodne decenije, u kojoj je zabilježen realni pad, u posljednjih pet godina ostvaren je snažan i kontinuiran rast penzija, što je značajno unaprijedilo životni standard penzionera“, poručio je premijer.

Spajić je podsjetio i da se od 2022. godine penzije usklađuju tri puta godišnje, što omogućava brže reagovanje na ekonomske promjene i očuvanje kupovne moći penzionera. Istovremeno je podsjetio da u periodu od 2013. do 2015. godine nije bilo godišnjeg usklađivanja penzija, dok je prvo usklađivanje 2010. godine bilo negativno i iznosilo minus 0,55 odsto.

Govoreći o regionalnom kontekstu, premijer je naveo da Crna Gora trenutno ima najveću prosječnu penziju u regionu. Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 562 eura, dok je u Srbiji 484 eura, Sjevernoj Makedoniji 446 eura, Bosni i Hercegovini 430 eura, a u Albaniji 400 eura.

Posebno je naglasio da naplata prihoda po osnovu doprinosa za PIO u prvim mjesecima ove godine premašuje planove Vlade i Ministarstva finansija, što, kako je rekao, potvrđuje pozitivne trendove na tržištu rada.

Prema njegovim riječima, zaposlenost je povećana za više od četiri odsto, nakon prošlogodišnjeg rasta od pet procenata, dok su zarade značajno uvećane zahvaljujući reformama Vlade. Kao dodatni pokazatelj naveo je stopu nezaposlenosti koja je u martu 2026. godine iznosila 8,85 odsto, što predstavlja najniži nivo od obnove crnogorske nezavisnosti.

„Do ovih rezultata nije došlo slučajno, već pažljivo odmjerenim politikama i mjerama 44. Vlade“, rekao je Spajić.

Premijer je zaključio da stabilan rast naplate doprinosa predstavlja ključni oslonac finansijske održivosti Fonda PIO i dokaz da se penzioni sistem zasniva na sve snažnijoj bazi zaposlenosti i rasta zarada.

On je podsjetio i da država od 2020. godine svake godine ostvaruje suficit tekuće potrošnje, zbog čega se, kako tvrdi, nijedan cent novog zaduženja ne koristi za finansiranje plata, penzija i socijalnih davanja, već isključivo za kapitalne projekte i otplatu postojećih dugova.

13.03 – Predsjednik Demokratske partije socijalista DPS Danijel Živković od premijera traži odgovor na pitanje o održivosti penzionog sistema.

„Kako ocjenjujete održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori?“, pita Živković.

On je kazao da je Spajić šampion u neispunjavanju obećanja.

Živković tvrdi da je premijerova ekonomska politika uništila životni standard građamna.

“To građani najbolje vide kada odu do trgovine i vide kakve su cijene. Posebno kada vide da ne mogu da riješe stambeno pitanje jer su astronomske cijene nekretnina. Obećavali ste Švajcarsku na Balkanu a dobili smo uništen životni standard”, kazao je Živković.

On je naveo da je prosječna penzija sada 560 eura, uz uzaludna obećanja o povećanju.

Rekao je da premijer treba da odgovori na pitanje kako ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori.

12.54 – Spajić: Crna Gora spremno dočekuje sezonu

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je Crna Gora uradila mnogo kako bi na pravi način dočekala ovogodišnju turističku sezonu, ističući da su prvi pokazatelji već veoma ohrabrujući.

„Vjerujem da možemo na zadovoljstvo svih konstatovati da smo uradili puno sjajnih stvari da na pravi način dočekamo sezonu, a za to je već stigla i dobra potvrda. Crna Gora je u aprilu najbolje ocijenjena destinacija u Evropi prema ocjenama Evropske komisije za putovanja (ETC), što potvrđuje da su naši gosti zadovoljni kvalitetom ponude i usluge“, naveo je Spajić odgovarajući na pitanje poslanika Vasilija Čarapića, prenosi CdM.

On je istakao da dodatni optimizam ulivaju podaci o rastu broja stranih turista u predsezoni za 5,2 odsto, kao i značajno povećanje broja gostiju iz Poljske, Danske i Litvanije.

Prema riječima premijera, uspješnoj pripremi sezone prethodio je intenzivan i koordinisan rad svih resora Vlade, a posebno važnu ulogu imalo je unapređenje avio-povezanosti zemlje.

„U ovu sezonu ulazimo sa čak 21 novom avio-linijom na oba crnogorska aerodroma. Efekti su već vidljivi – dnevni promet putnika na Aerodromu Podgorica od marta je porastao sa 3.200 na između 5.800 i 7.500 putnika, uz očekivanje da će uskoro biti premašena i brojka od 8.000 putnika dnevno“, kazao je Spajić.

Dodao je da projekcije za 2026. godinu pokazuju da bi Aerodromi Crne Gore mogli premašiti promet od 3,5 miliona putnika, što potvrđuje da širenje mreže avio-linija predstavlja jedan od ključnih generatora rasta turizma i ukupne ekonomije.

Govoreći o saobraćajnoj infrastrukturi, premijer je naglasio da je bulevar Tivat–Jaz, kao jedna od najvažnijih saobraćajnica na primorju, doveden u stanje koje može odgovoriti pojačanom intenzitetu saobraćaja tokom ljetnjih mjeseci.

Poseban fokus stavljen je i na produženje turističke sezone i diversifikaciju sadržaja. Spajić je podsjetio da će Crna Gora ponovo biti domaćin festivala Sea Dance, dok će se po prvi put organizovati i Exit festival.

„Budva i Ulcinj mogu računati na veliki broj gostiju koje će privući zvučna imena svjetske muzičke scene“, rekao je on.

Kao značajan impuls turizmu i ekonomiji, premijer je naveo i mogućnost ponovnog otvaranja hotelskog kompleksa Sveti Stefan nakon pet godina pauze.

Spajić je ukazao i na rast značaja ruralnog i seoskog turizma, podsjećajući da je kroz Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2026. godinu poseban akcenat stavljen na razvoj autentične turističke ponude.

„Sjever Crne Gore i dalje predstavlja najveći razvojni potencijal, uprkos činjenici da je broj seoskih domaćinstava povećan pet puta u posljednjih pet godina“, istakao je premijer.

On je poručio da su sve navedene aktivnosti dio šire strategije unapređenja turističke infrastrukture i jačanja konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Govoreći o promociji države na međunarodnom tržištu, Spajić je naveo da je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore ove godine pokrenula značajnu promotivnu kampanju u saradnji sa medijskom kućom Warner Bros Discovery.

Kroz kampanju koja će trajati naredna tri mjeseca, turistička ponuda Crne Gore biće predstavljena milionima gledalaca putem kanala Discovery Channel i Travel Channel, čiji mjesečni doseg premašuje 50 miliona gledalaca.

12.50 – Poslanik Pokreta Evropa sad PES Vasilije Čarapić interesuje se za pripreme predstojeće turističke sezone.

„Šta je uradila Vlada Crne Gore na pripremi predstojeće turističke sezone?“, upitao je Čarapić.