Video
Nova 2018. godina u Crnoj Gori počinje povećanjem stope PDV-a sa 19 na 21 odsto, kao i akciza na cigarete, alkohol i gazirana pića. Biće veće i cijene goriva i električne energije. To može da povuče i skok cijena hrane i sve robe široke potrošnje, pišu Vijesti.
Preporučeno
Vlada očekuje da će te mjere doprinijeti stabilnosti državnih finansije jer će preko povećanja poreza i akciza iz džepa građana i privrede u 2018. i dodatno uzeti oko 90 miliona eura.
Taj novac treba im da zakrpe rupe u budžetu i da se nešto manje zadužuje u odnosu na dugove koje vraćaju, kako bi Vlada zadržala javni dug na 66 odsto BDP-a, mada je i ta cifra sporna. Povećanje dažbina uticaće na inflaciju za iznos od 0,8 do 1,2 odsto, pa bi ukupna inflacija u 2018. mogla iznositi do 3,6 odsto.
Više novca u državnoj kasi treba da omogući redovnu isplatu plata i penzije, bez smanjenja i zamrzavanja, kao i realizaciju planiranih javnih investicija. Naredna godina biće i deseta od izbijanja ekonomske krize, štednje i “stezanja kaiša”, a sedma od uvođenje prvih “privremenih” kriznih mjera takse “euro po euro” i dodatnog poreza na zarade preko 400 eura. Vlada se ni sada ne okreće većem oporezivanju luksuza i bogatstva.
Najveća opasnost za ovakav Vladin plan stabilizacije finansija je jačanje sivog tržišta zbog povećanja poreza i akciza, naročito duvanskih proizvoda. Najjeftinije legalne cigarete od 1. januara koštaju 2,5 eura, dok se na crnom tržištu mogu naći za euro.
Druga opasnost koja može vanredno da isprazni državni budžet i naruši zamišljenu idealnu sliku Vlade je veliki broj sudskih postupaka koji se vode protiv države kod domaćih, ali i kod međunarodnog suda pravde u Strazburu.
Na primjer, samo kada bi bivši radnici “Radoja Dakića” preko Strazbura naplatili svoj novac, kako što je to uspjelo nekolicini njihovih kolega, državna kasa mogla bi izgubiti 40-ak miliona eura, to je polovina onoga što Vlada pokušava da dobije vanrednim povećanjem poreza.
Pravdu traži i veliki broj zaposlenih u javnoj upravi zbog pogrešno obračunatih zarada, bivši poslovni partneri države, vlasnici oduzete imovine zbog nesprovođenja restitucije, oni koje je država hapsila a na kraju nijesu osuđeni… Na izgubljene sporove u protekle dvije godine iz državne kase je otišlo po oko 25 miliona eura. Toliko se, naprimjer, ove godine očekuje od povećanja akciza.
Značajni izazovi za Vladu biće da zadrži postojeće i privuče nove investitore, ne samo zbog povećanja poreza i akciza već i zbog raznih parafiskalnih nameta taksi i naknada koje se vrlo često uvode sa državnog ili lokalnog nivoa. Unija poslodavaca je prije mjesec objavila izvještaj kojim je otkriveno da na državnom i lokalnom nivou postoji 1.635 vrsta taksi i naknada.
Vlada ove godine mora da ubjedi Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku da su njene mjere fiskalne konsolidacije uspješne i da javni dug zaista iznosi 66 odsto BDP-a, a ne 71 odsto kao što su do prije nekoliko mjeseci predviđali.
Vladin “snažni” rast BDP-a od preko četiri odsto u 2017, a takav se očekuje i u 2018, zasnovan je na izračunatoj velikoj potrošnji države (autoput), investitora i turista. Budžetom je predviđeno da se za izgradnju autoputa u ovoj godini potroši 210 miliona eura, od čega je 190 miliona iz prije tri godine odobrenog kredita kineske Eksim banke.
Što se tiče potrošnje investitora izvjesno je da će biti nastavljena ulaganja u turističke projekte Luštica bej, Porto Montenegro, Portonovi, energetski kabl sa Italijom, ali one znače održavanje postojećeg nivoa BDP-a dok su za rast potrebne nove investicije.
Od novih investicija izvjesna je rekonstrukcija hotela Olimpik i Belvi u Ulcinju, koji su dati kompaniji Karisma na 30 godina, turističko stambeni projekat Porto Budva, a mogao bi početi projekat Montrose of-šor firme Northstar sa kojim je Vlada u decembru zaključila drugi aneks. Od potpisivanja prvog ugovora sa ovom firmom prošle je već osam godina.
Neizvjesno je da li će biti nastavljen projekat Katari Dijara u uvali Pržno kod Tivta zbog imovinskih problema, gradnje novog hotela Kraljičina plaža i stanova u Miločerskom parku zbog protivljenja Opštine Budva.
U Crnoj Gori je turista uvijek “više nego lani”, a ovog ljeta bilo ih je 17 odsto više nego lani. Da bi turizam donio novi rast BDP-a, naredne godine mora ih biti još više a upravo to očekuju u Vladi.
Crnogorski BDP odavno se ne oslanja na industrijsku proizvodnju ili rast izvoza. Industrijska proizvodnja za 11 mjeseci 2017. godine bila je nagativna, odnosno imala je pad od 4,8 odsto. Kod proizvodnje električne energije pad je iznosio čak 28 odsto, zbog rekordno niske količine atmosferskih padavina tokom proljeća i ljeta. Da je bilo više kiše tokom ljeta, možda bi industrijska proizvodnja bila u plusu, ali bi to onda loše uticalo na turizam.
Prerađivačka proizvodnja imala je pad od 2,2 odsto, dok je rast bio u rudarstvu od čak 119 odsto zbog pokretanja proizvodnje u Rudnicima boksita. Ali čak ni toliki rast nije pomogao da ukupna industrijska proizvodnja bude pozitivna.
U 2018. godini možda bude bolje. Očekuje se da Kombinat aluminijuma konačno izađe iz stečaja i da počnu najavljena ulaganja u preradu aluminijuma i veću proizvodnju, ako se zadrže dobre cijene tog metala na međunarodnim berzama.
Izvjestan rast može se očekivati u makar jednoj industriji a to je proizvodnja duvanskih proizvoda. Monstat u 2017. godini nije uopšte zabilježio rad ove industrije, odnosno on je nula, dok se u 2018. godini očekuje da konačno, nakon skoro godinu odlaganja, krene proizvodnja u Novom duvanskom kombinatu. To su nedavno najavili i njegovi vlasnici iz Ujedinjenjih Arapskih Emirata.
Jedan od izazova koji je odložen u 2017. godini je izrada novog Zakona o radu. Radna grupa Socijalnog savjeta postigla je kompromis oko nekih pitanja, ali je obaveze izrade tog zakona do kraja 2017. godine odložena za novu godinu.
Kompromis je postignut oko zahtjeva poslodavaca da prava iz rada zarade i druge naknade zastarijevaju za tri godine i oko zahtjeva sindikata da se dodatnim mjerama ograniči produžavanja ugovora na određeno, preuzimanja zaposlenih preko agencija, kao i da ostane obaveza vođenja disciplinskog postupka prije davanja otkaza zaposlenom.
Državne firme kamen o vratu, pa će u Novoj rješiti taj “nesklad”.
Premijer Duško Marković najavio je da Vladu u 2018. godini čeka ozbiljan posao na rashodnoj strani državnog budžeta, a, između ostalog, istakao je da se to odnosi i na “pokretenje procesa rješavanja finansijskog nesklada u pojedinim javnim preduzećima”.
Državna preduzeća poput Montenegro erlajnsa, Crnogorske plovidbe, Željezničkog prevoza i Željezničke infrastrukture su veliki gubitaši koji preživljavaju tako što im Vlada daje zvaničnu ili nezvaničnu državnu pomoć, zbog čega su veliki kamen o vratu državnim finansijama.
Ovim kompanijama Vlada je bila žirant za oko 100 miliona eura vrijedne kredite, čije rate plaća iz državnog budžeta uz obrazloženje da je bolje tako nego da joj cijela suma odjednom dođe na naplatu. Nikada nije ni najavljivano preispitivanje odgovornosti kako su ovim nelikvidnim kompanijama odobravane ovolike državne garancije.
