Golubović: Vlada je pružila direktnu podršku očuvanju radnih mjesta

Mjere su, ističe Golubović, bile adekvatne datom trenutku i usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta. Pored navedenih pravaca restruktuiranja privrede, kako je dodao, posebnu pažnju treba usmjeriti i na podsticanje razvoja industrijskih kapaciteta.

“Koji će omogućiti dalju valorizaciju prirodnih resursa za proizvodnju građevinskih materijala, proizvoda od drveta, te korišćenje bogatog rudnog potencijala”, kazao je Golubović.

Nekoliko analitičara smatra da je potrebno hitno restrukturiranje crnogorske privrede. U kom smjeru bi išlo to restrukturiranje?

Programom ekonomskih reformi, kao i drugim strateškim dokumentima definisani su ciljevi koji jasno ukazuju na to da su donosioci odluka prepoznali potrebu restrukturiranja crnogorske privrede, kako bi se ublažila njena zavisnost od pojedinačnih sektora i osigurao rasti razvoj u dugom roku.

Znatno je povećan agrarni budžet i uveden je niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za investiranje u poljoprivredu. U narednom periodu, iz nacionalnog budžeta i međunarodnih programa, obezbijeđeno je oko 250 miliona eura za ulaganja u ovaj sektor, od čega preko 150 miliona bespovratne podrške. Privredna komora u saradnji sa Vladom realizuje projekte “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi”, koji imaju za cilj promociju i plasman domaćih proizvoda u trgovinskim lancima i kroz turističku ponudu. Istraživanja koja u kontinuitetu sprovodimo potvrđuju da raste povjerenje kupaca u domaće proizvode, što je ohrabrenje da zajednički nastavimo sa ovim aktivnostima i u budućnosti.

Da li je reindistrijalizacija i digitalizacija neminovnost jer je očigledno da turizam neće biti kao ranije?

Pored navedenih pravaca restruktuiranja privrede, posebnu pažnju treba usmjeriti i na podsticanje razvoja industrijskih kapaciteta koji će omogućiti dalju valorizaciju prirodnih resursa za proizvodnju građevinskih materijala, proizvoda od drveta, te korišćenje bogatog rudnog potencijala.

Šta mislite o drugom setu mjera Vlade Crne Gore za spas privrede? Ima li Privredna komora još preporuka za oporavak privrede?

Od izbijanja pandemije izazvane virusom COVID19, Privredna komora ima intenzivnu komunikaciju sa privrednicima, u cilju pronalaženja rješenja za svakodnevne izazove koje imaju u poslovanju. Na osnovu neposredne komunikacije, ali i istraživanja koje je Komora sprovela o uticaju pandemije Covid 19 na poslovanje privrednih subjekata, pripremali smo preporuke u cilju ublažavanja posljedica i sa njima upoznali donosioce odluka.

Vlada je pokazala visok stepen uvažavanja zahtjeva privrede, što se i prepoznaje u prva dva seta usvojenih mjera. One su bile adekvatne datom trenutku i usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta. Prvim paketom mjera obezbijedene su kreditne linije IRF-a po povoljnim kamatnim stopama od 1,5% i grejs periodom do dvij e godine, uveden je moratorijum na kredite kod finansijskih institucija, a država je odložila naplatu poreza, doprinosa i rente.

Drugim paketom mjera, koji je socijalno ekonomskog karaktera, stvorene su pretpostavke za očuvanje privrede i životnog standarda građana. Subvencijama za bruto zarade zaposlenih i stimulansima za nova zapošljavanja.

Hoće li biti povećanja nezaposlenosti zbog pandemije?

Vlada je pružila i direktnu podršku očuvanju radnih mjesta. Mislim da još uvijek ne možemo govoriti o povećanju nezaposlenosti usljed krize izazvane pandemijom i vjerujemo da će Vladini napori koji se ulažu u očuvanje radnih mjesta imati pozitivne efekte.

U cilju daljeg jačanja ekonomskih aktivnosti, sačinjen je i poseban paket mjera podrške poljoprivredi i ribarstvu, vrijedan više od 17 miliona eura. Garantovanje otkupa i podrška kupovini domaćih proizvoda, kao i krediti za obrtna sredstva, predstavljaju snažan podsticaj poljoprivredim proizvođačima. Ove mjere će doprinijeti očuvanju kontinuiteta proizvodnje, sigurnosti snabdijevanja tržišta, kao i otvaranju mogućnosti za nove proizvodne linije. Avansna plaćanja premija, uz efikasniju naplatu potraživanja od trgovačkih lanaca, u roku od 15 dana, riješiće u najvećoj mjeri problem likvidnosti poljoprivrednih proizvođača koji je negativno uticao na obim i kontinuitet proizvodnje.

Šta bi trebalo da sadrži treći paket mjera?

Treći paket mjera treba da obuhvati podršku razvoju i vraćanje ekonomskih aktivnosti na stope rasta iz prethodnih godina. Stoga je potrebno da mjerama bude obuhvaćeno refinansiranje postojećih i odobravanje novih kredita investicionih i kredita za trajna obrtna sredstva. Nove kreditne linije treba odobravati sa dužim grejs periodom i rokovima otplate, uz niže kamatne stope i troškove obrade kredita. U tom smislu, biće neophodna još intenzivnija komunikacija između Centralne i poslovnih banaka, kako bi se stvorile pretpostvake za brži oporavak privrednih aktivnosti.

Da li je možda rješenje u nižim porezima i doprinosima?

Privredna komora godinama aktivno djeluje u pravcu stvaranja što povoljnijeg poslovnog ambijenta. Brojna istraživanja i analize pokazala su da privrednici smatraju da visoke stope doprinosa na zarade predstavljaju jedan od klučnih ograničavajućih faktora za poslovanje. Visoka opterećenost troškovima zarada, usljed visokih stopa doprinosa na zarade stimuliše sivu ekonomiju na tržištu rada, nelojalnu konkurenciju i utiče na gubitak budžetskih prihoda. Smanjenje doprinosa na zdravstveno osiguranje za dva procentna poena i ukidanje kriznog poreza, uz povećanje minimalne neto zarade na 222 eura, već je dalo rezultate na šta ukazuje podatak da je prosječna neto zarada u februaru 2020. porasla 1,8% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

U Crnoj Gori se već priča o “novoj realnosti”. Koja je po vama “nova realnost” Crne Gore?

Tzv. “nova realnost” o kojoj se mnogo govori ovih dana, uglavnom se odnosi na predviđanja eksperata o tome kako će i u kom obimu posljedice izazvane pandemijom korona virusa redefinisati svjetsku ekonomiju od globalnih lanaca snabdijevanja, preko potrošačkih navika do investicionog ambijenta.

Trenutna situacija, u slučaju malih, otvorenih i uslužno orijentisanih ekonomija kakva je Crna Gora, naglašava potrebu za diversifikovanjem ekonomske aktivnosti u cilju jačanja otpornosti privrede i društva na takve pojave. To je “nova realnost” za Crnu Goru i pred nama je zadatak da se što je moguće više zaštitimo od negativnih uticaja i stvorimo prostor za postizanje povoljnih rezultata u sektorima na čije poslovanje ove okolnosti znatno manje utiču, kao što su sektori informaciono-komunikacionih tehnologija, poljoprivrede i prehrambene industrije, energetike, drvoprerade i industrije građevinskih materijala, odnosno da valorizujemo komparativne prednosti i prirodne resurse sa kojima raspolažemo.

Da li će biti niže plate budući da se mnoge firme, poput Plantaža, odlučile da spuste zarade?

Cijeneći prvenstveno situaciju zaposlenih, kao i značaj zadržavanja kvalitetnih kadrova, ne samo za privredno društvo, već i za ekonomiju zemlje, te imajući u vidu udio lične potrošnje u crnogorskom BDP-u, Privredna komora je uputila preporuku poslodavcima da se u mjeri mogućeg suzdrže od smanjivanja zarade zaposlenima.

Vjerujemo da su osmišljene i blagovremeno usvojene mjere Vlade, među kojima i subvencionisanje minimalnih bruto zarada, upravo na fonu postizanja ovog cilja i pronalaženja održivog rješenja za prevazilaženje posljedica krize izazvane virusom COVID -19.

Crna Gora polako popušta stroge mjere izolacije. Da li je odgovor NKT-a bio efikasan?

Crna Gora se već skoro dva mjeseca suprotstavlja epidemiji korona virusa. Kriza izazvana ovom pandemijom zatekla je našu zemlju na putu ekonomskog i sveukupnog razvoja. Međutim, odlučnim naredbama i mjerama, kao i stručnim i profesionalnim radom svih aktera, postignuti su značajni rezultati na dobrobit građana.

Svjedoci smo da je od pojave opasnosti širenja infekcije donesen veliki broj mjera i preporuka koje su dopunjavane u skladu sa razvojem epidemiološke situacije i procjenama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Ocjenjujući sadašnje stanje u Crnoj Gori moramo se saglasiti da je odgovor nadležnih institucija na pandemiju bio efikasan i profesionalan. Uvažavajući principe javnog zdravlja kao i realne potrebe privrede i građana, Nacionalno koordinaciono tijelo je donijelo plan faznog ublažavanja mjera, kojim je jasno definisana dinamika pokretanja privrednih aktivnosti.

Šta mislite o zaduživanju Crne Gore emitovanjem domaćih obveznica? Da li je za nedostajuća sredstva u budžetu potreban aranžman sa MMF-om?

Crna Gora je do sada više puta emitovala državne obveznice na domaćem i ino stranim finansijskim tržištima.

Stoga bi trebalo nastaviti sa ovom praksom, naročito ako se ima u vidu visok iznos depozita građana i privrede. Na ovaj način deponenti bi ostvarili veću kamatu, a država bi se zadužila pod relativno povoljnijim uslovima. Ovaj mehanizam zaduživanja, uz kvalitetnu informativnu kampanju o prednostima i proceduri ulaganja u obveznice, imaće multiplikativne efekte na građane i privredu i predstavljati dobar stimulans za oporavak tržišta kapitala.

Crna Gora za sada može da računa na 60 miliona eura povoljnog kredita iz paketa podrške Evropske komisije i potencijalnu pozajmicu do 95 miliona eura od Međunarodnog monetarnog fonda.

U kom smjeru bi trebalo ići sa rebalansom budžeta?

Najavljeni rebalans je dobar znak da se adekvatno radi na analizi postojeće situacije i procjenama javnih finansija u novim okolnostima. U uslovima krize izazvane pandemijom i pada ekonomske aktivnosti, izvjesno je da će doći do revidiranja procjena na kojima se bazira budžet Evidentno je da će očekivani priliv prihoda u budžetu države biti manji u odnosu na postojeći plan, dok će, na strani rashoda, biti potrebno izdvojiti dodatna sredstva za finansiranje uvećanih troškova zdravstvenog sistema, socijalnih davanja i programa podrške privredi.

Sve mjere koje je Vlada donijela u cilju održavanja likvidnosti privrede i očuvanja radnih mjesta, moguće je realizovati najavljenim izmjenama budžeta. Rebalansom budžeta izvršiće se adekvatna konsolidacija prihodne i rashodne strane, a kroz preusmjeravanje i alokaciju sredstava omogućiće se pravovremena podrška privredi.