Video
Država je u decembru 2020. emitovala euroobveznice na 750 miliona eura, koje treba da vrati 2027. uz godišnju kamatu od 2,87 odsto. Tim obveznicama sada se trguje na sekundarnom tržištu, ali je njihova cijena samo juče pala 1,36 odsto. Računa se da su kupci naših obveznica izgubili 10 do 15 odsto uloženih sredstava.
Cijena obveznice je, naime, direktno povezana sa rizikom i kamatom. Ukoliko raste rizik, cijena obveznice pada, a kamata raste i obratno. To znači da kada raste neizvjesnost da će se emitovane obveznice naplatiti, cijena pada, a to omogućava veću kamatu kupcu, ako obveznicu naplati, jer se rizik naplate povećao.
Opasnost
To se trenutno ne odražava na državu, ali bi bio problem ukoliko bi se Crna Gora skorije morala zadužiti, što nije isključeno s obzirom na nedostajuća sredstva u budžetu. U slučaju zaduženja sada teško da bi mogla dobiti kamatu nižu od pet odsto, na rok od pet godina.
Na pitanje Pobjede što je dovelo do oštrog pada vrijednosti obveznica, iz Ministarstva finansija su juče odgovorili da investitori opreznije reaguju zbog političke nestabilnosti i neizvjesnosti u Crnoj Gori.
” Razlog je neočekivana politička nestabilnost, koja se pokušava riješiti manjinskom vladom sa inherentnom političkom nestabilnošću zbog nedostatka stabilne većine u parlamentu i konstantne mogućnosti njenog pada”, kazali su iz resora na čijem je čelu Milojko Spajić i poručili da su rješenje parlamentarni izbori.
Podaci koje je juče objavio Boris Mugoša (SD) pokazuju da su naše obveznice imale najveći godišnji pad vrijednosti u odnosu na dužničke hartije zemalja regiona. Prinos na njih je 7. marta iznosio 6,17 odsto. Tokom 2020. obveznice su emitovale još Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija. Kamata na obveznice Srbije od tada je porasla 53 odsto, Albanije 7,39 odsto, a Sjeverne Makedonije svega 0,10 odsto. Trenutno se crnogorske obveznice prodaju za 83 eura, uz porast kamatne stope od 114 odsto, što pokazuje rast sumnje da će se investitori naplatiti. Trenutno je pad naših hartija od vrijednosti skoro identičan padu ruske rublje.
Očekivano
Taj trend ne čudi ekonomskog analitičara Vasilija Kostića.
” Čudo je da se pad nije desio ranije i da nije dublji, iako je i dubok. Tome, primarno, postulira aktuelna haotična politička situacija u zemlji i neodgovoran odnos političkih struktura koji svoje uskopartijske političke i lične interese pretpostavljaju ekonomskim interesima zemlje”, smatra Kostić.
Vasilije Kostić
Rat je, ocjenjuje, sam po sebi okidač za povećanje neizvjesnosti koji je koreliran sa rastom cijena, a naročito pri političkoj nestabilnostii kakvu Crna Gora trenutno ima.
” U takvoj situaciji granice ,,investicione tolerancije“ se pomjeraju na dolje ili, bolje rečeno, vladajuća percepcija dobija sumornije tonove, pa nešto što je investitorima bilo prihvatljivo ili na granici prihvatljivog se sada čini manje prihvatljivim ili prihvatljivijim pod težim uslovima – višoj kamatnoj stopi, što je sada slučaj sa našim dužničkim hartijama. Pri takvom stanju stvari, male ,,rizične zemlje“, a mi to jesmo po više osnova u očima investitora ili investicionih tržišta, su prve čiji papiri izazivaju ,,nelagodu“, odnosno strah kod investitora pa to rezultira povećanim očekivanjima u pogledu kamatnih stopa”, pojašnjava Kostić.
Loša ocjena Vladi
Komentarišući jučerašnji pad cijene crnogorskih obveznica od 1,36 odsto, Petar Ivanović (DPS) Pobjedi je kazao da je to odraz nepovjerenja investitora prema našoj ekonomiji.
” Ovaj pad je ocjena koju su strani investitori dali Vladi za njen rad. I tu nema polemike. Možemo da volimo ili ne volimo tržište, da volimo ili ne volimo investitore, ali tržište i investitori su dali veoma lošu ocjenu Vladi”, istakao je Ivanović, dodajući da je ona izigrala povjerenje investitora.
Petar Ivanović; foto: Stevo Vasiljević
Posljedice pada vrijednosti obveznica će, prema riječima Ivanovića, pogoditi sve građane.
” Prema usvojenom budžetu, Vladi nedostaju sredstva za realizaciju plana za ovu godinu. Plan uključuje i isplatu plata zapošljenima u državnom sektoru. Ako se nedostajuća sredstva ne popune izvornim prihodima od poreza, carina, akciza, taksi, ne preostaje ništa drugo no da se nađu kupci za novu emisiju obveznica. A ako bismo ih sada emitovali, njihova cijena bila bi veoma visoka. To znači da bi svi građani Crne Gore vraćali veoma skupe pozajmice”, zaključio je Ivanović.
Od Abazovićeve izjave do pada Vlade
Preporučeno
Prvi veliki pad vrijednosti crnogorskih obveznica desio se u aprilu prošle godine kada je izjava potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da EU treba da omogući Crnoj Gori da zamijeni kineski kredit za auto-put uznemirila investitore. Nakon toga su se sporo oporavljale, da bi od septembra do decembra prošle godine ponovo bile u padu. Oštar pad, međutim, dolazi u februaru ove godine kada Crna Gora ostaje bez Vlade, a situaciju potom pogoršava eskalacija sukoba u Ukrajini.
