Rekonstrukcija ključnih saobraćajnica i izgradnja modernih bulevara predstavljaju okosnicu razvoja infrastrukture u Crnoj Gori. Kompanija Bemaks, poznata po realizaciji najzahtjevnijih građevinskih poduhvata, trenutno radi na dva najveća infrastrukturna projekta – rekonstrukciji puta Lepenac –Ribarevine – Poda – Berane i izgradnji bulevara od skretanja za Jaz do ulaska u Tivat. Tehnički direktor Bemaksa, Milo Muhadinović, u razgovoru za Pobjedu govorio je o izazovima s kojima se suočavaju, kao i rješenjima koja primjenjuju da bi osigurali kvalitet i poštovali rokove uprkos brojnim preprekama.

Problemi

Od neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do nedostatka kvalifikovane radne snage – problemi u građevinskom sektoru utiču ne samo na dinamiku radova, već i na ekonomsku održivost ovih projekata. Uprkos tome, Muhadinović naglašava da iskustvo i organizovanost kompanije omogućavaju napredak radova bez kompromisa po pitanju kvaliteta i sigurnosti.

Muhadinović je kazao da se rekonstrukcija puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane, investitora Uprave za saobraćaj, izvodi zajednički sa njihovim partnerom kompanijom Strabag, kao i na projektu izgradnje bulevara od skretanja za Jaz do ulaska u Tivat koji rade kao podizvođači kineskoj kompaniji Shandong. Takođe su nedavno otpočeli građevinske radove na vjetroparku ,,Gvozd“ za potrebe investitora Elektroprivrede Crne Gore.

Infrastrukturni projekti kompanije Bemaks su ekološki prihvatljivi, jer za svaki objekat koji se gradi investitor je u obavezi da podnese zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine

Pitali su ga da li su aktuelni projekti, posebno oni vezani za saobraćajnice, u skladu s planiranim rokovima, te da li se suočavaju s kašnjenjima i koji su potencijalni razlozi za to.

“Jedan od „standardnih“ problema jeste problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji onemogućavaju cijeli front rada, već se radi u segmentima što dodatno komplikuje, a samim tim i otežava i poskupljuje radove. Drugi važan problem jeste neadekvatna projektna dokumentacija. U velikom broju slučajeva tokom realizacije projekata, pa tako i na pomenuta dva projekta, tj. prilikom početka izvođenja radova, obilaskom terena se utvrdi da usvojeno projektno rješenje nije kvalitetno i da se mora raditi izmjena projekta što povećava troškove izvođenja radova i produžava rok za završetak projekta. Treći, i ne manje važan, problem predstavlja izmještanje postojećih podzemnih instalacija koje se većim dijelom i ne nalaze u katastru podzemnih instalacija. Izmještanje ovih instalacija traje veoma dugo jer vlasnici instalacija treba prvo da urade projektnu dokumentaciju i tek onda da otpočnu sa radovima, dok najveću blokadu ovim radovima predstavlja finansiranje radova na izmještanju”, kazao je Muhadinović.

Ističe i da je više puta navedeno da je radna snaga problem u trenutnom poslovanju i on do danas nije riješen.

“Prije svega tu mislim na nedostak dovoljnog broja radne snage, a pogotovo kvalifikovane radne snage. Poznata je činjenica da zbog nedovoljnog broja radnika iste moramo da dovodimo iz drugih zemalja, prevashodno iz Turske. Međutim, radna snaga koja dolazi iz Turske je dosta skupa. Rješenje za to jeste da se dovedu radnici iz Indije, Nepala, Filipina koji su jeftiniji, a takođe su kvalitetniji i brojčano veći. Sad tu nailazimo na problem. U okruženju sve zemlje mogu da dovedu radnike iz ovih zemalja. Kod nas to nije slučaj. U zemljama EU, takođe u Srbiji, BiH, Sloveniji, Hrvatskoj već postoje radnici uz ovih zemlja, dok kod nas, zbog neažurnosti naše administracije, još uvijek nije moguće dobiti radnu dozvolu za radnike iz ovih zemalja”, tvrdi Muhadinović, dodajući da ovo ne utiče samo na građevinu, već i na turizam kao jednu važnu privrednu granu u Crnoj Gori.

“Svi ovi problemi utiču na samo funkcionisanje gradilišta, međutim, imajući u vidu naše veliko iskustvo i organizovanost, progres radova na gradilištu se ne dovodi u pitanje”, kazao je Muhadinović.

Što se tiče geoloških ili drugih prirodnih uslova, ukoliko je projektna dokumentacija kvalitetno urađena, kako navodi, ovi problemi su svedeni na minimum.

Saradnja

Što se tiče saradnje sa državnim institucijama i međunarodnim partnerima, ističe da je ona veoma važna za realizaciju svih projekata.

“Samo putem zajedničke saradnje, brzim rješavanjem problema i posvećenošću projekti se mogu završiti u traženom roku i kvalitetu”, poručuje Muhadinović. 

Što se tiče incidenata na gradilištima, navodi da preuzimaju dodatne mjere.

“Na gradilištima se angažuju pravna lica sa svim potrebnim licencama i obukama u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu. Pored ovih lica, koja su definisana zakonom, angažujemo unutrašnju kontrolu čija je jedina uloga da nadgledaju i prate da se sve mjere zaštite na radu sprovode, da svi radnici imaju zakonom propisanu zaduženu opremu za zaštitu na radu i taj način se pokazao kao dobar za smanjivanje potencijalnih problema. Predstavnici unutrašnje kontrole imaju takođe sprovedenu obuku za ovu vrstu posla. Imamo interna pravila koja su stroža od onih datih zakonom za ovaj vrlo osjetljiv dio posla”, zaključuje Muhadinović. 

Svaki projekat ekološki prihvatljiv

Infrastrukturni projekti kompanije Bemaks su ekološki prihvatljivi, jer za svaki objekat koji se gradi investitor je u obavezi da podnese zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine – da li je potrebno da se radi procjena zaštite životne sredine.

“Ukoliko se utvrdi da je potrebno, priprema se elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu u kojem je navedena vrsta i učestalost ispitivanja, kao i parametri koji treba da se zadovolje. Nakon usvajanja i odobrenja elaborata, počinje period ispitivanja kvaliteta vode, vazduha, zemljišta i ostalih parametara definisaih elaboratom. Sva ispitivanja se vrše od strane licencirane kompanije i rezultati ispitivanja se dostavljaju Agenciji i ekološkoj inspekciji na uvid”, istakao je Muhadinović.