Na panelu su govorili ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac, izvršni direktor Air Montenegra Vukadin Stojanović i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić. Panel je moderirala direktorica marketinga Bankar.me i dugogodišnja ekonomska novinarka Željka Radulović.

AUTOPUT, OBILAZNICE I LUKA BAR PRIORITET DRŽAVE

Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović kazao je da je teško izdvojiti jedan projekat koji će najviše promijeniti saobraćajnu sliku Crne Gore, jer su podjednako važni putevi, luke i željeznica.

„Počeću sa državnim putevima. Očekujemo početak radova na dionici autoputa Mateševo–Andrijevica krajem ovog mjeseca ili eventualno u junu. Nakon završetka dionice Tivat–Jaz počećemo sa izgradnjom obilaznice oko Budve. Maj će biti veoma intenzivan jer raspisujemo tender za obilaznicu oko Podgorice, veliki projekat za koji imamo podršku EBRD-a“, rekao je Radulović.

Dodao je da država paralelno radi i na pripremi tehničke dokumentacije za obilaznicu oko Bara, kako bi tender mogao biti raspisan naredne godine.

Govoreći o pomorskoj infrastrukturi, Radulović je istakao da je Luka Bar jedan od najvećih neiskorišćenih potencijala države

„Ne možemo govoriti o snažnoj luci bez kvalitetne željezničke infrastrukture. Više od 80 odsto kargo transporta ide preko Sueckog kanala i Balkan, konkretno Luka Bar, ima potencijal da preuzme dio tog tržišta. Ako pogledamo Hrvatsku, luka Rijeka ima osam puta više kontejnerskog prometa“, naveo je ministar.

On je podsjetio i na značaj infrastrukturnih projekata za rast vrijednosti nekretnina.

„Kada je završen autoput prema Kolašinu, cijene nekretnina u toj opštini su značajno porasle i to je imalo pozitivan efekat na lokalni razvoj“, rekao je Radulović.

POVEZANOST DIREKTNO UTIČE NA RAZVOJ SJEVERA

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac ocijenio je da je druga faza autoputa presudna za razvoj sjevera Crne Gore i zadržavanje mladih.

„Nikada više nije važila činjenica da kapital i investicije traže povezanost. Prva dionica autoputa već je pokazala koliko infrastruktura može da promijeni razvojnu perspektivu jednog područja“, rekao je Lutovac. Prema njegovim riječima, nastavak autoputa od Mateševa do Andrijevice, kao i potencijalna izgradnja dionice prema Boljarima, mogli bi otvoriti prostor za nova radna mjesta, logističke centre i razvoj privrede na sjeveru.

Kao primjer pozitivnog efekta infrastrukture na razvoj turizma naveo je planinu Jelovicu.

„Do prije nekoliko godina Jelovica je bila zapuštena, a cijene zemljišta i kuća bile su veoma niske. Nakon otvaranja tunela Klisura vrijednost nekretnina porasla je i do deset puta. Nova dionica autoputa dodatno će ubrzati razvoj tog područja“, kazao je Lutovac.

Govoreći o projektu aerodroma u Beranama, Lutovac je istakao da taj projekat ne treba posmatrati isključivo kroz komercijalne letove.

„Aerodrom može imati značajnu ulogu u razvoju logistike, skladištenja, sportskih i rekreativnih sadržaja. Opština Berane planira izradu feasibility studije, nakon čega ćemo zajedno sa partnerima raditi na daljoj valorizaciji projekta“, rekao je on.

AVIO SAOBRAĆAJ GARANT POVEZANOSTI DRŽAVA

Izvršni direktor Air Montenegra Vukadin Stojanović istakao je da nacionalna avio-kompanija ima važnu ulogu u očuvanju saobraćajne povezanosti države.

„Uloga nacionalne kompanije nije samo komercijalna. Naš zadatak je da obezbijedimo kontinuitet avio-saobraćaja i povezanost destinacija za koje možda ne postoji dovoljan komercijalni interes drugih prevoznika“, rekao je Stojanović.

On je naglasio da avio-saobraćaj ima važnu ulogu u razvoju turizma i privrede, ali i dostupnosti nekretnina investitorima i turistima.

Govoreći o low cost kompanijama, Stojanović je kazao da Air Montenegro dolazak Wizz Aira ne vidi kao prijetnju.

„Dolazak Wizz Aira doživjeli smo kao unapređenje tržišta i priliku da učimo i podižemo kvalitet usluge. Nećemo se prilagođavati modelu niskobudžetnih kompanija, jer ni velike evropske države poput Njemačke i Francuske nisu išle tim putem“, rekao je on.

AERODROMI CG PRED VELIKIM IZAZOVIMA

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić upozorio je da je aerodromska infrastruktura godinama bila zapostavljena.

„Ako me pitate kakvo je stanje infrastrukture danas – isto je kao prije dvije, pet ili deset godina. Gotovo dvije decenije nijesmo imali ozbiljna ulaganja“, rekao je Tolić.

On je naveo da Aerodromi Crne Gore ulažu napore da ispune zahtjeve velikih avio-kompanija, ali da su ozbiljna infrastrukturna ulaganja neophodna.

„Rastemo zajedno sa tržištem i moramo pratiti potrebe aviokompanija. Infrastruktura je zahtjevna i partnerima moramo obezbijediti adekvatne uslove“, kazao je Tolić.

Govoreći o koncesijama za aerodrome, Tolić je rekao da podržava svako rješenje koje može ubrzati investicije.

„Ako će neko garantovati brz razvoj infrastrukture, to treba podržati. Ali ako govorimo o rokovima od 10 ili 20 godina, onda takve priče treba zanemariti“, rekao je on.

KONCESIJE I ULAGANJA U AERODROME

Ministar Radulović podsjetio je da Crna Gora nema novi master plan razvoja aerodroma već deset godina.

„Moramo pažljivo analizirati ponudu koncesionara. Jedan dio ponude predviđa da 35 odsto bruto prihoda ide državi, dok drugi podrazumijeva investicije od oko 300 miliona eura, uključujući širenje piste, stajanki i parking prostora u Tivtu. Od toga, 200 miliona trebalo bi da bude investirano u prvih deset godina“, rekao je Radulović.

Dodao je da podržava model koncesija, ali da će konačnu odluku donijeti Skupština Crne Gore.

PREDVIDIV RAZVOJ KLJUČ INVESTICIJA

Zaključak panela bio je da Crna Gora može ostvariti značajno veći obim investicija u turizam i nekretnine ukoliko obezbijedi predvidiv razvoj ključne putne i avio-infrastrukture.

Sagovornici su saglasni da su druga faza autoputa, obilaznice na primorju, modernizacija željeznice, razvoj Luke Bar i jasna strategija razvoja aerodroma ključni preduslovi za održiv ekonomski rast i kvalitetniji život lokalnih zajednica.