Video
Iz Ministarstva, međutim, navode prednosti poput ekonomskih, zatim veće stabilnosti snbdijevanja električnom energijom, pa do geopolitičkih – od pristupa globalnom tržištu i mogućoj supstituciji gasne Termoelektrane umjesto Pljevaljske.
Nataša Kovačevic iz CEE Bankwatch podsjeća da se tim projektom ignorišu i preuzete obaveze iz Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije da će se do 2025. godine izbaciti fosilna goriva iz upotrebe.
„Crna Gora nema razvijenu ni gasnu infrastrukturu, niti je zavisna od gasa, što jeste njena prednost u slučaju globalne energetske krize, tim prije što su neke od najveći izvoznica gasa, poput Azerbejdžana u svijetu prepoznate kao nedemokratski režimi. Takav projekat bi uostalom, iziskivao i ogromna kreditna ulaganja što bi dugoročno dovelo i do dužničkog ropstva“, kaže Kovačević.
Kovačevic podsjeća i da Evropa aktivno radi na smanjenju gasne zavisnosti.
„Proklamovani cilj je do 67 odsto manje upotrebe fosilnih goriva, što ovakve namjere resornog Ministarstva dodatno čini neopravdanim i rizičnim“, navela je ona.
Pored ekoloških projekat, kako kaže Kovačevićeva, nosi i ozbiljne bezbjednosne rizike.
„Jer bi se terminal u Baru gradio u seizmički osjetljivom području u neposrednoj blizini naselja i skladištenja opasnih hemikalija. Pored ovoga, uvođenje gasa u crnogorsku energetsku mrežu bez razvijenog tržišta i potrošnje, a imajući u vidu da su regionalna tržišta već pokrivena vodi u neizvjesnu budućnost i ekonomski neisplativ terminal“, kaže ona.
Preporučeno
Stoga iz Globalne ekološke mreže CEE Bankwatch pitaju nadležne zašto se Crna Gora ne usmjerava na održivu zelenu energiju obnovljivih izvora – sunca, vode i vjetra kojih ima u izobilju, a koji su prihvatljiviji i isplativiji dugoročno.
