Video
“U svim zemljama Zapadnog Balkana recesija će biti vođena padom i domaće i strane potražnje tokom krize uzrokovane
pandemijom. Naročito teška recesija će pogoditi Crnu Goru, Albaniju i Kosovo zbog njihovog oslanjanja na turizam. Globalno gledano, prema posljednjim pretpostavkama UNWTO-a, dolazak stranih turista bi mogao pasti čak 30 procenata, što je mnogo više od globalnog pada od 4 procenta, zabilježenog u 2009”, navedeno je u izvještaju.
Po osnovnom scenariju, Albanija, Kosovo i Crna Gora će u 2020. zabilježiti pad prihoda od turizma od 20-35 procenata, obzirom da
se procjenjuje da u te tri zemlje direktni iindirektni prihodi od turizma čine od 15 do preko 25% BDP-a.
Očekuje se da će ekonomski oporavak turizma i transporta biti postepeniji, tako da rast kasnije u toku godine neće kompenzirati gubitke iz ljetne sezone. Samo se na Kosovu turizam može oporaviti brže uz ukidanje zabrane putovanja, obzirom da 80 procenata njegovih turističkih usluga čini turizam dijaspore.
Preporučeno
“Negativna kretanja u realnom sektoru će pogoršati postojeći fiskalni i vanjski disbalans, naročito u zemljama s ograničenim fiskalnim prostorom, kao što su Kosovo, Crna Gora, te u manjoj mjeri Albanija. Za BiH se, nakon više godina suficita, projicira preokret fiskalnog bilansa u negativan od –3,7% BDP-a. Sveukupno, fiskalni deficiti mogu dostići vrijednosti uporedive s onima nakon svjetske finansijske krize u iznosu do 4,7 procenata u Sjevernoj Makedoniji, 5,4 procenta u Albaniji i oko 7 procenata na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji. Očekuje se da ukupni omjer vanjskog duga i BDP-a u regiji dostigne vrhunac od preko 70% BDP-a, ali velike finansijske potrebe bi se mogle ublažiti deviznim rezervama, koje u svim zemljama u regiji pokrivaju 3 do 6 mjeseci uvoza roba”, navedeno je, između ostalog u izvještaju.
