Video
Kaluđerović poručuje da na taj način Miranović provocira mještane koji mjesecima danonoćno protestvuju da bi zaštitili prirodno dobro – vodotoke rijeka Crnja, Ljubaštica, Čestogaz i Crni potok, a moguće da pokušava i da vještački kreira troškove kako bi to kasnije pokušao obeštetiti.
“Za izgradnju MHE na rijeci Čestogaz ovaj investitor nema dobijenu koncesiju niti građevinsku dozvolu, a radnici koje su Miranović i njegov partner, Igor Mašović, iz Andrijevice uputili ovih dana da rade tamo nemaju ni jedan dokaz da mogu da grade, odnosno nikakvo rješenje nadležnog organa, kao ni građevinski dnevnik, a nema ni poslovođe, niti nadzornog organa. Nevjerovatna je samovolja Miranovića da gradi bez adekvatne dokumentacije i dok su u toku postupci po krivičnim prijavama za krađu zaštićenog prirodnog dobra i privatna tužba u parnici za smetanje posjeda na ovom području uz vodotoke”, ocjenjuje viša pravna savjetnica u CGO.
CGO ukazuje da je indikativno i postupanje suda i tužilaštva u Kolašinu koji još ne odlučuju o krivičnim prijavama i parnicama koje su još od jula inicirali mještani, Mjesna zajednica Bare Kraljske i nevladine organizacije protiv firme Dekar i Dekar Energy.
“Ne zna se ni u kojim su fazama ti postupci niti se donose zahtijevane privremene mjere za smetanje posjeda jednog od suvlasnika čiju je parcelu navedena firma povrijedila i devastirala. Mještani su očajni i nemoćni, jer ih institucije ne čuju i ne reaguju. Tužilaštvo i sud u ovako osjetljivoj situaciji ne postupaju profesionalno promptno, iako je jasno da imaju materijal koji bi po službenoj dužnosti morali dostaviti i Specijalnom državnom tužilaštvu SDT. CGO ukazuje da Osnovni sud u Kolašinu ima troje sudija, a u Osnovnom državnom tužilaštvu radi svega nekoliko tužilaca pa se postavlja pitanje da li je na njih izvršen spoljni uticaj da odugovlače sa ovim predmetima”, dodaje Kaluđerović.
Podsjeća da je pravo građana na zdravu životnu sredinu proklamovano Ustavom Crne Gore, kao najvišim pravnim aktom države i brojnim međunarodnim pravnim aktima iz oblasti zaštite životne sredine i uređenja prostora.
“Upravo ovo pravo ugrožava bahati koncesionar. CGO je više puta tražio od Ministarstva ekonomije da raskinu štetne ugovore o koncesijama za ove rijeke, jer je za to postojao i pravni i prateći osnov. Nije nadležnost Ministarstva ekonomije da štiti koncesionara niti da obezbjeđuje saglasnost lokalnog stanovništva da se može graditi. Ukoliko nema saglasnosti mještana odlazeća ministarka, Dragica Sekulić, morala je raskinuti takve ugovore o koncesiji. Mediji su notirali i njeno lično iznenađenje situacijom na terenu kad je obišla ove vodotoke pred parlamentarne izbore, pa je tim čudnije nepostupanje Ministarstva kojim rukovodi”, ističe Kaluđerović.
CGO je, takođe, tražio i od Ministarstva održivog razvoja i turizma da preispita zakonitost izdatih građevinskih dozvola za izgradnju MHE Crnja, Crni potok i Ljubaštica odnosno vodne saglasnosti date za izdavanje građevinske dozvole, cijeneći iz postojeće dokumentacije da nije bilo projekta geoloških istraživanja na ovim vodotocima.
“Sve ovo zahtijeva dublju analizu mogućeg kriminalnog udruživanja i preispitivanje ugovorenih koncesija pred pravosudnim organima, a CGO je podnio i tužbu Upravnom sudu protiv MORT-a zbog nezakonite odluke koju su donijeli na Prijedlog CGO-a za poništavanje rješenja o izdatim građevinskim dozvolama od 9. decembra 2011. godine”, naglašava Kaluđerović.
CGO poziva SDT da hitno preispita koncesione ugovore koje se odnose na ove tri rijeke, pritoke Tare koja je pod zaštitom UNESCO-a, kao i tok postupka izdavanja građevinskih dozvola za iste, a posebno da utvrdi ima li kriminalnog udruživanja prilikom krađe vode rijeke Čestogaza koja se nalazi u Regionalnom parku prirode Komovi.
Preporučeno
“CGO će kao podrška mještanima nastaviti budno da prati ovo pitanje”, zaključuje Kaluđerović.
