Video
U naredne dvije do tri godine ne očekujemo promjenu kamatnih stopa na kredite i depozite u Crnoj Gori, kazao je za Pobjedu generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković. On je objasnio da se ova prognoza oslanja na posljednja oglašavanja Evropske centralne banke, ali i privredna kretanja koja ukazuju na recesiju u nekim od važnih zemalja Evropske unije.
Preporučeno
“Kamatna stopa u plasmanima zavisi umnogome od njihovih rizika. Banke su akcionarska društva, gdje menadžment odgovara vlasnicima za rentabilnost i uvažavanje tržišnih principa poslovanja. Strategija svake banke određuje kamatne stope u plasmanima i prikupljanju sredstava za njih, tako da ne možemo administrativno da upravljamo ovim procesima, gdje tržište kažnjava, ili nagrađuje postavke poslovanja”, objašnjava Pejaković komentarišući žalbe na visoke kamate na kredite i niske na depozite, koje ne jenjavaju.
On dodaje da je dobro kada postoj i izbor u ponudi većeg broja banaka.
“Kada se upoređujemo, treba se fokusirati na region i sistemski iskazane nivoe kamata. Smatram da je Crna Gora kvalitetno pozicionirana u ovom pogledu”, ocijenio je generalni sekretar.
Komentarišući kamate za stambene kredite, Pejaković kaže da se kod nas mogu naći sa fiksnom kamatnom stopom i krediti bez učešća.
“To je u razvijenim zemljama ipak rijetkost, a taj rizik nosi svoju cijenu”, upozorava on.
Pejaković je ukazao i na primjedbe na kompanije koje se bave platnim prometom i kreditiranjem preko računa među kojima su Crnogorski telekom i M:tel.
“To pitanje nas vraća na stavove povodom preregulisanosti banaka, gdje za dobijanje dozvole za plasiranje bez dolaska u banku treba ispuniti vrlo rigorozne uslove Centralne banke Crne Gore CBCG. Za razliku od toga, pomenute kompanije se bave platnim prometom, ali i kreditiranjem kroz takozvani sistem Point of sale i plaćanje preko telefonskog računa, gdje nijesmo upoznati na koji način je regulisano ovo poslovanje i da li su bili obavezni da traže posebne dozvole za razvijanje ovih usluga, a ulazi se na teren bankarskog poslovanja”, kaže Pejaković.
On ističe da nijesu protiv konkurencije, ali…
“Konkurencija znači pod istim uslovima za sve one koji pružaju usluge, gdje podrazumijevamo i regulaciju poslovanja. Potpuno smo svjesni EU direktive PSD2 koja se odnosi na platni promet, kao vrlo lukrativni dio poslovanja gdje potencijalno novi igrači svakako nemaju troškove i ulogu koju na razvoj privrede imaju banke, gdje opet treba obratiti pažnju na GDPR standard koji se tiču zaštite privatnosti. Ali, pitanje koje se nameće jeste da li će se praktikovati kontrola poslovanja konkretnog segmenta isto kao prema banakam, što je upitno”, naglašava Pejaković.
On pojašnjava da se želi ukazati na procese, bez namjere da na bilo koji način ugrožavaju poslovanje bilo kojeg subjekta.
Odgovarajuči na pitanja da li će 200 radnika koji su ostali bez posla zbog stečaja u IBM i Atlas banci naći posao u istom sektoru, Pejaković kaže da bankarsko poslovanje daje širinu znanja koja su primjenjiva i u drugim oblastima.
“Upoznat sam sa većim brojem vrlo kvalitetnih kadrova iz pomenutih banaka i siguran sam da, ukoliko se ukaže šansa, oni mogu opravdati povjerenje. Bankarsko poslovanje daje širinu znanja koja su primjenjiva i u drugim vidovima poslovanja, od privrednih subjekata do državne uprave, ali i za privatnu praksu koju bi mogli samostalno da pokrenu”, kaže on.
Svakako ukoliko se ukaže prilika i potreba, dodaje generalni sekretar, smatram da dio ovih kadrova opet može naći svoje mjesto u bankarskom sektoru.
