Video
Of šor firmu na Kipru Vagor investment limited, za koju je predsjednik Crne Gore prvo negirao da je ima pa je suočen sa papirima priznao da je njegova, osnovao je sa ciljem da preko nje formalno postane suvlasnik bolnice Meljine i pripadajućeg zemljišnog kompleksa od 50.000 kvadrata, tvrdi predsjednik Atlas Grupe Duško Knežević.
Preporučeno
“Da bi sakrio tragove, kao formalni zastupnik firme upisana je druga osoba, a naš dogovor je bio da on i moje kompanije dijele zajednički udio 50:50, te da strateški partner bude Abu Dabi Capital Group sa svojim procentom vlasništva. Pozivam Đukanovića da kaže ko mu je osnovao firmu na Kipru i ko su mu svjedoci da je njegova”, istakao je Knežević.
U partnerstvo sa Abu Dabi Capital Group, Knežević tvrdi da je ušao na zahtjev Đukanovića jer su Arapi bili vlasnici Crownel Hospital u Londonu i namjeravali su da ulažu u zdravstveni turizam.
“Onda je 2008. došla ekonomska kriza, Arapi su prodali bolnicu u Londonu i izašli iz partnerstva u Meljinama, čemu je kumovalo i višegodišnje odugovlačenje sa donošenjem odluka na nivou lokalne samouprave, neophodnih za početak investicija. Arapi su kasnije to prebili investicijom u Atlas capital centru i naplatili izlazak iz Meljina ukupno oko 21 milion eura, sa kamatama”, rekao je Knežević.
Jedan od prvih sukoba Kneževića i Đukanovićevih je došlo, kako tvrdi predsjednik Atlas grupe, kada je istjeran iz Crne Gore Džejms Vilson, koji je bio direktor projekta Porto Novi.
“Vilson je htio da sa svojim partnerima kupi kompleks Meljine, u koji se već bio uselio kao zakupac Titove vile. Đukanović nije bio zadovoljan visinom ponuđene cijene pa je preko Azerbejdžanaca natjerao Vilsona da podnese ostavku i uspio da ga otjera iz Crne Gore. Đukanović mi je nametnuo Budimira Šegrta kao direktora bolnice Meljine, kome sam po njegovom nalogu platio školovanje u Londonu. Preko Šegrta je kontrolisao sve, a Šegrt je preko Glosarija i Montefarma zaduživao bolnicu i izvlačio pare, trošeći paralelno sa korporativne kartice ogromne sume. Njega je doveo u Meljine poslije propasti fabrike ljekova Laleta Sekulića. U Sekulićevom Habitfarmu je Đukanović, zajedno sa Vukašinom Marašem, takođe bio partner”, objasnio je Knežević.
Prostor u Atlas capital centru od 5.000 kvadrata i 100 garažanih mjesta je prostor koji je, tvrdi Knežević, pripao Atlas grupi poslije poravnanja sa Arapima, nakon njihovog izlaska iz projekta Meljine.
“On je upisan na Atlas banku i Đukanović, koji pokušava da natjera neke svoje biznismene da uđu u dokapitalizaciju Atlas banke, hoće da ga tako uzme i ostvari san koji je najavljivao preko svog tabloida Informer prije nekoliko godina. Sada gura jednu lokalnu banku, koju kontroliše njegov brat Aco Đukanović preko njihovog piona na mjestu izvršnog direktora, da napravi fiktivnu dokapitalizaciju Atlas banke, spoje banke i ponište kapital akcionara Atlas banke”, kazao je Knežević.
Zanimljivo je, prema riječima Kneževića, što Đukanović bolje poznaje portfelj Atlas Grupe, njene nekretnine, aktivu i poslove nego svoje firme kojih kao ne može da se sjeti i bolje nego portfelj Prve banke i prve familije.
“Zaboravio je kada je za spašavanje Prve banke jedan milion vrtio bezbroj puta, a ja mu iznosio rizičnu aktivu na Kipar kako bi očistio plasmane banke i prikazao bolje stanje kod regulatora. To dobro znaju Oleg Obradović i Milan Perović, koji su bili tada na čelu Prve banke”, saopštio je Knežević.
Cilj mu je, dodaje on, da mu otme imovinu kako bi prva familija kontrolisala ama baš sve u Crnoj Gori.
“Zato je i do detalja upoznat sa firmom Kaspia, koju je pomenuo desetak puta u toku emisije, kao i nepostojeću garanciju i namješteni sudski spor. U slučaju spora po ugovoru trebalo je da bude nadležna arbitraža u Londonu, ali je hobotnica preko Privrednog suda i Blaža Jovanića donijela odluku na štetu Atlas banke i ekspresno prebacila 15,2 miliona na Prvu banku. Vlasnici firme Kaspia su ministar u Vladi Azerbejdžana Kamaladin Hajdarov i njegovi sinovi. Ta kompanija se pominje u istrazi ubistva novinarke na Malti, a sa Hajdarovim je Đukanović pokušao da napravi biznis u Azerbejdžanu. U dokumentima Vikiliksa označeni su kao glavni šverceri cigara ialkohola prema Iranu”, navodi se u odgovoru Kneževića.
On je pozvao Đukanovića da kaže na koji način je otvoren račun Kaspie u Prvoj banci i gdje je dalje transferisao pare.
“Pošto je arbitraža u Londonu pokrenuta, imaće priliku da se pojavi kao svjedok i elaborira njegove veze sa Kaspiom i Hajdarovim, te prebacivanje 15,2 miliona u Prvu banku. Što se tiče kredita kod Pireus banke u Londonu, zalog akcija Prve banke sam ja zamislio kada je izbila afera, da bi zgledalo kao da je kolateral dat u Crnoj Gori. Ako je toliko pošten, zašto se nije direktno zadužio kod Bana i Mihailovića bez mog posredovanja? Ako je toliko pošten neka kaže kome je prodao akcije na berzi i neka otvori kastodi račun za obije transakcije”, dodaje Knežević.
