Video
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima (Uprava za šume) nastavila je otpremanje drvne građe koncesionarima po starom modelu i na osnovu aneksa ranije potpisanih ugovora, uz određenu novčanu naknadu državi. Šume sada nestaju svakoga dana, jer veliki koncesionari uredno koriste svoja stara prava u Pljevljima, Beranama, Petnjici, Andrijevici, Rožajama… Šume nestaju, a niko za to ne preuzima odgovornost – ni pomenuta uprava koja je trebalo da bude rasformirana do 31. decembra 2024. godine, ni resorno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a najmanje visoki zvaničnici Vlade.
Iako postoje zakonski mehanizmi i institucije koje kontrolišu sve sporne radnje, problemi opstaju, a počinioci bivaju nekažnjeni. Nema zato reakcije ni šumarske inspekcija, koja je nakon rasformiranja Uprave za inspekcijske poslove „utopljena“ u Upravu za šume.
SPREGA ZA BOGAĆENJE
Sve ovo „levitiranje“ države između zakona i njegovog ignorisanja ukazuje na očigledne čvrste sprege vlasti sa onima koji se bogate na račun države, iskorištavajući njene šume. Očigledno da je krug odabranih ustanovio određene prakse koje, s jedne strane, omogućavaju (nekadašnjim) koncesionarima da beskrajno koriste svoje davno stečeno pravo, koje je zakonski ukinuto 1. januara. S druge strane, niko ne želi da se bavi ovim pitanjima – ni najviši državni funkcioneri, ni poslanici kao najbliži predstavnici „običnih građana“. Kamioni sa tonama drvne građe svakodnevno napuštaju gradove na sjeveru, ostavljajući za sobom pustoš i razrovane lokalne puteve kojima stanovnici udaljenih sela više ne mogu da stižu do svojih kuća. A najveće posljedice trpe upravo lokalni mali drvoprerađivači, koji su još prošle godine ostali bez sirovina, jer se država priklonila velikim koncesionarima čija su izdvajanja bila znatno veća. To se, očigledno, nastavilo i ove godine, pa se postavlja pitanje da li će se ikada završiti… Na ekskluzivnim fotografijama i snimcima do kojih je Pobjeda došla vide se najmanje tri dupla šlepera sa drvnom građom koja napuštaju jednu od lokacija na sjeveru zemlje.
APEL RAJKOVIĆA
„Pravdu“ za šume sada pak traži Miloš Rajković, koji trenutno završava drugi šestomjesečni mandat vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
– Suština i moja poruka Vladi je: što prije osnivajte novo preduzeće ili vraćajte nadležnost starom, inače napravismo haos. Ja sam ponosan na svoj rad, jer smo uvijek tu da podržimo građane, uvijek spremni – rekao je on u izjavi za Pobjedu.
Rajković kaže kako su zaposleni u Upravi na čijem je čelu svakodnevno u kontaktu s policijom i tužilaštvima zbog brojnih prijava koje stižu u kontinuitetu.
– Pregledan je svaki koncesioni ugovor i tužilaštvo se izjasnilo da su oni u redu, da nema nikakvih nepravilnosti – tvrdi on.
Takođe ističe da je svjestan da se situacija mora što prije riješiti, ali da nema podršku nadležnih u Vladi.
– Molim boga da se sve više riješi – ili da se osnuje preduzeće ili da se vrati nadležnost Upravi za gazdovanje šumama i lovištima. Moramo to da uradimo. Kažem vam iskreno: svakog dana zovem ministra, zovem ljude u Vladi da riješite ovo, jer meni prave problem na dnevnom nivou u funkcionisanju i radu – izjavio je Rajković za Pobjedu.
Rajković je ponovio kako Vlada ove sedmice „hitno mora da osnuje preduzeće“ kome će se prepustiti nadležnosti Uprave na čijem je čelu, ili da odluči da nadležnosti budu vraćene instituciji koja i dalje postoji.
Kaže i da je razgovarao sa predstavnicima Svjetske banke, koji insistiraju da se reforma šumarskog sektora završi, jer su tim povodom već dali zatražena sredstva.
– Zašto se ne osniva preduzeće – ne znam. Najviše bih volio da ga osnuju, da se sve ovo riješi, jer mi prave problem u svakodnevnom radu. Očekivao sam da će to biti završeno u decembru. Moje mišljenje je da su sredstva uzeta, ali da se njima nije moglo kupiti sve što je potrebno i napravljen je problem – smatra on.
Takođe kaže kako je pod sve većim pritiskom, jer niko od zvaničnika ne želi da govori o ovoj temi.
– Ovdje su se koplja slomila na meni i svi me sada optužuju i napadaju. Neka sada svi preuzmu odgovornost – a zna se ko treba. Neću da idem protiv nekih ljudi koji su i moji prijatelji, ali želim da svako preuzme svoju odgovornost, a ne da ja platim cijenu zato što sam se trudio i radio – dodao je Rajković.
Kako je izjavio, nema ništa protiv da se sjutra osnuje novo preduzeće, što bi ujedno značilo ukidanje ili suštinske promjene u instituciji na čijem je čelu.
– Nisam u Vladi da o tome odlučujem. A oni to mogu da riješe na prvoj sjednici. Dakle, što prije da se osnuje novo preduzeće ili da se Upravi za šume vrate nadležnosti. Nisam protiv šta god Vlada da odluči – zaključuje Rajković u izjavi za Pobjedu.
Vršilac dužnosti direktora Uprave za šume je kadar Socijalističke narodne partije (SNP), prvi put imenovan 11. aprila 2024. godine na predlog Vladimira Jokovića, resornog ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ujedno lidera pomenute partije vladajuće većine.
POD LUPOM SVJETSKE BANKE
Rajkovića od dolaska na čelo Uprave prate brojne kontroverze oko navodnih konflikata unutar sektora šumarstva. Uz to, lično je bio jedan od najvećih kritičara novog Zakona o šumama, usvojenog sredinom prošle godine. I, prema nezvaničnim informacijama, to bi mogli biti neki od razloga zbog kojih bi premijer Milojko Spajić lako mogao da odbije predlog da Rajković ponovo bude na čelu Uprave – s tim što bi funkciju obavljao u punom mandatu.
No, situacija je daleko komplikovanija nego što bi se to moglo zaključiti na prvi pogled s obzirom na to da se trenutno sve nalazi u „pravnom vakuumu“, dok se čelnici resornog ministarstva „prave mrtvi“. Naime, novi Zakon o šumama, koji je donesen kako bi se taj sektor oslobodio zloupotreba velikih koncesionara, suzbila nelegalna sječa šuma i obezbijedila sredstva za formiranje novog preduzeća koje će gazdovati ovim značajnim prirodnim bogatstvom Crne Gore, na papiru je stupio na snagu 1. januara ove godine, dok u praksi toga nema ni u naznakama. Naprotiv, poslanici Jokovićevog SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović su 17. januara u skupštinsku proceduru dali predlog da se odgodi primjena ovog propisa, ali se o njemu još nije raspravljalo. Poslanici SNP-a traže izmjenu člana 100, čime bi se datum početka primjene odgodio za 2026. godinu, „kako bi se propis primijenio u punom kapacitetu“.
Da su opstrukcije uzele maha, a sektor šumarstva nastavio da se kreće u neželjenom pravcu, pokazuje još nekoliko činjenica.
Primjena novog Zakona o šumama predviđa, između ostalog, osnivanje državnog preduzeća koje bi preuzelo većinu nadležnosti Uprave za šume. Tim povodom stigla je i opomena Svjetske banke koja je 28. februara upućena ministru finansija Novici Vukoviću te drugim visokim funkcionerima Vlade. U pismu se pominje rizik od gubitka finansijske podrške Svjetske banke vrijedne 80 miliona eura, zbog „kašnjenja u implementaciji ključnih mjera moglo bi da ugrozi dobijanje drugog Razvojnog zajma (DPL2), neophodnog za nastavak ekonomskih reformi u zemlji“. Konkretno, Svjetska banka je izrazila zabrinutost što reforma šumskog sektora nije napredovala u skladu sa dogovorenim rokovima – posebno izostanak fomiranja državnog preduzeća za upravljanje šumama i pune primjene Zakona o šumama.
I dok predloženi amandmani SNP-a stoje u fiokama, a osnivanje državnog preduzeća za gazdovanja šumama nije ni na vidiku, veliki koncesionari ne prestaju sa korišćenjem šumskog blaga koje nikada neće biti nadoknađeno.
Ako država i ovog puta ostane nijema na ovakav atak na ono što pripada njoj i građanima, svima će biti jasno da se upravljanje prirodnim bogatstvima i dalje zasniva na zaradi uskog kruga ljudi čiji su partijski i poslovni odnosi tijesno povezani.
Prihodi između šest i 11 miliona eura
Nezvanični podaci i statistika koju je svojevremeno predstavio nevladin sektor pokazuju da se otkup jednog kubika drveta u šumi kretao od šest do deset eura. Za građu utovarenu na kamion cijena se kretala i do 60, a ona koja se izvozila dostizala je 120 eura za kubik. Od svega toga, državi je obično sljedovala naknada do 14 eura po kubiku.
Joković je početkom godine izjavio kako je Crna Gora od šumarstva u 2024. godini prihodovala 6,3 miliona eura, od čega je pet miliona izdvojeno za poslovanje same Uprave za šume.
S druge strane, ova institucija je pravdala prošlogodišnje raspisivanje tendera za koncesionare time da bi došlo do prekida snabdijevanja drvoprerađivača sirovinom. Prema njihovoj računici, na osnovu aneksa ugovora koji, navodno, važe godinu, a u stvari se protežu i nekoliko mjeseci više od toga – i sve to u godini kada bi novi zakon trebalo da ukine ovakav vid eksploatacije drveta – od 353 ugovora za redovnu i sanitarnu sječu trebalo bi da imaju prihod od 11,4 miliona eura.
Preporučeno
