Video
– Navešću neke od njih. Prva i neposredna posljedica može biti po budžet – oni koji su gradili do sada lex legis – u skladu sa zakonom – vjerovatno moraju biti obeštećeni pa to neposredno protivurječi potrebi stabilizacije budžeta. Pored toga, upitno je kako to korespondira sa potrebom razvoja sektora energetike i naše potrebe za podmirivanjem domaće po- trebe za električnom energijom; zatim to direktno povećava nesigurnost investiranja kako domaćeg tako i inostranog, a zna se šta za našu ekonomiju znače investicije – rekao je Kostić u intervjuu za Dnevne novine, komentarišući jučerašnji ekspoze budućeg premijera Zdravka Krivokapića.
On je istakao da budući premijer nije u ekspozeu posvetio mnogo prostora ekonomiji, liše nekoliko uopštenih opservacija što, kako kaže, ne znači da se na ekonomska pitanja neće gledati sa potrebnom pažnjom već je to, smatra, prije odraz političke potrebe da se sadržajem ekspozea privuče što veća pažnja javnosti i po svaku cijenu naglasi diskontinuitet sa dosadašnjom vlašću.
– U tom cilju se i potenciraju opšta mjesta o: prosperitetu, slobodi, jednakosti, napretku i slično dok su nezanimljiva i nerazumljiva ekonomska pitanja u najmanju ruku nepodesna za takvo što. Kako god bilo, stepen bavljenja ekonomije i Vladom i nama, naravno, biće u nesmanjenom intenzitetu spominjao je premijer manje ili više u ekspozeu. Čak bih rekao, bez želje da budem maliciozan, da će stepen bavljenja ekonomijom nove vlade (ili bilo koje druge vlade) biti u obrnutoj srazmjeri s njenim “pominjanjem” – dodao je Kostić.
Zaduživanje neophodnost
Komentarišući najavu Krivokapića za zaduženje od makar 500 miliona eura u narednoj godini, Kostić kaže da je to činjenica koju zna čitava javnost i koja je posljedica svega što se dešavalo do danas.
– Potreba za zaduženjem odnosno obezbjeđivanjem nedostajućih sredstava je neophodnost, što je on i najavio kao potrebu njegovog kabineta za obezbjeđivanjem sredstava. Teško je govoriti u datoj situaciji o razvojnom budžetu a da pri tome imamo problem koje imamo. Prije bi adekvatan opis situacije bio borba za održivost odnosno stabilizaciju javnih finansija – ocijenio je Kostić.
Na pitanje da li smatra da je ugrožena isplata plata i penzija, Kostić odgovara da je do sada likvidnost budžeta uz veliku cijenu održavana.
– A da li će tako biti ubuduće zavisi dominantno od obezbjeđivanja nedostajućih sredstava i od okončanja kovid krize – kazao je on.
Prema njegovim riječima, može se govoriti o restrukturiranju crnogorske ekonomije “naročito jer je to jedan od načina dugoročnog izlaska iz krize”.
– Kao što sam već rekao kompleksnost odnosno prisutnost visokog nivoa međuuslovljenosti među procesima i kategorijama privrednog sistema nalažu da se bavite onim što je neophodnost, bez čega se ne može, ali uspješnost u tom poslu opredjeljuje vaše pomjeranje na viši nivo, gdje je moguće realizovati dugoročne zadatke i ciljeve. – dodao je on.
Ne isključivati aranžman sa MMF-om
Kostić naglašava i da je obezbjeđivanje nedostajućih sredstava uslov svih uslova.
– Već sam govorio na temu IMF ili MMF-a i rekao da ne treba isključiti niti jednu mogućnost pa ni ovu naročito imajući u vidu u kakvoj smo ekonomskoj situaciji da ne govorimo o zdravstvenoj. Neki to nijesu razumjeli pa su ironično pitali: “A koje su to druge prilike kada se sklapa aranžman sa MMF-om”? Pa da objasnim. Ima mnogo različitih stanja u kojima se zemlje odlučuju za aranžman sa MMF, ali težine tog stanja su bitno različite pa nekima ne preostaje ništa drugo, a druge imaju i druge opcije – napominje on.
Dodaje i da teške situacije, kao što je naša, ne nude mnogo opcija pa zato ne treba unaprijed isključiti aranžman sa MMF-om i ako ga, prema njegovom mišljenju, treba izbjeći pod uslovom da nam takva opcija bude dostupna.
Preporučeno
– Sumnjam da taj program stabilizacije ne bi sadržao značajne restrikcije kada su u pitanju dohoci građana (plate i penzije), a to bi u mnogome unazadilo i onako nizak životni standard građana, što bi uz postojeće političke podjele i tenzije moglo da izazove socijalne tenzije – zaključio je Kostić.
