Crnogorska ekonomija se kreće u dobrom smjeru, ali ne treba biti euforičan. Bez sumnje u odnosu na prije dvije godine u daleko je boljem stanju sa, što je naročito važno, mnogo boljim izgledima – ma koliko neke negativnosti umanjivale ukupan rezultat i nastojanja Vlade, kaže za Pobjedu ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment dr Vasilije Kostić. Da bi dali i približno zasnovanu ocjenu rada Markovićeve Vlade u dvogodišnjem periodu, treba imati na umu odakle je krenula i sa kakvim makroekonomskim indikatorima je startovala, a to su visok dug i budžetski deficit, visoka nezaposlenost, jenjavanje stranih investicija, prenapregnute javne finansije sa slabim izgledima…

“Javni dug je porastao i vjerujem da će rasti još. I dalje je visok budžetski deficit, ali sa realnim izgledima za značajno smanjenje, nezaposlenost je značajno smanjena preko četiri odsto. Javne finansije su u fazi konsolidacije i taj će proces potrajati, ali su u boljem stanju i sa znatno boljim izgledima nego prije. Poreski prihodi rastu, što govori i o funkcionalnijoj organizaciji poreskih službi. Strane direktne investicije su porasle za oko 50 odsto, što je izuzetno značajno, imajući u vidu njihov trend od ranije”, kaže Kostić.

I u turizmu Ministarstvo i naročito NTO adekvatno odgovaraju na rastući turistički talas u svijetu i bilježi stalni rast, što je Crnu Goru uvrstilo u sada već poznate turističke destinacije širom Evrope i svijeta.

“To nije za zanemariti, naprotiv, budući da se može reći da je turizam umnogome doprinio našem ekonomskom oporavku i da znatno doprinosi ublažavanju platnobilansne neravnoteže koja bi, da toga nema, mogla biti znatnije potencirana objašnjava”, on.

Osnovni generator budžetskog deficita tekuća potrošnja se drži pod kontrolom. Eksterna neravnoteža, odnosno rast uvoza nad izvozom je još izuzetno velika i nepovoljna iako ima pomaka, ali doista malih.

Treba reći da je rast javnog duga projektovan, odnosno dio plana, ali da se uprkos tome njegova visina često katastrofično tretira, što je pretjerano.

“Tumačenje visine i rasta javnog duga ne može biti adekvatno ukoliko nije zasnovano na kontekstu, odnosno međuuslovljenosti i međuzavisnosti sa ostalim agregatnim veličinama. Dug jeste visok, ali nije katastrofičan i treba ga kontrolisati u komparaciji sa drugim agregatnim veličinama”, smatra Kostić.

Sljedeće ključno važno je unapređivanje poslovnog ambijenta.

“Na posljednjoj listi koja je objavljena o povoljnosti uslova za poslovanje smo znatno nazadovali (iako smo još relativno visoko), što nikako ne bi smio biti slučaj. Mi nijesmo u situaciji da sebi možemo dozvoliti kretanje unazad ni u mnogo manje važnim stvarima od ove, jer broj mjesta za koji smo se pomjerili na dolje nije najgora stvar, već nedovoljno razvijena svijest kod nadležnih službi ili organa o potrebi stalnog unapređivanja poslovnog ambijenta”, navodi on.