Video
U poređenju sa vrlo niskim kamatnim stopama na štednju i u nedostatku drugih alternativa na tržištu hartija od vrijednosti, a imajući u vidu da je država najsigurniji dužnik, opcija kupovine državnih obveznica izgleda prihvatljivo, kazao je Vikend novinama profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Država će 22. i 23. aprila emitovati na domaćem tržištu obveznice ukupno vrijedne 190 miliona eura, na period od pet do sedam godina, čime će pokušati da prikupi sredstva koja joj nedostaju za finansiranje ovogodišnjeg budžeta. To će biti druga emisija državnih hartija od vrijednosti na domaćem tržištu, a njihova pojedinačna cijena ovog puta će iznositi 1.000 eura, za razliku od prethodne kada je bila 10.000, što daje veću priliku građanima da se uključe u trgovinu i zarade od nje.
Predviđena kamatna stopa je tri odsto na pet, odnosno 3,5 odsto na sedam godina.
“Obveznice će biti emitovane na pet i sedam godina sa otplatom glavnice na kraju perioda, dok će se kamata otplaćivati polugodišnje ili godišnje. Iznos obveznice je 1.000 eura, što je naišlo i na pozitivnu reakciju javnosti i dodatno otvara prostor da učešće u ovoj transakciji uzme što veći broj zainteresovanih lica”, rečeno je u Ministarstvu finansija.
Hartije će biti dostupne domaćim i inostranim investitorima i građanima, putem Montenegroberze. U Ministarstvu smatraju da ima dovoljno prostora za investiranje, te da u slobodnim tokovima postoji dosta novčanih sredstava koja mogu biti korišćena u dijelu investiranja i ulaganja u obveznice. Napominju i da su ulaganja sigurna, te da se država u ovom slučaju obavezuje da vrati uzeti novac kao i kada se zadužuje u inostranstvu.
“Realno je da postoji dovoljan prostor da se kroz ovaj vid finansijskih transakcija obezbijede potrebna sredstva. Izmirenje obaveza po ovoj obveznici ima isti tretman kao izmirenje obaveza nastalih po osnovu zaključenih međunarodnih kreditnih aranžmana ili izdavanjem međunarodnih obveznica, čime je obezbijeđena i potpuna sigurnost u izmirenju obaveza”, istakli su u resoru Darka Radunovića.
Da su ulaganja sigurna smatra i analitičar Vasilije Kostić, koji napominje da će tako biti sve dok godišnja stopa inflacije bude ispod ponuđene kamate.
“Računicu nije teško napraviti. U prošloj godini je otprilike prosječna stopa inflacije bila na nivou od oko 2,6 odsto. Dokle god je stopa inflacije ispod kamatne stope vrijednost našeg novca se održava i ta opcija može biti prihvatljiva”, ukazao je Kostić, dodajući da period ročnosti jeste dug i može biti destimulativan, ali i da na takva sredstva treba zaboraviti narednih pet ili više godina.
Komentarišući odluku države da se zaduži na domaćem tržištu Kostić je kaže da ona u ovom momentu ima više dobrih nego loših strana. Prva prednost, kako navodi, jeste da je kamatna stopa na prihvatljivom nivou, pod uslovom da se realizuje cilj emisije.
“Čak bih se usudio reći da bi na inostranom tržištu investitori očekivali koji promil više pa, u opšte uzev, predviđena kamata ne djeluje kao preveliki izdatak za manje složen, jednostavniji i jeftiniji postupak, uz vjerovatno i nešto nižu kamatnu stopu. Druga pozitivna strana može se ogledati u činjenici da se sredstva po osnovu prinosa hartije usmjeravaju u domaće tokove emisija targetira domaću štednju i realno je očekivati da ostaje u domaćim kanalima. Time se postiže i još jedan efekat od koga ne treba previše očekivati, ali koji nije beznačaj an, a odnosi se na mobilizaciju slobodnih novčanih sredstava i davanja inpulsa dinamiziranju tržištu hartija od vrijednosti”, naglasio je Kostić.
Osim toga, navodi on, otvara se alternativa postojećoj klasičnoj štednji na koju su imaoci sredstava, naročito oni sa malim iznosima, bili “osuđeni” ukoliko ne žele da pare drže u čarapi ili slamarici.
“Sada imaju novu mogućnost uz bolju kamatnu stopu. To im omogućava relativno nisko postavljena nominalna vrijednost obveznice koja očigledno targetira upravo njih”, ocjenjuje Kostić.
Trgovina obveznicama biće obavljena u skladu sa propisima kojima se uređuje trgovina hartijama od vrijednosti, odnosno na berzi, preko ovlašćenog učesnika na tržištu hartija od vrijednosti. To znači da će svaki zainteresovani morati prvo da stupi u kontakt sa nekom od brokerskih kuća i posredstvom njih kupi obveznice na berzi.
Obveznicama će, ističu u Ministarstvu finansija, biti moguće da se trguje i na sekundarnom tržištu.
Preporučeno
“To je dodatni stimulans za tržište kapitala i mogućnosti da se ponuda u ovom polju unaprijedi i omogući učesnicima veći izbor prilikom donošenja odluke u koji vid investicija da ulažu. Bez obzira na trenutnu cijenu obveznice na sekundarnom tržištu, imaocu obveznice biće, na dan njenog dospijeća, vraćen ukupan iznos glavnice. Eventualno kretanje cijena na sekundarnom tržištu neće uticati na vrijednost obveznice, kada dođe vrijeme otplate njene glavnice, čime će i sami kupci biti zaštićeni i ne postoji mogućnost gubitka uloga”, zaključili su u Ministarstvu.
