Video
On je odgovarajući na pitanje na šta nova vlada treba da usmjeri politiku u ekonomiji, kazao da u strateškom, dugoročnom smislu ne vidi da može biti značajnijih izmjena.
Ciljevi i preuzete obaveze
– Ako kao neupitno uzmemo načelo da odlučivanje u pogledu ekonomske politike treba biti usmjereno na razvijanju njene „antikrhkosti“ ili, drugim riječima rečeno, na razvijanju onoga što znači dugoročna održivost sistema sa unapređivanjem njegove sposobnosti na prilagođavanje uslovima okruženja – onda novoj vladi ne preostaje drugo do da nastavi tamo gdje je prethodna stala. U strateškom, dugoročnom smislu ne vidim da može biti značajnijih izmjena – ne bi bilo dobro ni da ih bude – a u operativnom, kratkoročnom može biti „varijacija na zadatu temu“ koje će se u krajnjem opet svesti na isto. Ono gdje razlika može da bude vidljiva jeste efikasnost u ostvarenju postavljenih ciljeva – objašnjava Kostić.
Na pitanje šta to konkretno znači, ovaj ekonomski analitičar podsjeća na preuzete obaveze, ciljeve, kratkoročne, dugoročne…
– Strateški, dugoročni ekonomski ciljevi Crne Gore mogu se predstaviti kao: evropski standard života građana, dinamična konkurentna izvozno orijentisana ekonomija sa niskom stopom nezaposlenosti, država sa jakom socijalnom funkcijom, razvijenim zdravstvenim i obrazovnim sistemom. Srednjoročni, kratkoročni, operativni i drugi ciljevi koji se ogledaju u: konsolidaciji javnih finansija, smanjenju duga, smanjenju fiskalnog deficita, povećanju izvoza, rastu zarada, penzija i socijalnih davanja, smanjenju nezaposlenosti, razvoju proizvodnje domaće hrane i drugog su po definiciji ciljevi u funkciji ostvarenja strateških, dugoročnih – i ne bi smjeli biti u koliziji sa njima. Naprotiv- objašnjava Kostić.
On podsjeća da je Crna Gora preuzela izvjesne međunarodne obaveze u pogledu javno definisanih politika. To je, kako Kostić kaže, dodatni razlog u prilog tezi da značajnijih promjena ne može biti.
– Iz tog razloga i smatram da skoro i nema prostora za „inoviranje“ kada je definisanje ekonomske politike u pitanju. To znači da će i ova i buduće vlade raditi na istom, a to je: realizacija već ustanovljenih ciljeva na čijoj se realizaciji i do sada radilo. Zato vjerujem ne da neće biti spektakularnih promjena već da neće biti ni značajnijih izmjena. Jer zašto bi se nešto mijenjalo ukoliko je adekvatno postavljeno i ako se često u okolnostima promjene vlade, iz političkih razloga promjena zna vršiti samo radi promjena, pa to često završi naopako – smatra ovaj ekonomski analitičar.
Radiće što mora
On smatra da će nova vlada više raditi ono što mora, a da će joj program strateškog razvoja prethodne vlade biti od pomoći.
– Nova vlada će kao i prethodna, rekao bih, više raditi ono što mora nego što bi željela jer priroda izazova je takva a njihovo rješavanje ne može da čeka bez većih socijalnih posljedica. Nova vlada neće imati ni specificum kreiranja već razvijanja organizacije ekonomske aktivnosti u uslovima korona virusa, jer je to započet proces i svojevrsna društveno-ekonomska inovacija prethodne vlade koju prati ozbiljan Program strateškog razvoja koji će biti od značajne koristi novoj vladi – ističe Kostić.
Na pitanje koji treba da budu prvi potezi nove vlade, on kaže – stabilne i dinamične ekonomske aktivnosti.
– Prvi ekonomski zadatak nove vlade će biti da obezbijedi stabilno i dinamično odvijanje ekonomskih aktivnosti i održavanja zaposlenosti. To nije nimalo lako ni u redovnim okolnostima, a kamoli u uslovima korona krize. To je neophodno kako bi konsolidovala javne finansije i učinila ih održivim te obezbijedila nesmetanu isplatu plata i penzija kao i socijalnih davanja – objašnjava Kostić.
Uz to, kako on kaže, potrebno je servisirati finansijske obaveze po kreditima.
– To će takođe biti izazov jer kovid situacija obara prihode, a potencira rashode i to u ozbiljnoj nesrazmjeri – upozorava Kostić.
Novca može faliti, ali bankrota neće biti
Kostić, komentarišući ocjene iz pojedinih krugova da možemo doći u situaciju da fali novca, kaže da je to realna opasnost. On međutim ne očekuje da može doći do bankrota.
– Bankrot je termin koji se često zloupotrebljava u političke svrhe i često neprecizno koristi i subjektivno percipira. Ako je bankrot sinonim za propast, ne vjerujem u takav scenario. Postoje međunarodne institucije i razni mehanizmi pomoći i prevazilaženja takvih problema, ako za to bude potrebe imajući u vidu pogubnost uticaja kovid krize. A da je realna opasnost od toga da fali novca- moglo bi se reći, opet imajući u vidu sve okolnosti: kovid kriza pa i izbori i ono što ide uz njih – pomjeranja fokusa sa ekonomskog na politički teren što nikako nije dobro po stanje ekonomije – ocjenjuje Kostić.
Ipak, dodaje on, treba imati u vidu da je struktura međunarodnog finansijskog sistema kao i samih institucija u njemu a time i mehanizmi finansijske podrške i pomoći – znatno promijenjena u korist zemalja tražilaca sredstava.
– To daje izvjesnu dozu sigurnosti u prevazilaženju izazova takve vrste – smatra ovaj ekonomski analitičar.
Kostić smatra i da je naš sistem kroz stresove ojačao, što, kako kaže, nije bez značaja.
Preporučeno
– Kad je sistem izložen stresu, kao što je sada, dugoročno on jača i iz sebe izvlači novu vrijednost, odnosno sposobnost prilagođavanja na nove okolnosti što će reći u opštem napreduje. Bez mutacija nema ni prilagođavanja sistema na nove uslove – nema evolucije sistema a ona je osnov održivosti – kazao je ovaj profesor za naš list.
