ŠEHOVIĆ ZA STANDARD: Ne spremamo se da uđemo u tuđu vlast, već da predvodimo novu – 24. septembra će pasti sve maske

Govoreći o evropskom putu, Šehović upozorava da zatvaranje pregovaračkih poglavlja samo po sebi ne znači i završetak procesa, posebno ukoliko se istovremeno narušavaju odnosi sa državama članicama. U tom kontekstu posebno izdvaja Hrvatsku, ali i pitanje odnosa prema ratnim zločinima i istorijskom revizionizmu, uz poruku da evropske integracije za Evropski savez nijesu samo pitanje pregovaračke statistike, već i jasnog vrijednosnog opredjeljenja.

CRNA GORA MORA NAPRAVITI ZAOKRET

STANDARD: Za 24. septembar zakazana je sjednica o smjeni Andrije Mandića, a Evropski savez je među potpisnicima inicijative. Očekujete li da će Mandić zaista biti smijenjen i ako ne bude, hoće li to biti dokaz da je PES-u i ostatku većine stabilnost vlasti važnija od jasnog stava prema relativizaciji ratnih zločina i ratnih zločinaca? PES, naime, poručuje da bi Mandićeva smjena mogla ugroziti Vladu.

ŠEHOVIĆ: Suštinski, 24. septembra neće se glasati samo o Andriji Mandiću. Glasaće se prije svega o odnosu državne vlasti prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, njegovim žrtvama i civilizacijskim vrijednostima na kojima bi morala da počiva Crna Gora.

Svaki glas protiv Mandićeve smjene biće glas za političku zaštitu veličanja Ratka Mladića. PES i ostale partije većine nakon toga neće moći da peru ruke tvrdnjama da se ne slažu sa Mandićem. Ako ga sačuvaju na čelu Skupštine, postaće saučesnici u političkoj normalizaciji njegovih stavova.

Kažu da bi Mandićeva smjena mogla ugroziti Vladu. Ako Vlada zavisi od toga da se ćuti pred veličanjem ratnih zločinaca, onda takva Vlada ne zaslužuje da bude sačuvana. Neka padne. Nijedna vlast nije vrijedna ponižavanja žrtava i rušenja civilizacijskih temelja Crne Gore.

Zato će 24. septembar biti dan kada će pasti sve maske. Vidjećemo ko je zaista za evropsku i građansku Crnu Goru, a kome su fotelje važnije od političkog političkog obraza države. Ne može se pred evropskim partnerima govoriti o pomirenju i evropskim vrijednostima, a u Crnoj Gori održavati vlast glasovima kojima se štiti glorifikacija Ratka Mladića.

STANDARD: PES kaže da je Mandićevo postupanje njegova lična odgovornost i da Crnu Goru ne treba vraćati u „retoriku prošlosti“. Istovremeno, funkcioneri i poslanici prisustvuju događajima koji su povezani sa veličanjem osuđenih ratnih zločinaca, neki čak i njegovoj sahrani. Može li Crna Gora istovremeno biti lider u evropskim integracijama i slati takve poruke?

ŠEHOVIĆ: Kada bi argumentacija PES-a bila ozbiljna, onda bi ispalo da i Evropska komisija, najviši zvaničnici Evropske unije i čitav civilizovani svijet, koji su osudili glorifikaciju Ratka Mladića, Crnu Goru vraćaju u „retoriku prošlosti“. Naravno da je takva teza besmislena. Prošlost ne vraćaju oni koji brane istinu i dostojanstvo žrtava, već oni koji od pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca ponovo prave heroje.

Evropski savez i opozicija nijesu usamljeni kada o ovome govore. Stavovi evropskih institucija su nedvosmisleni, da je veličanje ratnih zločinaca nespojivo je sa evropskim vrijednostima. PES zato ne polemiše samo sa nama, već i sa Evropom kojoj se svakodnevno zaklinje.

Tvrdnja o „ličnoj odgovornosti“ samo je providan pokušaj bježanja od sopstvene političke odgovornosti. Predsjednik Skupštine, ministri i poslanici vlasti nijesu privatna lica kada javno djeluju. A kada ih PES i njegovi koalicioni partneri uprkos svemu čuva na funkcijama i od njih zavisi u vlasti, onda više nije riječ samo o njihovim postupcima, već o karakteru čitave vladajuće većine.

Crna Gora ne može biti evropski lider sa jednom politikom u Briselu, a drugom u Podgorici. Evropski put nije broj zatvorenih poglavlja iza kojeg se može sakriti trgovina vrijednostima zarad vlasti. Nema evropskog puta preko ponižavanja žrtava, niti evropske budućnosti sa ratnim zločincima kao uzorima.

Mi na takvo licemjerstvo nećemo ćutati. Naš zadatak nije da čuvamo komfor vlasti, već pravo Crne Gore da pripada civilizovanom, evropskom svijetu.

STANDARD: Specijalizovana vijeća Kosova prvostepeno su osudila bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija za ratne zločine. Očekujete li da Evropski savez ima jednak odnos prema veličanju Tačija kao prema veličanju Ratka Mladića?

ŠEHOVIĆ: Naš odnos prema ratnim zločinima nije ni personalan ni nacionalan, već principijelan. Za nas nema „naših“ i „njihovih“ ratnih zločinaca, kao što nema ni žrtava prvog i drugog reda.

Ako presuda Hašimu Tačiju postane pravosnažna, što trenutno nije slučaj, Evropski savez će prema svakom pokušaju njegove heroizacije imati potpuno isti odnos kao prema veličanju Ratka Mladića. Ime, prezime, nacionalnost ili politička uloga nikome ne mogu biti opravdanje niti osnov za drugačiji tretman.

Ali ovdje treba ukazati na očiglednu dvoličnost. Oni koji godinama osporavaju haške presude i heroizuju pravosnažno osuđenog Ratka Mladića, odjednom su postali najveći poštovaoci tog istog suda kada je osuđen Hašim Tači. Vladavina prava nije švedski sto sa kojeg se uzimaju samo presude koje odgovaraju vašoj nacionalnoj ili političkoj agendi.

Evropski savez u takvu dvoličnost neće upasti. Poštovaćemo svaku pravosnažnu presudu i suprotstaviti se veličanju svakog pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, bez ijednog izuzetka. Samo takav odnos je pošten prema žrtvama i odgovoran prema budućnosti regiona.

STANDARD: Vlada govori o ekonomskom rastu, povećanju zarada i velikim kapitalnim projektima, ali građani istovremeno osjećaju rast troškova života, dok je javni dug na kraju marta iznosio 5,13 milijardi eura, odnosno 59,9 odsto BDP-a. Da li je crnogorska ekonomija danas zaista stabilna ili se standard građana održava uz cijenu sve većeg zaduživanja i gdje vidite najveći ekonomski problem ove vlasti?

ŠEHOVIĆ: Stabilnost naše ekonomije se ne mjeri konferencijama za medije, već time može li porodica da živi od svojih primanja, privreda da stvara novu vrijednost, a država da svoje obaveze finansira bez stalnog posezanja za novim dugom.

Ne sporimo da su zarade nominalno povećane. Ali plata vrijedi onoliko koliko se njome može kupiti. Ako cijene rastu, građani sve teže sastavljaju kraj s krajem, a njihove kreditne obaveze dostižu rekordne iznose, onda je jasno da propagandni rast standarda nije isto što i stvarno bolji život. Građani danas ne žive toliko bolje koliko žive skuplje i zaduženije.

Ni dug od 59,9 odsto BDP-a ne može se posmatrati izolovano. Njegova visina, brzina rasta i namjena moraju ozbiljno da zabrinu. Nije isto zadužiti se za projekat koji će stvarati prihod i radna mjesta i zaduživati buduće generacije da bi se finansirala tekuća potrošnja i predizborna obećanja. Ova vlast sve češće budućim zaduženjima kupuje današnji politički mir.

Najveći ekonomski problem Vlade je što nema razvojni model. Rast se dominantno oslanja na potrošnju, uvoz, javnu potrošnju i zaduživanje, umjesto na proizvodnju, izvoz, investicije i rast produktivnosti. Vlada uporno miješa veću potrošnju sa razvojem, nominalno veću platu sa boljim standardom i novo zaduživanje sa investicijom.

Crnoj Gori nijesu potrebni ni ekonomski populizam ni vještački optimizam, već odgovorna politika koja će omogućiti da plate rastu brže od cijena, da se država zadužuje za razvoj, a ne za opstanak vlasti, i da ekonomski rast konačno osjete građani, a ne samo Vladine prezentacije.

STANDARD: Crna Gora je u julu stigla do 18 zatvorenih poglavlja od 33, a Vlada i dalje najavljuje zatvaranje svih poglavlja do kraja godine. Može li unutrašnja politička kriza, posebno pred izbore, ugroziti ovaj tempo i da li već sada vidite poteze vlasti koji mogu pokvariti odnose sa državama članicama, prije svega Hrvatskom, od čije podrške naš evropski put u velikoj mjeri zavisi?

ŠEHOVIĆ: Prvo moramo prestati da propagandu predstavljamo kao rezultat. Do kraja jula privremeno je zatvoreno 18 od 33 poglavlja, što znači da je ostalo još 15. Dakle, poglavlja se ne zatvaraju dinamikom koju je Vlada obećavala. To što je Crna Gora i dalje predvodnik procesa jeste važna činjenica, ali nije opravdanje za kašnjenje niti garancija članstva.

Zatvaranjem poglavlja posao se ne završava. Nakon toga slijedi možda još zahtjevnija politička faza koja se odnosi na potpisivanje pristupnog ugovora i njegovu ratifikaciju u svih 27 država članica. Upravo tada na naplatu dolaze odnosi koje je ova vlast kvarila zarad kratkoročnih političkih poena.

Hrvatska je već proglasila nekoliko čelnih ljudi crnogorske vlasti personama non grata, a otvorena bilateralna pitanja opterećuju naše pregovore. Kako ova vlast zamišlja da će parlament države članice ratifikovati pristupni ugovor Crne Gore dok njeni najviši funkcioneri sistematski narušavaju odnose sa tom državom? Evropska unija nije samo Brisel. Evropska unija je 27 država i svaka od njih na kraju mora reći „da“.

Zato dolazimo do paradoksalne, ali veoma opasne situacije da vlast koja sebe predstavlja kao glavnog nosioca evropskih integracija postaje najveći teg formalnom članstvu Crne Gore. Istorijsku šansu države podređuje svojim ideološkim opsesijama, koalicionim trgovinama i potrebi da se dodvori nacionalističkom dijelu biračkog tijela.

Upravo zato je važno da u junu naredne godine dođe do promjene vlasti. Crnoj Gori je potrebna vlada koja neće samo zatvoriti poglavlja, već će imati kredibilitet i prijatelje među državama članicama da proces dovede do kraja. Ne smijemo dozvoliti da na vratima Evropske unije budemo zaustavljeni zbog onih koji su spremni da evropsku budućnost države žrtvuju zarad nekoliko mjeseci dužeg opstanka na vlasti.

NEĆEMO BITI NIČIJI DODATAK

STANDARD: Do parlamentarnih izbora 2027. ostalo je još vremena, ali politička utakmica već očigledno počinje. Da li su politički subjekti već u izbornoj kampanji i šta će biti, naročito vama, ključna ponuda biračima?

ŠEHOVIĆ: Politička kampanja je već počela, prije svega zato što vlast praktično nikada nije ni izašla iz nje. Umjesto da upravlja državom, ona svakodnevno proizvodi propagandu, nova obećanja i podjele, pokušavajući da prikrije ono što građani osjećaju mnogo bolje nego što vlast može uljepšati.

A dijagnoza stanja je veoma ozbiljna. Crna Gora prolazi kroz vrijednosni sunovrat, institucije su razorene ili podređene partijskim interesima, cijene divljaju, a životni standard najvećeg broja građana ne prati zvanične priče o ekonomskom uspjehu. Populizam je zamijenio odgovornu ekonomsku politiku, nacionalizam služi za prikrivanje nesposobnosti, dok se država vodi od danas do sjutra, bez jasne vizije razvoja.

Građanima je obećan bolji život, a dobili su skuplji život. Obećane su jače institucije, a dobili smo još dublju partijsku kontrolu. Obećano je pomirenje, a društvo je nikad podjeljenije. Obećana je Evropa, a evropske vrijednosti svakodnevno se žrtvuju zarad opstanka vlasti.

Stoga Evropski savez neće obećavati čuda, već ozbiljnu, uređenu i odgovornu državu. Naš cilj nije samo da zamijenimo jednu vlast drugom, već da promijenimo način na koji se Crnom Gorom upravlja. Treba nam odgovornost umjesto populizma, razvoj umjesto improvizacije i građanska država umjesto nacionalističkih podjela.

Evropski savez neće tražiti povjerenje da bi bio nečiji dodatak ili ukras u vlasti. Naša ambicija je da budemo stožer nove, evropske i reformske vlasti koja će Crnu Goru vratiti sebi, obnoviti povjerenje među ljudima i uvesti je u Evropsku uniju kao stabilnu, dostojanstvenu i uspješnu državu.

STANDARD: Ako Evropski savez želi da bude ozbiljna politička alternativa, moraće nakon izbora da razgovara i sa partijama sa kojima danas ima ozbiljne razlike. Da li je vaš cilj da Evropski savez 2027. bude samo jaka opoziciona lista ili želite da budete dio buduće vlasti i koje su vaše crvene linije preko kojih ne biste prešli ni zbog ulaska u Vladu?

ŠEHOVIĆ: Evropski savez već jeste ozbiljna politička alternativa. Kao nadstranačka platforma koja okuplja partije, pokrete i ugledne pojedince, uz podršku koja je već dvocifrena, prevazišli smo fazu u kojoj treba da dokazujemo da li imamo političku snagu i budućnost.

Zato ne polazim od pitanja hoće li Evropski savez biti dio buduće vlasti. Uvjeren sam da ćemo rezultatom na izborima postati nezaobilazan činilac i jedan od stubova buduće vlasti. Pravo pitanje je ko će, osim nas, imati politički i vrijednosni kapacitet da bude dio nove, evropske i reformske vlasti. Neće drugi procjenjivati jesmo li mi dovoljno dobri za njihovu vladu. Mi ćemo, na osnovu izbornog legitimiteta, procjenjivati ko može sa nama da mijenja Crnu Goru.

Nećemo praviti vlast sa svakim. Naše crvene linije nijesu broj ministarskih mjesta, već građanski i sekularni karakter države, evropski i evroatlantski put, beskompromisan odnos prema ratnim zločinima i istorijskom revizionizmu, vladavina prava, nezavisne institucije i odgovorna ekonomska politika. Ko to prihvata, može biti partner. Ko želi nastavak nacionalizma, partijskog zarobljavanja države i ekonomskog populizma, neće.

Dakle, ne spremamo se da uđemo u tuđu vlast. Spremamo se da predvodimo novu.