Video
Zadržavanje postojećeg stanja u Aerodromima Crne Gore ne može garantovati uspjeh, jer je državno upravljanje resursima manje efikasno od privatnog, kaže za Vikend novine profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Preporučeno
Kada se govori o koncesijama kao obliku poslovnog partnerstva, on pojašnjava da se u tom slučaju nameću dva pitanja.
„Prvo je: da li je taj oblik partnerstva adekvatan, odnosno poželjan, a drugo ukoliko se smatra da jeste kakav je sadržaj koncesionog akta. Koncesija sama po sebi može da bude adekvatan izbor poslovnog partnerstva, ali da sam akt odnosno njegov sadržaj bude loš, pa bi time i čitav poduhvat bio loš”, pojašnjava on, ali posjeća i na pogled iz drugačijeg ugla.
Preciznije, kada koncesija nije adekvatan oblik, dobrom operacionalizacijom koncesionog akta može se doći do uspješno obavljenog posla.
„Što se tiče toga da li treba ili ne ući u proces davanja Aerodroma Crne Gore u koncesioni zakup, mišljenja sam da treba. Jer, državno upravljanje nad bilo kojim društvenim resursima po definiciji je manje efikasno od privatnog. Često se zavaravamo činjenicom da postignuti rezultati pogotovu kada su dobri apsolutno proizilaze iz tekućeg menadžmenta kompanijom. To je prije posljedica povlašćenog tržišnog položaja, nego umješnosti menadžmenta, kako to često znamo da predstavimo”, podsjetio je Kostić.
Turizam i profit
Špic ljetnje turističke sezone je na izmaku, ali ključni pokazatelji govore ne samo o dobrim dosadašnjim rezultatima, već i izvjesnom pozitivnom ishodu na kraju ove godine.
Sagovornik Vikend novina navodi da je turizam jedna od ključnih industrija koje pokreću crnogorsku ekonomiju, ali da se mi i dalje ne bavimo pravim pokazateljima u tom segmentu. Naime, finansijski rezultati su ono što je od izuzetnog značaja, i to iz više razloga. Kako turizam zbog velikog broja stranih gostiju za našu zemlju predstavlja izvoz usluga, njime se popravlja ne baš zavidna situacija salda u državi.
„Posebno treba imati u vidu stanje platnog bilansa zemlje, jer se izvozom usluga jednim dijelom nadomješta izuzetno negativan spoljno-trgovinski bilans, odnosno ozbiljan deficit na tekućem računu platnog bilansa. Pored toga, razvojem turizma i turističke privrede stvaraju se preduslovi i za razvoj domaće industrije i poljoprivredne proizvodnje. One u uslovima plasmana tokom turističke sezone imaju karakter nevidljivog izvoza, ali koji u krajnjem jeste izvoz, što je opet od izuzetnog značaja za stanje naše ekonomije”, dodaje on.
Međutim, kada prikupljamo i koristimo podatke o uspjesima turističke industrije, i dalje smo najčešće u slijepom uglu. Kostić smatra problemom to što se malo govori o ključnim poslovnim pokazateljima koji se takođe odnose na cijeli turistički sektor, a to je da se takav biznis „pravi zbog profita, a ne zbog prometa”.
„Stalno govorimo samo o turističkom prometu. Profit niko ne spominje, odnosno da li turizam kao djelatnost ili više njih u jednoj obavljamo sa gubitkom ili dobitkom. Mislim da je vrijeme da se agregiraju ti podaci i da se njima pozabavimo… Bez uvida u te podatke, rast turističkog prometa može biti ‘ulaganje u gubitke, a to, naravno, niko ne bi volio. Ovo tim prije što turizam postaje strateški važan za Crnu Goru”, naglašava Kostić.
Efekti auto-puta
Prva dionica auto-puta biće, prema posljednjim najavama, završena u septembru naredne godine. U međuvremenu, počele su pripreme i za pristupne puteve i obilaznice koje će se nadovezivati na ovaj 40 kilometara dugi potez saobraćajnice koja vodi u crnogorsku budućnost.
„Svjedoci smo da gradnja auto-puta značajno utiče na rast crnogorske ekonomije, pa će i njegovo privođenje kraju svakako imati uticaja. Da li u ovoj ili narednoj godini manje je važno od činjenice da će definitivno imati posljedice u vidu manjih podsticaja rastu”, naveo je Kostić.
A i pored kašnjenja radova, smatra da će završetak samo tog poteza auto-puta već voditi ka boljoj ekonomskoj situaciji u cijeloj zemlji.
Ključni trenutak biće upravo završetak radova, odnosno trenutak kada prva vozila prođu ovim putem.
„Tada dolazi onaj drugi dio uticaja na ekonomiju i njenu dinamiku, a koji proizilazi iz stavljanja investicije ‘u pogon’. Iz tog osnova biće prisutni uticaji suprotni od onih usporavajućih”, kazao je on.
Ipak, smatra da je sada teško predvidjeti na koji način će sve to tačno uticati na crnogorsku ekonomiju u narednom periodu.
„Vjerujem da će čak i prioritetna dionica auto-puta imati značajne multiplikativne efekte na crnogorsku ekonomiju u smislu održavanja njene dinamike. Možda ti efekti neće biti kratkoročno očiti, ali će u dugom roku svakako imati značajne pozitivne rezultate. I to ne samo iz eksploatacije auto-puta, već i iz očekivanja koja takva putna infrastruktura stvara u donošenju poslovnih odluka”, zaključio je Kostić.
Koncesija će uticati i na Montenegro Airlines
Kostić ističe da, mimo očekivanog, primat nad samom dilemom „koncesija da ili ne” ipak ima sadržaj koncesionog akta.
„Iz tog razloga smatram da niti koncesija, niti bilo koji drugi oblik partnerstva, a najmanje zadržavanje postojećeg stanja apriori garantuje uspjeh. Moramo biti svjesni da će uspjeh koncesije zavisiti od njene pametne operacionalizacije, odnosno od onoga što bude predviđeno u koncesionom ugovoru. Pri tome ne treba zanemariti efekte na druge kompanije koje će iz takvog odnosa proizaći. Tu, prije svega, mislim na nacionalnog avioprevoznika, Montenegroairlines, pa i na druge kompanije”, kazao je sagovornik on.
