Video
Invest banka Montenegro je treća banka, poslije Jugobanke i Ekos banke, koja je u posljednjih 18 godina, odnosno od osnivanja Centralne banke, otišla u stečaj. U prve dvije banke proces je davno pokrenut i okončan. Iz Centralne banke ponavljaju da se uvođenje stečaja u IBM 4. januara na sistem nije negativno odrazilo i da je on, uprkos tome i uvođenju privremenih mjera u Atlas banci, stabilan i visoko likvidan, piše Pobjeda.
Preporučeno
Iz Centralne banke su objasnili da je najbolji pokazatelj da je sistem stabilan i da deponenti imaju povjerenje u njega to što i pored uvođenja privremenih mjera u Atlas banku i stečaja u IBM nije došlo do odliva depozita, naprotiv.
“Od osnivanja Centralne banke Crne Gore nad tri banke otvoreni su stečajni postupci i to nad Jugobankom Podgorica, Ekos bankom Podgorica i sada Invest bankom Montenegro. Stečajevi nad Jugobankom i Ekos bankom su okončani, a sistem je ostao stabilan”, podsjećaju iz CBCG.
Stečajevi su okončani na različite načine.
“U Jugobanci cjelokupnu staru deviznu štednju preuzela je država, dok je u Ekos banci nakon zaključenja stečajnog postupka prema deponentima i ostalim povjeriocima ostalo neizmireno 324.105 eura”, kazali su Pobjedi iz CBCG.
Oni su podsjetili da ni Atlas banka nije jedina koja je od osnivanja vrhovne monetarne institucije “zaradila” privremenu upravu.
“Do sada je CBCG uvodila privremenu upravu u pet banaka, od kojih su privremene uprave u dvije banke završene stečajem. U dva slučaja je privremena uprava rezultirala vraćanjem banaka u redovni režim poslovanja. Za Atlas banku privremena uprava je u toku”, navode iz CBCG.
Ni u regionu, a ni svijetu, kako pokazuju podaci, nije rijetkost da banke idu u stečaj ili likvidaciju jer one kako nastaju, tako i nestaju.
U posljednjih 15 godina u Srbiji je bilo više od 20 banaka u stečaju ili likvidaciji, u Hrvatskoj 13, a u Ukrajini su za posljednjih šest godina čak 82 banke bile u procesu stečaja i likvidacije. U ovim zemljama je, zavisno od slučaja do slučaja, to imalo negativne uticaje na ekonomske indikatore. U Moldaviji je kroz gašenje tri banke zabilježen pad BDP preko pet odsto.
Iz CBCG podsjećaju da su u prethodnom periodu prepoznali pojedine ranjivosti u sistemu, ali da su, kako kažu, djelovanjem CBCG rizici izmješteni iz sistema na nivo individualnih banaka. Tvrde da rizika ima više.
