Video
Kučera ističe da je pitanje duga prema kineskoj banci, to jest kredita kineske banke crnogorskoj državi za izgradnju dionice Smokovac-Mateševo autoputa Bar-Boljare, već djelimično riješeno putem restrukturizacije kredita i stabilizacije kreditnih uslova kroz ublažavanje valutnog rizika preko četiri zapadne banke.
“Umjesto kredita u dolarima sa kamatnom stopom dva odsto, sa rizikom radikalnog povećanja nivoa zaduženja zbog promjena deviznog kursa, sada je kredit navodno računat u eurima sa kamatnom stopom 0,88 odsto, što – sa pretpostavkom da je kamatna stopa fiksirana – predstavlja standardan nivo zapadnih državnih kredita”, istakao je Kučera.
Po njegovom sudu, rizike, koji u kreditnom sporazumu možda i dalje ostaju, nije ipak moguće razmotriti bez detaljnog pregleda.
“U nekim državama članicama EU postoji dobra praksa da ugovor zaključen od strane organa javne uprave ili lokalne samouprave ne stupa na snagu dok nije objavljen na zvaničnoj internet stranici (na primjer, portal Ministarstva pravde), što pojačava javnu kontrolu i smanjuje prostor za zaključivanje ugovora sa nepovoljnim uslovima”, navodi Kučera.
Naš sagovornik kaže da je u slučaju da ugovor o zajmu sa bankom Kine i u ostalim uslovima već prilagođen dobroj međunarodnoj praksi, može biti korisno da ostane na snazi a da ga Crna Gora redovno otplati.
“Politizacija međudržavnih obaveza i neprijateljske javne izjave protiv zajmodavaca i investitora, iz kog god pravca da dolaze, ne poboljšavaju imidž zemlje kao solidnog partnera i tražene investicione destinacije, što nije pragmatično za Crnu Goru kao zemlju sa značajnim potrebama stranih investicionih ulaganja”, ocjenjuje Kučera.
Direktor konsultantske kuće Aspiro naveo je kako EU može da još pomogne i putem povoljnog finansiranja i tehničke podrške u pripremi i izgradnji ostalih dionica autoputa preko postojećih finansijskih instrumenata i banaka kroz učešće EU kao akcionara (EIB, EBOR).
“A posebno finansiranjem povezivanja autoputa sa Jadransko-jonskim koridorom, čiji je ekonomski doprinos posmatran kao daleko značajniji zbog teretnog saobraćaja i turističkih tokova”, ukazao je Kučera.
On je rekao da je uloga turizma u crnogorskoj ekonomskoj strukturi predimenzionirana, tako da su ograničenja putovanja tokom pandemije pogodila državne prihode teško, posebno ako se sagleda stanje u drugim zemljama.
“Oporavak i povratak turista su ove godine bili bolji nego što se očekivalo, ali su ipak dostigli samo 75 odsto nivoa iz 2019.godine, prema podacima Svjetske banke. Dugotrajna nezaposlenost i siromaštvo nanose štetu ljudskom kapitalu i djelotvornosti i smanjuju potencijal budućeg ekonomskog rasta”, cijeni Kučera.
Kako je rekao, smanjenje štete po pitanju ljudskog kapitala, podsticanje i podržavanje ekonomskog rasta preko reformske inicijative, te preko brzo implementiranih infrastrukturnih projekata, traže sposobnu i djelotvornu javnu upravu.
“Mogu reći na osnovu ličnog iskustva u prvoj polovini 2021. godine da trenutno postoji značajno ograničen kapacitet za pripremu i implementaciju projekata, jer politički kompleksna situacija u zemlji po svemu sudeći oduzima pažnju i energiju vodećim predstavnicima javne uprave, a i lokalne samouprave. Grantska sredstva, koja su kod prisutnih donatora na raspolaganju, nisu korišćena”, upozorava Kučera.
On napominje da je priprema novih infrastrukturnih projekata u zastoju.
Preporučeno
“Pritom, odlučivanje je otežano političkim sukobima i krhkim političkim mandatima, što blokira doprinos, kakav može da predstavlja nova moguća infrastruktura za ekonomski rast i zaposlenost”, navodi Kučera.
