Video
Piše : Emil Kukalj
Ovo je pitanje koje već duže vrijeme sebi postavljaju turistički poslenici Crne Gore, a vjerujem i naši susjedi koji se kao i mi značajno oslanjaju na turizam.
Ljetnja turistička sezona 2020. je prema očekivanjima trebalo da bude najbolja od svih do sada. Očekivali smo veliki broj turističkih dolazaka, a u javnosti smo sve češće nailazili na stavove da turizam na neki način treba ograničiti zbog ogromnog uticaja na ekonomiju i okolinu i učiniti ga održivijim (smanjiti broj dolazaka kruzera, dodatno oporezovati, smanjiti broj izdatih dozvola za gradnju objekata i sl.). Baš na svim nivoima vlasti, ali i društva u cjelini, su se očekivali veći prihodi i zato je potpuni prestanak turističkog prometa sa početka godine bio „hladan tuš“ za sve. Mišljenja sam da je to jednim dijelom doprinijelo i tome da se „lockdown“ sa početka pandemije lakše podnese, jer su svi shvatili da bez smanjenja broja zaraženih ne možemo imati turističku sezonu. Uspjeli smo u tome tada, ali nažalost, kao i u fudbalu ponadali smo se se pobjedi prije kraja utakmice. Drugo poluvrijeme te utakmice nam je svima dobro poznato, ali smatram da za naše „poraze“ ne možemo kriviti samo sudiju, već da iz njih trebamo izvući pouke kako greške kao društvo ne bi ponavljali u budućnosti.
S obzirom na trenutno stanje sa koronavirusnom bolešću malo se ko usuđuje govoriti o budućnosti i projekcijama za ljetnju turističku sezonu 2021. Ono što je izvjesno je da će se tokom ljetnje turističke sezone i dalje morati primjenjivati mjere koje smo i do sada koristili (maska, distanca i često pranje ruku), jer kako stručnjaci najavljuju učinci imunizacije stanoviništva novom vakcinom će biti vidljivi tek krajem ljeta iduće godine. Takođe, neće doći do ponovnog potpunog zatvaranja djelatnosti jer bi to bilo pogubno po ekonomiju.
U ovakvim uslovima je teško razvijati turizam, pa smatram da nam je sada prije svega potrebno jako liderstvo i da se jasno zna „ko kosi, a ko vodu nosi“. Ovu odgovornost i ulogu svakako treba da preuzme nadležno ministarstvo u saradnji sa drugim učesnicima (bilo javnim ili privatnim) u turističkom sistemu Crne Gore. Bez jakog liderstva, jasne i precizne vizije i misije rizikujemo da dodatno „skliznemo“ u neizvjesnost koja u poslovnom svijetu izaziva donošenje ishitrenih odluka, koje uglavnom donose veliku štetu po ekonomiju.
U svijetu je mnogo primjera dobre prakse, a možda i ne moramo ići toliko daleko. Naše komšije u Hrvatskoj su osnovale Savjet za oporavak i razvoj turizma, realizaciju turističke sezone 2021. i unapređenje turističke ponude kako bi njihov turizam pripremili na najbolji mogući način. Sigurno nešto što bi donosioci odluka mogli da razmotre kao opciju.
Osim liderstva od velike je važnosti da potencijalni turisti na emitivnim tržištima budu pravovremeno informisani o načinu na koji će ukoliko se odluče da svoj odmor provedu u Crnoj Gori to moći da urade. Jedan od primjera dobre prakse je Kipar, koji je već definisao uslove ulaska turista za ljetnju turističku sezonu 2021. Pravovremeno informisanje je veoma važno jer podiže i sam osjećaj sigurnosti kod potencijalnih turista. Smatram da i Crna Gora treba da uradi ovo u što skorijem roku.
Stanje sa epidemiološkom situacijom će zasigurno uticati na ljetnju sezonu 2021, ali za očekivati je da će tokom ljeta biti manje slučajeva koronavirusne bolesti. Ono što više brine je prije svega oslabljena kupovna moć turista na našim emitivnim tržištima pa će u skladu sa tim biti potrebno i prilagoditi cjenovnu politiku. Odnos cijene i kvaliteta će biti ključan te smatram da će u 2021. godini biti potrebno ponuditi kvalitet više za istu cijenu.
Adekvatno tržišno pozicioniranje je u ovakvim uslovima veoma važno pa treba izbjeći „široki front“ i fokusirati aktivnosti, samim tim i budžete, na tržišta sa kojih u kratkom roku možemo očekivati dobar povrat investicije. Ovo ne znači da se trebamo odreći nekih tržišta koja imaju veliki potencijal za budućnost, ali smatram da je ključno da u 2021. godini ponovo vratimo optimizam našoj turističkoj privredi i obnovimo turistički promet. Ključni inputi za donošenje odluke o izboru određenog tržišta bi trebali biti: blizina destinacije, dostupnost (vazdušna i drumska), ekonomska situacija na emitivnom tržištu, cijena marketinga (digitalnog i tradicionalnog), potrošnja po putovanju, spremnost da se putuje tokom pandemije virusa SARS-CoV-2 i dr.
Preporučeno
Osim navedenog potrebno je sprovoditi intenzivne marketinške aktivnosti na emitivnim tržištima. Svima su nam „puna usta“ digitalnog marketinga i njegove rastuće važnosti, ali isto tako ne smijemo zaboraviti i tradicionalne načine promocije (sajmove, tzv. road-show prezentacije, konferencije za novinare i razna druga promotivna dešavanja), jer turizam je industrija slobodnog vremena u kojoj „živu riječ“ teško može zamijeniti neka dobra aplikacija i video konferencija.
