Video
Ističe veliki problem tranzita u Crnoj Gori, odnosno saobraćajnih gužvi tokom ljetnje turističke sezone, koje su veliki problem i za turizam. Zbog toga je tražila i očekuje da će brzo biti formirana radna grupa koja će razmatrati uvođenje tranzitne takse.
„Koncept tranzitnih taksi je da se u ljetnjim mjesecima ona naplaćuje za korisnike najfrekventnijeg putnog pravca od Debelog brijega, odnosno od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom. Cilj je da oni koji provedu manje od 24 sata u Crnoj Gori na izlasku treba da plate tranzitnu taksu, koja treba, makar ja mislim, da bude skupa i da bude na nivou prosječnog noćenja. Oni koji ostaju duže od 24 sata je ne bi plaćali, jer nije cilj da naplaćujemo penale turistima i našim gostima, već da rasteretimo taj putni pravac. Postoji alternativni putni pravac preko Trebinja, Nikšića, Podgorice i Božaja, a koji nije opterećen, čime ćemo rasteretiti primorje, a oživjeti neke druge djelove. Sve je to privremeno rješenje, a trajno su izgradnja saobraćajnica“, poručuje Kordić.
Ministarka navodi da je sve spremno za zimsku turističku sezonu, kao i da vještačko osnježavanje ne može biti spremno za ovu sezonu.
„Preduzeća koja se neposredno bave zimskom sezonom su spremna, opremljena na svaki način. Dobijamo informacije da su ‘bukinzi’ odlični i da je interesovanje veliko. Kapaciteti u Tivtu su, primjera radi, 100 odsto popunjeni za novogodišnje praznike. Slične informacije dobijamo iz Herceg Novog i Kotora. To je ono što nas prvo očekuje, ali je veoma važno kako će se odvijati ostatak sezone“, kazala je Kordić.
Crna Gora, kako ističe, ima bogatu ponudu sa kojom može da izađe na tržište i sa mnogo više toga nego što sada nudimo.
„Promjena u načinu funkcionisanja turizmom, ne samo u Crnoj Gori, prepoznaje se pomak u smislu ukusa, prije svega, međunarodnih turista, i jedan otklon od tradicionalnog posmatranja turizma ka jednoj modernoj formi koja podrazumijeva kraća a češća zadržavanja turista i sve veća interesovanja za autentična iskustva i sadržaje. Ustaljena percepcija visokog turizma su hoteli sa pet zvjezdica, što je naravno i nama potrebno, ali sa druge strane je sve veća potražnja za originalnim sadržajima kojih Crna Gora ima“, navodi Kordić.
„Vještačko osnježavanje smo morali da imamo mnogo ranije“
Objašnjava da je to uslovilo i donekle paradoksalnu situaciju da se na Žabljaku van zimske turističke sezone bilježe veći prihodi nego tokom zimske turističke sezone.
„Prva stvar o kojoj govorim, od kada sam došla na mjesto ministra turizma, jeste da smo u fazi klimatskih promjena, a koje se dešavaju decenijama unazad. Svi su to primjetili osim Crna Gora. Nevjerovatno je da se decenijama govori i planira razvijanje ski-centara, a da se niko nije pozabavio vještačkim osnježavanjem. Očigledno da je za nas to bio svemirski brod, što je nedopustivo. To je samo jedan elemenat, jer vještačko osnježavanje nikad samo po sebi nije dovoljno da zimska sezona, kada nema snijega, bude na istom nivou i kada ima snijega, ali ono obezbjeđuje minimum operativnosti“, ističe Kordić.
Crna Gora, kako kaže, mora imati i nuditi različite sadržaje koji se nude gostima kada nisu idealni uslovi.
„Moramo imati alternativne sadržaje koji vežu goste, a u kojima uživaju. Nama žičara služi i dalje samo kao sredstvo za skijanje. To je prevozno sredstvo i mora da bude u funkciji cijele godine. Ipak, neće biti u funkciji ako samo služi da se turisti popnu i pogledaju. Mora postojati i neki sadržaj. To je ono o čemu stalno pričam, a Ministarstvo turizma konkretno ne može finansijski da pomogne, ali smo ušli u proces pomaganja razvitku te infrastrukture, a naročito skijališta, kroz za sada dva modela. Već smo obavili određene nalaze kako bi vidjeli kakva je situacija, naročito na skijalištima na Žabljaku i u Kolašinu, a u vezi mogućnosti vještačkog osnježavanja. Nešto komplikovanija situacija je u Kolašinu nego na Žabljaku. To je samo prvi korak koji je trebalo da se desi prije 20 godina. To je stvar koja se neće riješiti ove sezone, iako smo neke korake preduzeli i desiće se. Drugi model su podsticajne mjere za zimski turizam. Pripremljen je set, koji će u januaru biti raspisan“, navela je Kordić.
Prema njenim riječima, kada je riječ o cjenovnoj politici, Crna Gora u mnogim situacijama ne može da utiče. Neutemeljeno podizanje cijena, kako kaže, najviše šteti samim privrednicima.
„Skandalozna situacija sa prekinutim kablovima na Bjelasici, direktno ugrožavanje javnog interesa“
Komentarišući nedavni problem prekinutih kablova na Bjelasici, čime su Ski-centar 1600, tunel Klisura, sistem Radio-difuznilog centra na Zekovoj glavi, Vojska CG, hotel na Bjelasici, bili bez struje mjesec, Kordić navodi da je riječ o skandalozonoj situaciji.
„Imali smo dosta slojevitu i komplikovanu situaciju. Naslijedili smo jednu apsurdnu poziciju u kojoj je značajna investicija postavljanja žičare na dijelu staza na području Kolašina sprovedena na zemlji koja je u privatnom vlasništvu. Ta zemlja nije ekspropriisana. Sada su vlasnici zemljišta nezadovoljni, a to je samo jedan set problema. Drugi problem, a koji je izazvao ovu situaciju, je da su vlasnici jedne parcele preko koje prelaze prenosni stubovi, nasilno prekinuli kablove i spriječili CEDIS da pristupi tom mjestu i poveže kablove, jer se nalazi na njihovoj parceli. Takvo ugrožavanje javnog interesa, nasilnom sječom kablova, je nezabilježeno“, kazala je Kordić.
Ministarstvo turizma je zbog svega, kako kaže, tražilo hitnu sjednicu Vlade, kako bi se obezbijedili uslovi da se riješi ova situacija.
„Ugrožavanje snabdijevanja strujom je direktno ugrožavanje javnog interesa i država tu ne smije da sjedi skršetnih ruku. Sve se to dešava pred zimsku sezonu, kada neko namjerno sječe kablove i ne dozvoljava da se to popravi“, poručuje Kordić.
„Turista ove godine gotovo isto kao i prethodne, u oktobru veliki rast“
Ministarka turizma objašnjava i različite informacije o broju turista u zemlji, navodeći da je broj turista gotovo identičan kao i prošle godine, te da Crna Gora nema dobar sistem za sakupljanje i obradu podataka.
Preporučeno
„U avgustu smo bilježili pad od tri odsto u odnosu na prošlu sezonu. Već u septembru imali smo znatno bolju situaciju, pa smo imali oko 0,35 odsto manje turista, dok smo u oktobru imali 6,54 odsto više turista nego u oktobru prošle godine. Taj posljednji dio trećeg kvartala ne registruje Centralna banka, već tek na kraju. Mi uvijek dobijamo samo broj registrovanih gostiju, ali imamo veliku sivu zonu. To je jedan od razloga zbog čega se bilježi pad, za koji nismo sigurni da li je realan ili nije. U avgustu smo dobijali sa Žabljaka neke informacije da nema gostiju, a sa terena da nema slobodnog kreveta. To pokazuje da imamo problem i izazov sive ekonomije. Taj izazov je vezan za modele i načine prikupljanja podataka koje moramo rješavati“, kazala je Kordić.
