Video
Vlada Crne Gore je juče, nakon što je uklonjena oznaka tajnosti, objelodanila tromjesečni izvještaj, sa svim imenima osoba i preduzeća koji su vodili sudske sporove protiv države u kojima postupa zaštitnik imovinsko pravnih interesa i odlivu nocva, a savjetnik premijera Srđan Kusovac poručio je za Pobjedu da će biti preispitano i postupanje starješina, jer dio odgovornosti za ogroman broj tužbi snose i oni.
Preporučeno
“Uvid u slučajeve koji su iznijeti u javnost pokazuje da imamo problem s lojalnošću i službeničkom etikom. Postoji svakako i nedorečenost zakona, nekada i međusobna kolizija pravnih akata. Moguće je i da postoji lažna solidarnost kolega koje rade u određenim institucijama, a ako je to tako, onda je i tu riječ o nedostatku etike”, naglasio je Kusovac.
Prema njegovim riječima, Vlada će se posebno fokusirati na dubinsko i strukturalno preispitivanje odgovornosti starješina organa i nastanak problema.
“Objavljivanje, odnosno upoznavanje javnosti sa informacijom samo je prvi korak. Vlada nema razloga da ovdje bilo što krije. Naprotiv. Odgovornost je, ako postoji, individualna”, smatra Kusovac.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović smatra da je jedan od razloga koji je doveo do enormnih troškova u sudskim postupcima što se novac, koji službenici dobijaju u presudama, isplaćuje iz državnog trezora, a ne iz organa koji je izgubio spor.
“Kada bi se novac za izgubljene sporove isplaćivao direktno iz budžeta pojedinih državnih resora koje tuže njihovi zaposleni zbog neisplaćenih naknada po osnovu rada, njihovi čelnici bi o ovoj problematici vodili mnogo više računa smatra Begović. Svako treba”, kategoričan je on, da snosi svoje troškove.
Komentarišući spekulacije o sprezi advokata i zaposlenih u državnoj upravi kada je riječ o sporovima male vrijednosti i visokih troškova, Begović ne isključuje mogućnost da ona postoji, ali, kako je rekao, on nije bio akter u ovakvim postupcima.
“Možda je bilo situacija kada su i advokati vrijeđali kodeks profesionalne etike, međutim, ne možemo tražiti uzrok u ponašanju advokata, to su samo posljedice. Glavni razlog je što nijesu poštovana prava radnika, odnosno nijesu im isplaćivane zarade koje im po zakonu pripadaju”, smatra Begović.
Podsjetio je i da je izmjenom advokatske tarife u septembru prošle godine definisano da u radnim sporovima čija vrijednost ne prelazi 100 eura advokat ne može dobiti naknadu veću od 250 eura.
“Ovakvom izmjenom tarife Ministarstvo pravde i Advokatska komora su pokušali da amortizuju ove troškove”, napominje Begović.
