Video
Ipak, uprkos ovim podacima, Vlada planira izgradnju 20.000 novih stanova na prostoru Veljeg brda, pa se sa razlogom postavlja pitanje koja je logika ovakve politike?
U državi u kojoj je gotovo polovina postojećih stanova nenaseljena, najava izgradnje čitavog novog naselja dimenzija manjeg grada po zdravoj logici otvara niz sumnji – Za koga se grade ti stanovi i ko će ih kupiti ili iznajmiti kad već postoji ogromna ponuda koja stoji prazna?
Ekonomski i demografski kontekst
Crna Gora ima sve manji broj stanovnika – prema popisu iz 2023. godine, broj rezidenata je opao, a migracije mladih u inostranstvo se nastavljaju. Istovremeno, većina praznih stanova nije na tržištu – mnogi su korišćeni za turizam, sezonski boravak ili kao „betonske štedionice“ za domaće i strane investitore.
Zvanični podaci su neumoljivo i oni pokazuju da je:
- Broj stanovnika je stagnirao posljednjih decenija – 1991. godine: 615.035; 2023.godine: 623 633. Neto rast je minimalan, uz veliki broj stranaca, a ne domaćih, što pokazuje stagnaciju rasta domaće populacije.
- Negativni migracioni saldo: od 2011. do 2021. otprilike 74.000 ljudi iselilo se iz Crne Gore
- Procijenjeno da je trećina državljana izvan granica – preko 200.000 .
- Prirodni priraštaj: posljednjih godina više smrti nego rođenih, naročito u periodu 2021–2023
- Nezaposlenost mladih iznosi oko 28 posto, znatno iznad EU proseka od 14 posto.
- Polovina mladih želi da ode iz zemlje u potrazi za boljim životom i plaćenijim poslom
Demografski i migracioni trendovi jasno pokazuju da se Crna Gora suočava sa depopulacijom, svodeći se u populacionu ravnotežu ili lagani pad.
Nadalje, ne postoje kvantitativni pokazatelji da mladi ostaju, ili da se vraćaju, pa se postavlja pitanje ko će zapravo naseliti Velje brdo?
Ekološki i urbanistički izazovi
Velje brdo je jedno od rijetkih zelenih zona u blizini glavnog grada, važno za mikroklimu, rekreaciju i prirodni balans grada. Masovna izgradnja prema ocjeni stručnjaka na tom prostoru dodatno bi opteretila infrastrukturu Podgorice, saobraćaj i posebno vodosnabdijevanje, o čemu je portal Standard već pisao.
To je pokazala analiza JP Vodovod i kanalizacija Podgorica, data povodom zahtjeva za priključenje infrastrukture planiranog naselja na postojeći vodovodni sistem.
U dokumentaciji Vodovoda i kanalizacije jasno se ističe da nije poznato kako će se rješavati pitanje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u ovom području. Posebnu zabrinutost izaziva predlog da se naselje priključi direktno na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta Mareza, bez prethodnih studija o uticaju na ovo ključno izvorište.
„Ukoliko bi se naselje Velje Brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta Mareza… moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice“, upozorili su iz Vodovoda u svojoj analizi.
Alternativa postoji
Ako Crna Gora već ima 170.000 praznih stanova, država bi mogla da razvije mehanizme za stimulaciju korišćenja postojećeg fonda, kao što su: subvencije za iznajmljivanje praznih stanova, porez na nekorišćenu imovinu, programi socijalnog stanovanja u već postojećim objektima, rekonstrukcija praznih zgrada u ruralnim i urbanim sredinama.
To bi svakako bilo održivije, jeftinije i društveno odgovornije.
Preporučeno
