„No, značaj ovih projekata za Crnu Goru samo je jedan segment ukupnog razvojnog i infrastrukturnog aspekta u kojem treba posmatrati našu zemlju. A razvoj velikih infrastrukturnih projekata podrazumijeva i njihovo skladno uklapanje u širu regionalnu sliku. Zato je podjednako važno, prioritetnu dionicu autoputa vidjeti kao vezu Podgorice i Kolašina, ali ujedno i kao dio Sveobuhvatne mreže za region Zapadnog Balkana (SEETO), odnosno putnog pravca 4, u dokumentima Evropske komisije nazvanog: Blisko-Istočno-Istočno-Mediteranski koridor. Analogno tome – četiristo-kiliovoltni dalekovod od Lastve Grbaljske do Pljevalja jeste veza dvije značajne energetske tačke na mapi Crne Gore, ali je istovremeno i važan segment trans-balkanskog energetskog koridora. Dakle, uspijevamo da harmonizujemo naše nacionalne prioritete u oblasti infrastrukture sa evropskim projekcijama i planovima vezanim za region, a u okviru programa poput Berlinskog procesa i Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Evropska unija jasno pokazuje svoj fokus na naš region i njegov dugoročni prosperitet, a taj fokus je potvrđen i kroz nedavno objavljivanje Strategije Evropske Komisije za Zapadni Balkan“ – rekao je predsjednik Vlade.

 

Premijer Duško Marković je rekao da je sada u prvi plan potrebno istaći one projekte koji još uvjek nijesu inicirani, prije svega regionalni projekti na Jadransko-jonskom koridoru i to brzu putnu saobraćajnicu i gasovod, te modernizaciju i širenje željezničke infrastrukture.

 

„U kontekstu jačeg povezivanja regiona i njegovog bržeg ekonomskog rasta, očekujemo da ova inicijativa bude prepoznata kao jedan od važnih razvojnih preduslova, te da bude dio plnova za naredni samit EU-Zapadni Balkan pod bugarskim predsjedavanjem. O tome sam nedavno, tokomposjete predsjednika Evropske komisije [Žan-Kloda] Junkera Sofiji, imao konkretne razgovore sa premijerom Bugarske [Bojkom] Borisovim“ – rekao je premijer Duško Marković.

 

Predsjednik Vlade je dodao da naša pozicija sa koje očekujemo dalju podršku evropskih partnera – nije bez osnova jer je Crna Gora u prethodnom periodu, osim podrške vezane za izradu studija izvodljivosti i tehničkih dokumentacija, obezbijedila i značajne investicione grantove Evropske unije.

 

„Željeznički projekti, primjera radi, dobijaju podršku Evropske unije kroz bespovratna sredstva i do 50% investicione vrijednosti, a u ovom trenutku na raspolaganju nam je 45 miliona eura za konkretna ulaganja u željezničku i elektro-energetsku infrastrukturu. Na nama je da sredstva efikasno iskoristimo, ali i da kandidujemo nove zahtjeve“ – rekao je predsjednik Vlade.

 

Premijer je rekao da, kada je u pitanju jadransko-jonska brza saobraćajnica, Crna Gora već koristi dio dodijeljenih sredstava od 3,5 miliona eura za izradu Studije izvodljivosti.

 

„Na crnogorskoj strani urađena je prioritizacija između obilaznica Herceg Novi, Budva i Bar i dorađena tehnička dokumentacija za prioritetnu obilaznicu oko Budve. S obzirom da je aktivnost finansirana kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan u iznosu od 500.000 eura, s budnom pažnjom iščekujemo odluku o aplikaciji za investicioni grant za ove namjene. Naime, pod-dionica obilaznice Budva sa pristupnim putevima i dvije petlje, u dužini oko 13 Km, projekat je kojim smo aplicirali za podršku u iznosu od 40 miliona eura. Odluka bi trebala biti donijeta u julu ove godine, na Samitu predsjednika vlada Zapadno-balkanske šestorke u Londonu. Takođe, kroz poziv Investicionog okvira za Zapadni Balkan kandidovali smo i projekat daljeg ulaganja u željeznički sektor. Program obuhvata generalni remont gornjeg stroja pruge Bar – Vrbnica na dijelu pruge Lutovo – Podgorica, sanaciju čeličnih mostova, nabavku tri elektromotorna voza za lokalni putnički saobraćaj i generalni remont i opremanje radionica i depoa za održavanje voznih sredstava u Podgorici, Baru i Nikšiću“ – rekao je predsjednik Vlade.