Video
“Auto-put kao jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata stvara brojne razvojne šanse za turizam”, kazao je Martinović za Portal RTCG.
Koji su glavni izazovi sa kojim se suočavate na polju turizma?
Martinović: Crna Gora je jedinstvena turistička destinacija i teško je dati odgovor na ovo pitanje bez prethodne analize ranijih politika u turizmu i planiranja perspektiva za budući period. Mora se ozbiljno analizirati, što već i radimo, koje su realne pretpostavke za razvoj određenih vidova turizma koji su dovoljno konkurentni i autentični i kao takvi ostali komparativna prednost naše države.
Istakao bih da izazovi sa kojima se suočava naša destinacija, uglavnom predstavljaju izazove na nivou globalnog turizma. Međutim, moram iskomentarisati da je Crna Gora, i do sada, imala šansu da se mnogo bolje pozicionira u turističkom smislu, a prije svega nakon pandemije, i to na visokoplatežnim tržištima.
U tom smislu treba da intenziviramo naše aktivnosti i da razvijamo diverzifikovanu i visokokvalitetnu ponudu. Da bi se to desilo, neophodno je strateški riješti izazove koji se tiču instrastrukture i suprastrukture, što je preduslov daljeg razvoja destinacije.
Turisti kao jedinstven način upoznavanja sa Crnom Gorom i nezaboravno iskustvo doživljavaju obilazak seoskih domaćinstava i čak pomaganje domaćinima oko seoskih poslova. Smatrate li da se mogu napraviti ponude ili projekti koji će turistima pružiti ovakvo iskustvo, a na korist seoskih područja i države?
Martinović: Posljednjih godina je evidentan rastući trend potreba turista za pronalaženjem oaze mira i provođenja odmora u prirodi, kao i želja turista za ispunjavanjem specifičnih interesovanja. U tom smislu, ponuda u crnogorskim seoskim domaćinstvima, a koja se značajno razvila tokom prethodnih par godina, predstavlja pravi odgovor na pomenute savremene trendove u turističkoj tražnji. Ovo je postao globalni turistički izazov koji Crna Gora primjenjuje u kreiranju svoje ponude.
Veliki broj turista, sa gotovo svih meridijana, boravi u našim seoskim domaćinstvima i uživa u zdravom načinu života, tradicionalnoj kuhinji, gostoprimstvu domaćina, neposredno se uključujući u njihove dnevne aktivnosti… Nerijetki su primjeri da domaćini, na osnovu interesovanja gostiju, prave aranžmane na dnevnoj osnovi, tj. individualizaciju usluga.Na taj način, turisti stiču znanja o našim tradicionalnim običajima i kulturi, čime se cuva i širi identitet o načinu života u ruralnim područjima Crne Gore i stvara mogućnost promocije destinacije u tom smislu.
Dakle, ponuda u seoskim domaćinstvima se već uspješno razvija, ali se nadam da će ovaj trend ići uzlaznom putanjom. U prilog činjenici da se naša ponuda u ovoj vrsti ugostiteljskih objekata i unapređuje, govori i podatak da je za samo 4 četiri poslednje godine broj registrovanih seoskih domaćinstava povećan sa oko 50, na 270. Sigurni smo da će u narodnom periodu ovaj broj biti i znatno veći.
Istovremeno, navedeno povećanje broja seoskih domaćinstava nedvosmisleno govori o tome da se razvojem ruralnog turizma, podiže nivo standarda domicilnog stanovništva, zatim da mladi ostaju u svom zavičaju, kao i da se žene osnažuju u ulozi privrednika. I na kraju, pozitivni efekti razvoja seoskih domaćinstava ogledaju se i u ukupnom razvoju lokalnih zajednica, koje šire posmatrano, stvaraju uslove za ugodan boravak turista, odnosno i svi ostali privrednici se uključuju u pružanje usluga turistima u okviru svojih djelatnosti. Dakle, ruralni turizam je velika šansa za originalni razvoj, brendiranje i promociju destinacije.
Najavljeno je otvaranje novih avio linija za Crnu Goru. Turski niskotarifni avioprevoznik Pegasus Airlines najavio je otvaranje linija iz Ankare i Izmira, a postoji najava da će niskobudžetne avio-kompanije Wizz Air i Ryanair početkom ljetnje turističke sezone ponovo aktivirati linije ka Crnoj Gori… Od kakvog je značaja postojanje ovih linija i šta ćete uraditi da se uspostavi ponovna saradnja?
Martinović: Dobra aviopovezanost Crne Gore je od krucijalnog značaja za promociju destinacije. Dakle, kako konstantno ističemo, prikladno i efikasno avio-povezivanje naše destinacije je jedan od preduslova razvoja turizma.
Benefite od ovoga nedvosmisleno imaju i građani Crne Gore u smislu povoljnijih putovanja. I ne smo to, avio-povezanost stimuliše ekonomski rast i zapošljavanja u sektoru turizma. Ovo se odnosi na poslove u sektoru transporta, na aerodromima, u hotelima i drugim smještajnim i ugostiteljskim objektima i brojnim pratećim servisima.
Ministarstvo ima kontinurianu komunikaciju sa avio-prevoznicima i, svjesni značaja njhovog prisustva na našem tržištu, nastavićemo da stvaramo podsticajni ambijent za njihovo poslovanje. Međutim, komercijalne aranžmane sa avio-prevoznicima dogovaraju donosioci odluka u turističkoj privredi, na bazi tržišne ponude i tražnje.
Očekuje se početak radova na drugoj dionici auto-puta, kako će se cjelokupan projekat odraziti na sjever i razvoj turizma u tim opštinama?
Martinović: Zajedno sa investicionim i izazovima koji se tiču aviopovezanosti destinacije, insfastrukturni izazovi predstavljaju dominantnu poteškoću u razvoju crnogorskog turizma. Sve navedeno, preduslov je orjentacije ka visokoplatežnoim turističkim tržištima koja su perspektiva razvoja našeg turizma.
Auto-put, jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata, stvara brojne razvojne šanse za turizam. Napominjem da se pored turizma odnosi i na privlačenje investitora i u drugim privrednim granama, smanjenje regionalnog disbalansa i naglašene sezonalnosti, kreiranje novih radnih mjesta, promociju destinacije koja će biti prepoznata po ponudi ruralnog turizma. Osim toga, stvaraju se uslovi za razvoj poljoprivrede i nižih troškova distribucije proizvoda, razvoja preduzetništva i osnaživanja privatnog sektora, s obzirom da je turizam snažan u mjeri u kojoj je snažan ovaj sektor u ovoj strateškoj grani.
Prema najnovijim podacima „Monteputa“, ukupan promet vozila na auto-putu „Princeza Ksenija“ u 2023. godini iznosi 2.264.632 vozila, što predstavlja značajan promet. Izgradnjom druge dionice, multiplikativni efekti autoputa će još više doći do izražaja.
U smislu smanjenja regionalnog disbalansa, možemo konstatovati povezivanje ponude Centralnog i Sjevernog regiona.
Izgradnja auto-puta Bar-Boljare predstavlja najveći infrastrukturni projekat koji se realizuje u Crnoj Gori, kao i ključan iskorak ka približavanju Crne Gore trans-evropskoj transportnoj mreži i regionalnim tržištima. Takođe, završetkom auto-puta od Boljara do Bara, Crna Gora će sa Lukom Bar predstavljati jedan od važnijih pravaca u tranzitnim saobraćajnim tokovima Balkana.
U svakom slučaju nastavak izgradnje auto puta Crnoj Gori otvara vrata ka Evropi, a s druge strane ogroman značaj ima za sjever naše države.
Kakve prihode očekujete od zimske sezone?
Martinović: Teško je dati unaprijed prognoze iz razloga što kalendarski zimska sezona počinje u decembru, a zadnjih godina snijeg počinje da pada sredinom januara, pa se ipak sezona produži do marta i na taj način se nadomjesti početni gubitak.
Preporučeno
Kada govorimo o opštinama prepoznatim po zimskom turizmu, mora se imati u vidu činjenica da se u njima, tokom nekoliko prethodnih godina veći promet ostvaruje u periodima ljetnje u odnosu na zimsku sezonu, što ne znači da ne treba ulagati u planinske centre i ponudu učiniti raznovrsnom i pristupacnom kako ne bi dominatno zavisila od sniježnih padavina. Koncept diverzifikovanog turističkog proizvoda treba da postane imperativ .
