Video
Luka Kotor i dalje će ostati primarna luka, ali će u njoj uplovljavati samo kruzeri manjih dimenzija, dok je predispozicija nove “home” luke data Lipcima gdje će se moći vezivati veći brodovi, predviđeno je Nacrtom Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora, piše Dan.
Preporučeno
Podsjećanja radi, poslovni plan kompanije “Luka Kotor“ za period od 12 godina, predviđa ulaganja na produženju luke u Kotoru za oko 80 metara u cilju mogućnosti vezivanja mega kruzera dužine veće od 300 metara.
Poslovni plan dio je ugovora o prvenstvenoj koncesiji za privredno korišćenje luke Kotor koji su ovo opštinsko preduzeće i Vlada zaključili u martu ove godine.
“Predispozicija nove luke, koja je provučena kroz i Plan obalnog područja, je u Lipcima gdje bi se predvidjela nova „home” kruzer luka. To znači da tamo možemo da vežemo velike brodove na bove, ispred ili na rivu”, saopštio je Mladen Krekić, vođa tima za izradu nacrta PUP-a Kotora predstavljajući taj dokument na jučerašnjoj, vrlo posjećenoj, javnoj raspravi održanoj u Kinu „Boka”.
Nacrtom je predviđena i druga novina, a odnosi se na gradnju na području Dobrote gdje više neće biti kolektivne odnosno izgradnje stambenih zgrada, već će biti moguće graditi samo individualne i to jednospratne objekte sa prizemljem i potkrovljem, pri čemu neće biti moguća ni gradnja suterena.
Takođe plan predviđa izgradnju saobraćajne zaobilaznice oko Kotora koja će, kako je precizirao Krekić, kretati od Škaljara, prolaziti iza Starog grada tunelom do Dobrote, a novina je i predviđena obnova brodskog javnog saobraćaja, ne samo za turiste, nego za stanovnike zaliva i mještane.
Po riječima ministra turizma i održivog razvoja Pavla Radulovića, nacrt ovog plana je 5. aprila upućen UNESKO-u na ocjenu.
“Koncept plana predviđa da ukupan razvoj opštine Kotor treba da dovede do uravnotežene raspodjele stanovništva u prostoru i smanjenja pritiska na Bokokotorski zaliv. Izuzetna pažnja usmjerena je na razvoj kulturnog turizma kroz valorizaciju kulturne baštine i kulturnog dobra. Druga važna strategija je aktiviranje ruralnog zaleđa kroz intezivniji razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma. Ideja je da se centralne funkcije grada prebace iz Starog grada u dio prostora stare inustrijske zone u Škaljarima, a nacrtom plana kreirana je nova parkovska zona koja penetrira skroz do mora, gdje je po DSL Sektor 16 predviđena koncentracija određenih objekata”, kazao je on.
Krekić je naveo da Ministarstvo zdravlja razmišlja o novoj regionalnoj bolnici van Kotora, te da za to postoje pozicije koje su blizu Privredne zone.
Govoreći o saobraćaju, Krekić je kazao da kroz opštinu Kotor prolazi brza saobraćajnica koja ima koridor od 500 metara, pri ćemu će u tim zonama biti mogućnost gradnje kada Ministarstvo saobraćaja izradi glavni projekat iz kojeg će se limitirati ta trasa.
Građani su ukazali na potrebu da koridor brze saobraćajnice bude izmješten sa prostora Grblja, naglašavajući da bi ona prešla preko maslinjaka, vjerskih objekata i poljoprivrednog zemljišta.
“Dobili smo „Ternu”, koji nam je silom uvalila centralna vlast i koja nam je presjekla razvoj, vi ćete sada brzu magistralu i ona će nam ponovo presjeći Grbalj. Neka ona ide podno Lovćena, jeste da je to skuplja varijanta, ali će biti za budućnost razvoja Boke”, kazao je predsjednik M3 Gornji Grbalj Željko Ćetković, dok je Labud Mihović apostrofirao da se koridor poklapa sa širinom gornjogrbaljskih sela.
Objasnivši je da je širina koridora 500 metara, a obilaznice 21, ministar Radulović je poručio da je niko neće „provlačiti” preko maslinjaka i poljoprivrednog zemljišta.
“Put se preko maslinjaka graditi neće, to je prvo mimo zakona, a onda i logike. Što se tiče bulevara i puta, apsolutni razlog ovih razgovora je da dobijemo informacije sa terena. Prije nego se zatvori javna rasprava doći ćemo u Grbalj”, najavio je ministar Radulović.
