Crnogorska ekonomija je rastuća i živa, što se vidi i po šestomjesečnim ovogodišnjim rezultatima, ali i iz prethodne godine. Ona je dinamična, sa visokim stopama rasta, niskom inflacijom, uz stalno otvaranje novih kapaciteta, stabilne finansije, snažnu investicionu aktivnost… Mi moramo sve da učinimo da i dalje ostanemo preduzetničko društvo uz snažno povećanje izvoza, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

– To ne znači da nema problema i rizika. Nigdje ne teče med i mlijeko pa ni u našoj privredi. Svuda su ekonomski problemi, u regionu i van njega u svijetu. Jedna od naših bolnih tačaka je i zaduženost ali se Vlada odlučila na domaćinski ispravan potez da se u ovoj godini zaduži za 500 miliona eura pod povoljnijim uslovima da bi refinansirala obaveze koje dospijevaju naredne godine, kada se, po svim analizama, očekuju nepovoljniji uslovi za zaduživanje. Sistem zaduživanje radi razduživanja po projekcijama Vlade donijeće uštedu od 120-150 miliona eura u narednih deset godina.

Iako je zaduženost naš veliki problem ne treba dizati paniku. Uvijek treba posmatrati zašto se zadužujemo. Veoma je važno to što se posljednjih nekoliko godina ne zadužujemo za tekuću potrošnju da bi pokrivali rupe u budžetu, za isplatu plata, penzija, socijale. Zaduživanja su u najvećem dijelu bila razvojnog karaktera što u dugom roku mora da da efekte. Zaduženi su i drugi i ja bih zaduženost tretirao u odnosu na privrednu situaciju i probleme. Istina u javnosti se stiče utisak a neki žele tako da plasiraju da se 500 miliona zadužujemo da bi ih potrošili do kraja godine. To nije tačno, što i pokazuju državni podaci i zvanične izjave. Crna Gora ne može iz svog BDP u kojem je 77 odsto potrošnja značajnije da vraća dugove u trenutnoj situaciji. Naš težak teret su euroobveznice koje su više od 35 odsto državnog duga. Mislim da su 1,035 milijardi i to pod nepovoljnim uslovima. Kao ekonomista nikada ne bih odobravao zaduživanje za potrošnju, ali odobravam pod povoljnim uslovima koje ima razvojnu komponentu.

Vlada, čini mi se, zaduživanje drži pod kontrolom uz stabilne finansije objašnjava Mihailović.

POBJEDA: Iz dijela opozicije na sjednici plenuma prije dva dana su upozoravali da je ekonomija prenapregnuta i da lako može da se sruši usljed bilo kakvog jačeg problema. Dio opozicije smatra da može i bez njega. Da li je to realno?

MIHAILOVIĆ: Iz rezultata za ovih pola godine lako je izvući zaključak je li to tačno ili nije. Ekonmija je živa materija i preko noći se stvari ne mogu niti poboljšati niti značajno pogoršati. Pet je karakteristika ekonomije u ovih šest mjeseci. Prvo rastuća je i živa. Nastavljaju se pozitivne stope rasta. Istina, nešto su niže nego prošle godine, ali najnoviji rezultati pokazuju da je industrijska proizvodnja u junu ove godine u odnosu na maj povećana 25 odsto, a u odnosu na jun prošle godine 5,6 odsto. Pozitivni su trendovi i u turizmu iako nijesu tako visoke stope rasta kao prošle godine. Vidjećemo kako će turistička sezona završirti. Pozitivne su promjene i u poljoprivredi kao i u sektoru usluga. Povećan je izvoz ali i uvoz. Svjedoci smo novih kapaciteta u različitim oblastima industrijski, turistički, poljoprivredni… Stalno se nešto novo otvara. Istina nijesu to više veliki kapaciteti i ne treba njima da težimo. Trebamo i zaboraviti na otvaranje kapaciteta poput KAP-a, Željezare… Nama su potrebni mali kapaceteti, srednja preduzeća koji će omogućiti brže zapošljavanje i uključivanje na inostrano tržište. Veoma je važna ta aktivnost u poljoprivredi zbog sprege sa turizmom. Sve to govori da je naša ekonomija ekonomija rijeke, ne jezera odnosno kolotečine. Svemu bih dodao pozitivan izvještaj MMF-a sa kraja juna tekuće godine koji je procijenio „ekonomski rast je bio snažan i fiskalno prilagođavanje je rezultiralo unapređenjem salda budžeta“. To je važna karakretistika naše ekonomije.

POBJEDA: I finansije su predmet česte kritike iz određenih krugova?

MIHAILOVIĆ: Finansije su stabilne uz pozitivnu investicionu aktivnost. Budžet kao cjelina se popunjava iznad plana. Po najnovijim podacima prihodi su iznad plana 21 milion eura. Očekuje se da će do kraja godine izvorni prihodi biti iznad 1,83 milijardi. Izuzetno je takođe važno da se tekuća budžetska potrošnja pokriva iz tekućih prihoda koji su nešto iznad tekuće potrošnje. Strane direktne investicije nešto su niže nego prošle godine ali su preko 100 miliona eura, što znači da strani invstitori i dalje smatraju da je Crna Gora pogodno investiciono tlo. Moramo sve učiniti da se sa tim nastavi.

Niska inflacija, odnosno deflacija je takođe naša karakreristika. Deflacija je u ovom mjesecu u odnosu na isti prošle godine 0,1 odsto, odnosno mjesec na mjesec 0,7 odsto. To je pozitivno iznenađenje mnogim ekonomistima, pa i meni. Ali ni velika deflacija nije dobra jer ona zaustavlja privrednu aktivnost. Inflacija je najbolja do jedan odsto. Niska inflacija utiče i na povećanje zaposlenosti.

Skoro smo dobili informaciju da je Crna Gora prešla broj od 200 hiljada zaposlenih. Očekujem da će se do kraja godine nastaviti trend zapošljavanja. Stalna valorizacija resursa je izraz našeg povećanog preduzetništva. Istakao bih ulogu IRF-a sa stalnim konkursima i pristojnim kamatnim stopama za razvoj biznisa.

POBJEDA: Koje su bolne tačke crnogorske ekonomije i kako ih sanirati?

MIHAILOVIĆ: Prvi problem je naša privredna struktura i realni sektor. Mi moramo da jačamo realni sektor kroz mala i srednja preduzeća, povezivanje sa inostranim partnerima. Privredna struktura treba da bude znatno više okrenuta izvozu. Naš sektor usluga nije dovoljan da pokrije deficit u robnim bilansima. Kroz široki front preduzetničke aktivnosti moramo se povezivati sa inostranim partnerima.

Druga bolna tačka je odnos izvoza i uvoza. U prvih pet mjeseci ove godine uvozno izvozna aktivnost povećana je 3,3 odsto. Spoljnotrgovinska razmjena je ukupno 1,160 milijardi, od čega je izvoz 160 miliona a uvoz milijardu. Pokrivenost je svega 15,4 odsto. Ovo je dugoročni problem još od vremena SFRJ, koji će se teško rješavati ali mora da se rješava. Iz strukture uvoza vidimo da se smanjuje sektor poljoprivredne proizvodnje. Mašine, oprema, gorivo što čini veliki dio uvoza teško možemo nadomjestiti. To znači da moramo da nadomjestimo izvoznu stranu jer je uvozna komponenta dosta fiksna. Novi naš problem je strukturna nezaposlemost. Ne bih govorio o opštoj nezaposlenosti iako je 47 i 48 hiljada na Zavodu. Mi smo za turističku sezonu angaživali preko 10.000 ljudi. Tržište rada se svakodnevno mijenja, sve više se traže u najširem smislu zanatski obrazovani ljudi. Veoma su deficitarni pekari, mesari…

POBJEDA: U Vladi se nadaju da će elektronska fiskalizacija konačno ozbiljnije da smanji sivu ekonomiju?

MIHAILOVIĆ: Siva ekonomija je takođe bolna tačka. Učinjeni su pozitivni pomaci ali postoje značajni segmenti koji se ne zahvataju. Mislim da će elektronska fiskalizacija doprinijeti tome. Niko nije izračunao sivu ekonomiju ali mislim da je ona od 700 do 800 miliona, teško da je milijardu ili više.

POBJEDA: Na visoke kamatne stope se svi žale ali se one i dalje drže?

MIHAILOVIĆ: Visoke kamatne stope u bankarskom sektoru su takođe veliki problem za razliku od IRF-a koji zaračuvnava relativno niske stope. Istina, zabilježen je pad kamatnih stopa od 0,50 odsto u posljednjih godinu dana što je dobro ali on mora da se nastavi jer ako je razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa i do deset puta, što je zaista mnogo. Da ne govorimo o MFI koje kredite daju uz kamatu od 20 do 25 odsto. To je strašno.

Moramo pospješiti dalji razvoj tržišta kapitala kroz emitovanje novih akcija, obveznica… Bolne tačke su spoljna trgovina, administrativne barijere, visoki troškovi države.