Video
On je za Antenu M komentarisao dio Vladinog plana “Evropa sad” koji predviđa povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode i 12 miliona eura prihoda.
Kako je rekao, šverc cigareta je dugoročno ozbiljan problem, a lekciju smo dobili 2018, kada je nakon povećanja akciza na duvanske proizvode došlo do pada legalne prodaje cigareta čak 56 odsto.
Zato, smatra Mihailović, moramo uvijek imati na umu da se u ekonomiji čuda ne dešavaju preko noći, te da je ekonomija kvantitativna nauka kojoj morate pristupiti na način da zasnivate sve na činjenicama, argumentima, podacima, analizama, simuluacijama i modeliranju.
Poručuje da, kada je povećanje akciza na duvanske proizvode u pitanju, situaciju ne bi slikao u, kako kaže, crno bijeloj tehnici, u smislu ili šverc, ili povećanje akciza.
“Ja bih rekao da se mora simultano djelovati, tako što će inspekcijski organi biti organizovaniji, da sa svoje strane učine sve da se suzbije crno tržište u svim oblastima, pa i u oblasti duvanskih proizvoda. S druge strane sa povećanjem akciza se mora ići postepeno. Ako sam ja dobro razumio, povećanje od 30-40 centi po paklici cigareta je izuzetno veliko i uvijek postoji opasnost da se izazove kontraefekat. Ja ne tvrdim da će to biti tako, ali upozoravam na potecijalnu opasnost. Zato sam uvijek za to da se postepeno rješavaju problemi, da se postepeno povećavaju akcize na duvanske i druge proizvode, jer će se uvijek na tržištu desiti nešto neočekivano, ako sve brzo uradimo”, smatra Mihailović.
Dodaje da se postavlja i pitanje li je izračunata elastičnost tražnje u odnosu na promjene cijena duvanskih i drugih proizvoda. “Koliko je meni poznato nije. Akcize mogu biti dopunski izvor prihoda, ali one nisu stabilan izvor prihoda. Može da se desi da izostane taj izvor prihoda, a onda nastaju problemi u budžetu”, objašnjava profesor ekonomije.
I MMF predlaže postepenost u implementaciji „Evropa sad“ plana
Kako je juče poručeno iz Međunarodnog monetarnog fonda Vladin predloženi paket ekonomskih reformi „Evropa sad“ ima za cilj da unaprijedi životni standard radnika, ali primjećuju da bi moglo doći do ekonomskih rizika povezanih sa reformama.
Smatraju da bi se ovi rizici mogli ublažiti razmatranjem faznog pristupa ovom paketu kroz pažljivo kalibrirane korake.
Mihailović kaže da je on prije mjesec prvi ukazao na to.
“Nije neskromno da kažem da sam ja prvi ekonomista koji je to saopštio, mnogo prije MMF-a. Sad se to čuje i od MMF-a i od drugih institucija. Sve što je rekao MMF, ja sam rekao prije mjesec. Ne znam da li će Vlada i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja poslušati, ali mislim da bi dobro bilo da se međusobno slušamo, razumijemo, da se međusobno stručno i naučno poštujemo”, poručuje Mihailović.
Mihailović vjeruje da je Vlada prepoznala svoju brzopletost kada je privremeno povukla predloge zakona koji se odnose na neka procentualna izdvajanja iz budžeta.
“Vidite da je sada došlo do određenih intervencija od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja i da su pojedine pozicije maltene povučene, tako da se, rekao bih, prepoznala brzopletost”, smatra Mihailović.
Kako navodi, Crnoj Gori su potrebne promjene, ali moramo da znamo koje su nam realne mogućnosti.
“Ja razumijem potrebu da se priključimo Evropi, i zato sam i sam dodao –Evropa sad i odmah! Ali znate onu narodnu koja kaže – sa čime ćeš izaći pred Miloša? Koji su to elementi koji nam sada omogućavaju drugačije strukturiranje budžeta? Podržavam promjene koje će donijeti boljitak svakom pojedinačnom građaninu, pa i meni lično, ali moramo voditi računa o tome – šta mi možemo da učinimo. Pozdravljam prestrukturiranje rashoda u budžetu, posebno u dijelu povećanja kapitalnog budžeta, čak mislim da je trebalo da bude i veći. Pozdravljam i iznos budžeta u cjelini, kao i štednju u ovoj godini, podržavam i sve što se namjerava uraditi u poljoprivredi, jer to je privredna grana u kojoj su nam resursi ogromni. Potrebno je motivisati građane da se bave poljoprivredom, kako bismo dobili efekte povezane sa turizmom. Taj spoj je velika šansa”, poručuje Mihailović.
Kako zaključuje, treba nam da više sarađujemo između sebe, da poštujemo struku, imamo više okruglih stolova, više stručnih razgovora i da pitamo ljude koji znaju.
Preporučeno
“Kod nas je drugoročno prisutna funkcionalna pamet, a to ne može jer to struka i nauka ne trpe”, smatra Mihailović.
