Posebna pažnja posvećena je inflaciji, koja je nakon oštrog pada sa 13 odsto u 2022. na samo jedan odsto u septembru 2024. ponovo u uzlaznom trendu. U avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila je 4,6 odsto, dok je bazna bila 3,7 odsto. Projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija ostati povišena ove godine, uz prosjek od oko četiri odsto, ali da bi se u srednjem roku mogla stabilizovati na dva odsto.

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predvođena Srikantom Seshadrijem, boravila je u Podgorici od 15. do 26. septembra i sastala se sa najvišim državnim zvaničnicima, predstavnicima Centralne banke, parlamenta, privatnog sektora, akademske i diplomatske zajednice. Nakon dvosedmične posjete, Misija je saopštila zaključke i preporuke koje se odnose na ekonomske trendove u Crnoj Gori i mjere potrebne za očuvanje stabilnosti i održivog rasta.

Fiskalni izazovi i rast javnog duga

MMF upozorava da se fiskalni pritisci postepeno povećavaju. Deficit opšte države, koji je u 2024. bio 2,9 odsto BDP-a, u 2025. će porasti na 3,5–3,7 odsto. Ako se ne preduzmu dodatne mjere, prognoze ukazuju da bi do 2030. deficit mogao preći četiri odsto BDP-a. Kao glavni razlozi navode se povećanje socijalnih izdataka usljed starenja stanovništva, rast troškova zdravstva i penzija, kao i obaveze za vojnu potrošnju.

U isto vrijeme, javni dug, koji je trenutno ispod 60 odsto BDP-a, mogao bi dostići 65 odsto do kraja decenije. MMF naglašava da bi nastavak fiskalnih stimulansa u trenutku kada je ekonomija već na svom potencijalu mogao dodatno podgrijati inflaciju.

Eksterni disbalansi i zavisnost od turizma

Pored fiskalnih izazova, misija ističe i rast eksternih neravnoteža. Deficit tekućeg računa mogao bi ove godine skočiti na 18 odsto BDP-a, zbog slabijeg izvoza električne energije, umjerenijeg turizma i veće potrošnje uvoznih proizvoda. Iako se očekuje da će se izvoz energije oporaviti od 2026, deficit će ostati viši od prosjeka prethodnih godina.

MMF poručuje da je za smanjenje spoljne ranjivosti ključno privući veće strane direktne investicije u proizvodne sektore, a ne oslanjati se prvenstveno na ulaganja u nekretnine i građevinarstvo, kao što je sada slučaj.

Preporuke za fiskalnu politiku

Da bi se obezbijedila dugoročna održivost, MMF preporučuje da Vlada cilja izbalansiran primarni budžet. To bi podrazumijevalo kontrolu rasta plata u javnom sektoru, ukidanje neproduktivnih poreskih izuzeća i pažljivo usmjeravanje prihoda od koncesija, posebno onih za aerodrome.

U dužem roku, Crna Gora će, prema procjeni MMF-a, morati da pronađe dodatne prihode u vrijednosti od pet do šest odsto BDP-a, kako bi pokrila rast troškova koji proizilaze iz starenja stanovništva, odbrane i klimatskih promjena. Kao rješenja predložene su reforme penzionog i zdravstvenog sistema, bolja usmjerenost socijalnih davanja, racionalizacija javne administracije i jačanje upravljanja javnim investicijama.

Takođe, MMF insistira na jačanju institucionalnog okvira – kroz unapređenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i konačno formiranje nezavisnog fiskalnog savjeta, koji bi imao mandat da procjenjuje fiskalne politike i daje rana upozorenja o rizicima.

Stabilan bankarski sektor, rast kredita i cijena nekretnina

Bankarski sistem, prema ocjeni MMF-a, ostaje zdrav, uz snažne pokazatelje kapitalizovanosti i likvidnosti. Ipak, zabilježen je ubrzan rast kreditiranja i cijena nekretnina u posljednje dvije godine. Centralna banka Crne Gore je zbog toga povećala kapitalne zahtjeve za banke, što je ocijenjeno kao opravdana mjera predostrožnosti.

Misija naglašava da CBCG mora zadržati punu operativnu nezavisnost i ojačati kadrovske kapacitete, posebno imajući u vidu buduće članstvo u eurozoni, kada će preuzeti dodatne nadležnosti u oblasti monetarne politike.

Klimatski rizici i potreba za diversifikacijom privrede

MMF podsjeća da je Crna Gora među najosjetljivijim zemljama u regionu na klimatske promjene, uključujući suše, poplave i šumske požare. Istovremeno, država je preuzela obavezu da smanji emisije gasova staklene bašte za 55 odsto do 2030. i 60 odsto do 2035, te da do 2041. potpuno ukine proizvodnju struje iz uglja.

Misija preporučuje veća ulaganja u infrastrukturu otpornu na klimatske rizike i ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima energije. Pored toga, ocijenjeno je da Crna Gora mora smanjiti zavisnost od turizma i potrošnje, te usmjeriti rast ka investicijama, inovacijama i digitalnoj ekonomiji.

Zarade moraju pratiti produktivnost

Posebno je istaknuto pitanje zarada. Programi „Evropa sad“ doprinijeli su smanjenju sive ekonomije i povećanju formalne zaposlenosti, ali MMF upozorava da rast plata mora pratiti rast produktivnosti. U suprotnom, postoji rizik od spirale rasta cijena i plata, što bi moglo narušiti konkurentnost.

Bankarski sistem je nesporno najzdraviji segment crnogorske ekonomije, saopštila je danas guvernerka Centralne banke Crne Gore CBCG Irena Radović.

“I ova misija MMF-a potvrdila je mnogo snažnije nego prošle godine da je crnogorski bankarski sistem snažan, stabilan i otporan. Ono što je evidentno u nalazima misije MMF-a je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive”, istakla je Radović na zajedničkoj konferenciji za medije zajedničkoj konferenciji za medije predstavnika CBCG, Ministarstva finansija i Međunarodnog monetarnog fonda.

Prema njenim riječima, u svojim nalazima MMF značajan naglasak stavio na modernizaciju platnih sistema.

“U izvještaju je konstatovano da članstvo Crne Gore u SEPI, kao i aktivnosti na uvođenju instant plaćanja će napraviti ne samo bolji poslovni ambijent i brže, jeftnije i sigurne transakcije sa preko 40 tenalja evropskog kontinenta, već će imati i značaj efekat na likvidnost i konkurentnost naše ekonomije. Vjerujem da govorimo nesporno i jednom koraku koji je veoma važan ne samo za crnogorsku ekonomiju, već za državu u cjelosti.  Integracija u jedinstveno područje plaćanja u eurima je integracija u evropsku infrastrukturu prije nego što je država postala članica EU”, navela je Radović.

Navela je da je raduje što će, prema projekcijama, BDP mjeren po glavi stanovnika porasti sa 11 hiljada na 13.528.

“Važna tema je i snažan poziv svim akterima da se očuva i unaprijedi nezavisnost CBCG i njena institucionalna stabilnost”, istakla je Radović.

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da je preliminarni izvještaj MMF-a veoma važan dokument i da sadrži pohvale, preporuke i određena upozorenja.

“Ono što je najvađnije jeste činjenica da su nalazi jasna potvrda stabilnosti našeg sistema i pravca kojim idemo… Turizam je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvario rast dolazaka od 4,1 procenata, dok avio saobraćaj bilježi rast broja putnika od sedam procenata… Investitori vjeruju u naš sistem. Podsjećam da je inflacija 2022. godine bila rekordnih 13 procenata, a danas zahvaljujući mjerama Vlade, inflacija je spuštena na kontrolisan nivo, u avgustu je iznosila 4,6 odsto, dok je prosjek EU oko pet procenata”, rekao je Vuković.

Kako je dodao, uz očekivanja da će prosječna godišnja stopa za 2025. godinu iznositi do četiri odsto, potvrđuju da je rast cijena u okviru evropskog prosjeka, što, dodaje, govori da su inflatorni pritisci pod kontrolom.

Kada je riječ o javnim finansijama, MMF je procijenio deficit za 2025. godinu između 3,5 odsto i 3,7 odsto procenata BDP-a, dok je Ministarstvo finansija projektovalo 3,5.

“To je u potpunosti održivo i u skladu sa našim srednjoročnim fiskalnim planom”, istakao je Vuković.