Video
Prema ocjeni MMF-a, deficit državnog budžeta već ove godine probija zakonski limit od tri odsto BDP-a, popevši se na 3,5–3,7 odsto. Dugoročne prognoze su još sumornije: bez novih mjera štednje i povećanja prihoda, deficit bi do 2030. godine mogao premašiti četiri odsto BDP-a, dok bi javni dug narastao na oko 65 odsto BDP-a.
Podsjećanja radi, Zakon o fiskalnoj odgovornosti propisuje da javni dug ne smije prelaziti 60 odsto BDP-a, granica koju će, po svemu sudeći, Crna Gora probiti mnogo prije kraja decenije.
STVARNE BROJKE PROTIV POLITIČKOG OPTIMIZMA
Za poređenje, prije pokretanja programa Evropa sad 1.0 2022. godine, deficit je bio ispod 2,5 odsto BDP-a, a javni dug se kretao oko 60 odsto, što je bio nivo prihvatljiv u regionalnim okvirima. Danas, svega nekoliko godina kasnije, MMF bilježi ubrzano širenje fiskalnog jaza i upozorava da novi model finansiranja nije održiv.
Pored fiskalnih rupa, slika eksternih bilansa dodatno zabrinjava.
MMF projektuje da će deficit tekućeg računa u 2025. skočiti na alarmantnih 18 procenata BDP-a, skoro dvostruko više od prosjeka prethodnih godina (12,6 posto). Za poređenje, tokom pandemijske 2020. godine, kada je turizam bio na koljenima, deficit tekućeg računa bio je niži od ovog koji se sada očekuje u uslovima „normalnog“ funkcionisanja ekonomije.
Kao razlozi se navode privremeni pad izvoza električne energije, umjerenija turistička sezona i rast potrošnje domaćinstava zasnovane na uvozu. Čak i ako se izvoz struje oporavi od 2026. godine, deficit tekućeg računa ostaće iznad 15 odsto BDP-a – daleko više od regionalnog prosjeka.
Ovo znači da će Crna Gora zavisiti od stalnog priliva kapitala, ponajviše stranih direktnih investicija, jer se dodatno zaduživanje ocjenjuje kao visokorizično.
PARALELNE STVARNOSTI: ALARM I PROPAGANDA
Fond naglašava i da je program Evropa sad 2.0 ostavio dubok trag: samo zbog ukidanja doprinosa za socijalno osiguranje, država je ostala bez prihoda u visini od 1,6 procenata BDP-a. Vlada je pokušala da to nadomjesti kroz povećanje PDV-a, akciza i naknada od igara na sreću, ali MMF upozorava da ni te mjere neće biti dovoljne da pokriju rast troškova u budućnosti – posebno rashoda za penzije, zdravstvo i odbranu.
Drugim riječima, trenutni model finansiranja je kratkog daha i ne nudi dugoročnu održivost.
I dok MMF podvlači potrebu za „svježim mjerama“ i ozbiljnim zaokretom fiskalne politike, Ministarstvo finansija objavljuje samohvalno saopštenje: „Nalazi MMF-a potvrđuju još jednom da Crna Gora isporučuje rezultate, gradi stabilnu ekonomiju, sprovodi reforme u skladu sa najboljim međunarodnim praksama i ostaje posvećena evropskoj budućnosti.“
Ni riječi o probijenim zakonskim granicama, rastućem dugu ili alarmantnom deficitu tekućeg računa.
RAČUN ĆE NA KRAJU PLATITI GRAĐANI
Ovakav raskorak otvara ozbiljno pitanje: da li aktuelna vlast svjesno ignoriše crvena svjetla koja pale međunarodne institucije, ili ih namjerno preokreće u propagandne poruke za domaću javnost?
Jer dok MMF govori o riziku da Crna Gora dočeka eurointegracije sa neodrživim finansijama, Ministarstvo građanima nudi narativ o „evropskoj i perspektivnoj budućnosti“.
Preporučeno
Ovakvo ponašanja Ministarstva finansija pokazuje da Crna gora istovremeno funkcioniše u dvije paralelne stvarnosti – jednoj, međunarodno mjerljivoj i zabrinjavajućoj, i drugoj, politički uljepšanoj i retorički samouvjerenoj. Ako se u narednim godinama ne dokaže koja je istinita, cijenu raskoraka neće platiti ni MMF ni Ministarstvo, već građani kroz nove poreze, rezove i u potpunosti zakržljali ekonomski razvoj.
