Montenegro erlajnz bi opstao uz primjenu Zakona o konsolidaciji

Ona smatra da postoji više dobrih rješenja kojima bi se omogućio opstanak nacionalnog avio-prevoznika kao što su striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA, restrukturiranje kompanije, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore, uvođenje novih akcionara MA i joint venture ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije. 

Đurović tvrdi da Zakon o konsolidaciji MA nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, jer se ovim Zakonom kojim je bilo predviđeno ulaganje od 155 miliona eura u MA, ne tretira državna pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći. Ona ističe da država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi, građanima i ekonomiji Crne Gore.

POBJEDA: Vlada je odlučila da ugasi nacionalnu avio-kompaniju Montenegro erlajnz (MA). Saopšteno je da Vlada ne može da donese nijednu odluku u korist MA, odnosno njegovog spašavanja, a da ona bude zakonita. Što Vi mislite o toj odluci Vlade?

ĐUROVIĆ: Smatram da je odluka Vlade preuranjena i donijeta na brzinu, imajući u vidu značaj i složenost problema sa kojim se trebalo mnogo stručnije i ozbiljnije pozabaviti. Smatram da je Vlada trebala da formira stručni tim sastavljen od predstavnika svih struka (pravnika, ekonomista, inžinjera aviostruke i dr.) koji je trebao da u predviđenom roku, a na osnovu analize ekonomske opravdanosti validnosti određenih modela, pripremi prijedlog rješenja za Vladu. Ovakva odluka Vlade – o zatvaranju MA je najgora moguća, kako po samu MA (350 zaposlenih), tako i za građane, turističku i ukupnu privredu Crne Gore. MA je pravi crnogorski brend i ambasador Crne Gore na evropskom i svjetskom nebu.

POBJEDA: Da li se moglo naći rješenje za kompaniju MA?

ĐUROVIĆ: Smatram da postoji više dobrih rješenja kojim bi se mogla riješiti situacija u MA. Neka od tih rješenja bila bi striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA koji je usvojen prošle godine, restrukturiranje postojeće MA, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore (na bazi komparativnih iskustava), uvođenje novih akcionara MA (najbrže je preko berze) – najznačajnijih turističkih i drugih privrednih društava koje imaju izražen ekonomski interes za postojanje nacionalne avio-kompanije i njihov jači ekonomski upliv (MA je akcionarsko društvo, čije se akcije mogu kotirati na berzi) i joint venture – ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije.

POBJEDA: Zakonom o konsolidaciji MA koji je usvojen krajem prošle godine bilo je predviđeno ulaganje od 155 miliona eura u MA. Da li smatrate da je taj zakon bio usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći?

ĐUROVIĆ: Što se tiče usklađenosti Zakona o konsolidaciji MA sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, ističem da ovaj Zakon nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, jer se ovim Zakonom ne tretira državna pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći Crne Gore, gdje se, shodno članu 8, eksplicitno nabrajaju vrste državne pomoći (subvencije, fiskalne olakšice, garancije države, otpis duga prema državi, korišćenje državne imovine bez naknade i dr.). Dakle, ovim zakonom, odnosno pomenutim članom 8, se ne tretira ,,pretvaranje / konverzija potraživanja prema društvu u osnovni kapital“ kao vrsta državne pomoći, jer to ona i nije, već se ovaj model pretvaranja (konverzija) tretira Zakonom o privrednim društvima, članom 211, koji tretira povećanje osnovnog kapitala akcionarskih društava (kakvo je i MA). Napominjem da je novi Zakon o privrednim društvima donijet ove godine i u potpunosti je usaglašen sa propisima EU.

Ono što je ovdje jako bitno istaći je razlika između državne pomoći i konverzije potraživanja u ulog, jer preko državne pomoći država ,,pomaže“ kompaniju koja se nalazi u teškoćama eksterno i uglavnom jednokratno, bez povrata uloženih sredstava u budžet, dok kod modela pretvaranja potraživanja u ulog – država interno, kao akcionar i suvlasnik (konkretno u MA), ne ,,pomaže jednokratno“, već trajno ulaže – investira u konsolidaciju i razvoj te kompanije, i za iznos tog ulaganja, povećava svoje vlasništvo u toj kompaniji, koje, ukoliko za to postoji potreba, može i prodati na tržištu kapitala. Dakle država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi (i građanima, i ekonomiji Crne Gore).
Ovim istovremeno smatram da je Agencija za zaštitu konkurencije trebala da se oglasi nenadležnom za davanje mišljenja vezano za Zakon o konsolidaciji MA.

POBJEDA: Da li je kompanija MA mogla i smjela da i dalje dobija neki vid državne pomoći i da na taj način bude spašena? Da li bi to po regulativi EU bilo dozvoljeno i moguće? Kakvo je Vaše mišljenje da li bi EU, odnosno EK dala zeleno svijetlo za tu pomoć?

ĐUROVIĆ: Kompanija MA nije imala potrebe da dobija državnu pomoć, s obzirom da je bio usvojen Zakon o konsolidaciji MA kojim se umjesto državne pomoći država Crna Gora opredijelila za model pretvaranja duga u akcionarski kapital, imajući u vidu da je MA akcionarsko društvo sa nekoliko desetina akcionara. Dakle, taj Zakon je trebalo samo u potpunosti implementirati i kompanija MA bi bila konsolidovana i spremna za sljedeću turističku sezonu, s obzirom da turizam i povezane djelatnosti donose četvrtinu bruto domaćeg proizvoda naše zemlje.

POBJEDA: Crna Gora je 30. juna otvorila Poglavlje 8 – Konkurencija, što je posljednje poglavlje koje je otvoreno u pregovorima sa EU. Poglavlje Konkurencija obuhvata zaštitu konkurencije i državnu pomoć. Da li je prilično dugo čekanje na otvaranje ovog poglavlja bilo uslovljeno sa državnom pomoći kompaniji MA? Da li je do sada prema Vašim saznanjima Crna Gora u procesu evropskih integracija bila uslovljavana zbog davanja državne pomoći nacionalnoj avio-kompaniji?

ĐUROVIĆ: Ističem da je naš Zakon o kontroli državne pomoći najrigidniji u regionu, te da smo uredbama, a posebno nekim pravilnicima direktno preuzeli pravnu tekovinu EU (i obavezujuću i preporuke), što je krajnje neuobičajeno, jer još uvijek nismo članica i nemamo koristi od EU fondova (npr. Pravilnik o listi pravila državne pomoći je lista propisa koji se samo povećavaju, a mi smo ih kroz prilog tog Pravilnika samo uspjeli prevesti na naš jezik). Iako je sve ovo tačno, ne znači da nema prostora za dalje pregovore i zajedničko praćenje primjene, kako propisa o državnoj pomoći, tako i ovih drugih, koji regulišu pravo privrednih društava. Crna Gora je juna ove godine otvorila poglavlje 8 i pregovori su tek suštinski počeli u ovoj oblasti. Ima dosta do okončanja pregovora o pristupanju i treba se boriti i pregovarati, isticati pravne i ekonomske argumente, pojašnjavati ukupnu ekonomsku situaciju, cijelo vrijeme posvećeno štiteći nacionalne ekonomske interese svoje zemlje, kao što su to radile i sve druge zemlje koje su danas članice.