Može li Crna Gora postati ski–centar regiona?

Crna Gora će u naredne tri godine uložiti 140 miliona eura u nova skijališta. Nadležni poručuju da će na taj način Crna Gora postati regionalni centar zimskog turizma. Ali, ima i onih koji tvrde da se samo bacaju pare, piše Dojče vele.

Crna Gora je prethodnih godina konačno dostigla neke turističke brojke kojima je dugo težila. Broj turista premašio je dva miliona a ukupan prihod od turizma je u 2018. prvi put bio više od milijardu eura.

Istovremeno je u Crnoj Gori, po podacima Vlade, u posljednje tri godine otvoreno preko 70 hotela. Ipak, gro svih ovih stvari desio se na primorju, dok sjever kaska za ostatkom zemlje u svemu, pa i u turizmu.

45 kilometara skijaških staza

Vlada je zato odlučila da u naredne tri godine uloži čak 140 miliona eura u gradnju sedam novih skijališta na sjeveru.

Direktor državnog preduzeća Skijališta Crne Gore, Miloš Popović za DW kaže da je cilj upravo da se smanji razlika u razvijenosti između južnog i sjevernog regiona.

“Protekle zimske sezone u Crnoj Gori je bilo aktivno šest skijališta. U februaru je završena prva faza novog skijališta Kolašin 1600, koja je koštala 17 miliona eura i vjerujemo da će ono privući veliki broj turista. Što se tiče ostalih pet ski-centara, posjeta je bila najbolja u posljednjih pet godina. U narednom periodu planirana je gradnja još sedam skijališta”, najavljuje Popović.

Crna Gora trenutno nema previše skijaških staza ali je do 2022. godine planirano da dobije skoro 270 kilometara staza za skijaše sa 63 žičare.

“Već izgradnjom žičare za narednu zimsku sezonu 2020/ 2021, a kojom se uvezuju ski-centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600, dobićemo više od 45 kilometara skijaških staza, uvezanih u jedan ski-centar, koji će biti jedan od najvećih u regionu”, objašnjava Popović.

Kako produžiti zimsku sezonu?

Ugostitelj sa Žabljaka i član Koalicije za održivi razvoj (KOR) Aleksandar Dragićevićsmatra da je ovoliko ulaganje potpuno neopravdano.

“Bilo bi opravdano da su u to ušli prije 25 godina. Ovako, vlada stihijski ulazi u ove projekte. Smatram da potrebne analize nisu urađene kako treba, posebno zbog klimatskih promjena”, kaže Dragićević za DW.

On objašnjava da je od 80-ih godina prošlog vijeka sniježna sezona skraćena u prosjeku za 34 dana. Dodaje i da je većina novih skijališta planirana na relativno malim visinama, od 1600 do 1700 metara, gdje ima i manje snijega.

“Nije problem ni što ta sezona kraće traje i što imamo kasnije snijeg, nego što se on ranije topi. Međutim, ista je količina padavina, što znači da je manje snijega a više kiše. A kiša brzo topi i vještački snijeg, čak mnogo brže od prirodnog”, kaže Dragićević.

I Popović je svjestan ovih problema, ali tvrdi da će se zimska sezona u Crnoj Gori produžiti.

“Istina je da su svjetski trendovi da skijaški centri na visini do 1800 metara obogaćuju svoju ponudu drugim sadržajima, kako bi stvorili uslove za produžetak sezone i veću rentabilnost. I mi ćemo tako imati sisteme za proizvodnju vještačkog snijega a napravićemo i akumulaciona jezera”, kaže direktor Skijališta.

Dragićević, pak, smatra da je bilo pametnije uložiti u neke druge sadržaje.

“To su zatvorena skijališta ili staze za ljetnje skijanje, poput onih na Kopaoniku ili Zlatiboru, čime je Srbija unaprijedila ljetnju sezonu. Takođe, potrebne su i zatvorene sale za klizanje, dvorane u cilju razvoja sportskog turizma, ali ne vidim da će se išta od toga graditi. Isto tako, moglo se uložiti u tzv. aktivni turizam, zatim poljoprivredu i ruralni turizam, koji bi privukao mnogo više gostiju i donio više prihoda”, smatra Dragićević.

On tvrdi da je propast ovih skijališta neminovna u narednih 10 godina.

“Crna Gora nije poznata kao destinacija zimskog turizma. Dok smo mi tapkali u mjestu, ostali u regionu su ulagali i sada treba da, kao novi igrač, uđemo u trku i kreiramo svoj brend. Za to će biti potrebne možda i decenije, koje mi, zbog klimatskih promjena, nemamo”, uvjeren je Dragićević.

Infrastruktura veliki problem

Dragićević upozorava i na ogroman problem infrastrukture na sjeveru zemlje.

“Loša je putna povezanost a putevi se ne održavaju. Na Žabljaku, odakle dolazim, zimska sezona postoji jedino nekoliko dana oko Nove godine. Zimi nemamo dovoljno vode, često nestaje struja zbog velike hladnoće i nemamo rješenje za te probleme.”

Popović kaže da žele da budu jedni od najkonkurentnijih, kako u regionu tako i šire, tako da već rade na poboljšanju putne infrastrukture.

“Poseban značaj tome će dati izgradnja auto puta Bar-Boljare, kojim će se npr. do ski risorta na planini Bjelasici stizati za pola sata od glavnog grada Podgorice, odnosno za 40 minuta od podgoričkog aerodroma. Planirana je i  gradnja novih pristupnih puteva do svakog skijališta kao i da se žičarama i skijaškim stazama ovi centri uvežu u jedan ski–risort”, najavljuje  Popović.

Veliki problem sjevera Crne Gore je i nedostatak kvalitetnog smještaja. Planom za skijališta predviđena je i gradnja preko 100 novih hotela i bungalova.

“Država je već zaključila ugovore sa stranim investitorima za izgradnju četiri hotela kod ski-centra Kolašin 1600. Takođe, Vlada dodatno podstiče investitore na izgradnju hotela na sjeveru kroz Program ekonomskog državljanstva, u kojem, u zamjenu za ulaganja, mogu dobiti crnogorski pasoš. Interesovanje investitora je veliko i raste iz dana u dan”, tvrdi Popović.

Dragićević, s druge strane, kaže da sjever Crne Gore nema hotela sa tri zvjezdice, koji su okosnica razvoja zimskog turizma jer veliki turoperatori žele da dovedu puno turista o jednom trošku.

“Ne postoji ni plan da se takvi hoteli prave već se na Žabljaku grade ekskluzivni hoteli sa pet zvjezdica. Sve je to odlično, ali kao neki finiš turističkog razvoja. Ipak, mi ne možemo da dovedemo ljude koji su srednje platežne moći a koji su veliki vanpasionski potrošači, pa da korist ima cijela zajednica. Ovako će korist od skijališta, bojim se, imati samo moćni pojedinci”, vjeruje Dragićević.

Može li Crna Gora postati ski–centar regiona?

Britanski list Gardijan nedavno je Kolašin uvrstio među deset najboljih malih skijaških risorta u Evropi. Popović kaže da je, i po mišljenju drugih, Crna Gora na dobrom putu da bude rame uz rame sa evropskim ski-centrima.

“Po završetku svih skijališta  definitivno ćemo postati konkurentni regionalnim centrima kao što su Kopaonik, Zlatibor, Rila ili Bansko”, uvjeren je Popović.

Dragićević ponavlja da je Crna Gora ovdje zakasnila za zemljama regiona.

“Skuplja smo destinacija nego zemlje regiona. Takođe, naša skijališta ne mogu nikada biti dugačka kao recimo alpska ili Dolomiti. Dakle, nismo konkurentni ni cijenom ni ponudom”, tvrdi Dragićević.

Popović ipak poručuje da će gradnjom ovih ski-centara Crna Gora postati vodeća zimska turistička destinacija jugoistočne Evrope.

“Vjerujemo da će zimski turizam biti podjednako dobar izvor prihoda kao što je to danas ljetnji”, zaključuje Popović.

S druge strane, Dragićević ne vjeruje da je tako nešto moguće.

“Učešće zimskog turizma u ukupnom turističkom obrtu Crne Gore je samo 1,5 odsto. Ja razumijem potrebu vlade da podigne taj procenat, ali na ovaj način to neće učiniti”, zaključuje Dragićević.