“Naše iskustvo govori da smo prethodnih godina najveći iskorak napravili u poreskoj dispiclini. Naplatili smo 201 milion eura više nego što je bila projekcija. Kada govorimo o poreskom dugu, njegova akumulacija je stara i decenijima, veže se još za period tranzicije i ekonomske krize. Na dan kad sam preuzeo dužnost 2015. godine poreski dug je iznosio 580 miliona eura”, rekao je Mugoša.
On je dodao da je sa setom mjera napravljen operativni plan za svaku godinu.
“Tri ključne mjere su: formirali smo odsjek za poreske dugove, snaženje mjera naplate i uvođenje procedura u naplati i ključna mjera mogućnost da se poreska portaživanja plate u periodu na pet godina u ratama”, rekao je Mugoša.
Direktor Poreske uprave je saopštio da je na dan 31.12.2019. poreski dug smanjen za 210 milona eura i on iznosi 370 miliona eura”, rekao je Mugoša.
On je rekao da je Poreska uprava u junu naplatila 90 miliona eura, odnosno samo nekoliko miliona manje u odnosu na jun prošle godine.
Poslanik SDP Raško Konjević pitao je Mugošu koliki je dug vjerskih zajednica i, ako ih imaju zašto ih nema na listi dužnika.
“Interesuje me koliko po analizi ima kompanija sa jednim zaposlenim i da li je broj tih kompanija porastao. Kolika je prosječna plata u CG prema analizi Poreske uprave i kako to da imamo rast BDP, a građani ne osjecaju boljitak”, pitao je Konjević.
Mugoša je rekao da dug vjerskih zajednica nije postojao zato što oni nisu, većina njih, prijavile sveštena lica i službenike.
“Na kraju 2010. imamo jedan broj sveštenika koji su prijavljeni, ali su tada uplate izvršene na njih lično, a ne na vjerske organizacije. Tada Uprava nije mogla da napravi evidenciju”, rekao je Mugoša.
On je saopštio da je Uprava 2016. godina napravila analizu poreskog duga i da su došli do zapanjujućih podataka. Tada, kaže, Mugoša, održan je sastanak sa vjerskim organizacijama i pozvali su ih da prijave sva vjerska lica i da plate sve obaveze.
“Prije par dana smo taj posao završili. Imali smo sveštenike koji su prije 10 godina otišli ili neke koji su umrli, a nisu odjavljeni.
Oni koji su otišli u penziju, a nisu prijavljeni. Sve to smo doveli u red i tačno znamo ko su aktivna sveštena lica, a koja nisu. Ovaj problem je star 18 godina za vjerske organizacije”, rekao je Mugoša.
“Mesihat Islamske zajednice 3,15 milliona, Mitropolija crnogorsko-primorska 2,09 milliona, Katolički župni ured 103 hiljade, Crnogorska pravoslavna crkva 547 eura, Rimokatolička crkva u Podgorici 36.000 eura”, rekao je Mugoša.
U slučaju koji istražuje Specijalno tužilaštvo u vezi sa elektronskom trgovinom pola milijarde eura su stigle sa računa 132 firme registrovanih u PG, obavijestio je Mugoša.
“Svaka frima je imala samo jednog zaposelnog, a to je izvršni direktor.
Sve su bile registrovane na tri adrese – Golubovci, Vaka Đurovića i Cetinjski put. Sve su imale jednog istog knjigovođu. Neđe se desilo da je izvršni direktor isti na sedam firmi i imali su simbolične prihode”, rekao je Mugoša.
Do ovih podataka poreska Uprava je došla, kaže Mugoša, na osnovu informacija Osnovnog tužilaštva.
“Sve smo ih pozvali i neki su bili šokirani, jer nisu znali da su direktori ovih kompanija. Drugi nisu znali ni da se potpišu, jer su završili osnovnu školu. Nakon kontrole, knjigovođa koja je bila za sve njih, nije imala nijedan dokument vezano za ove transkacije. Sve ovo je bilo u Atlas banci”, rekao je Mugoša.
On je dodao da su se advokati žalili Upravnom sudu koji je prošle nedelje odbio žalbu i utvrdio da je rješenje Poreske uprave ispravno.
Prema njegovim riječima tokom godinu rada na ovom predmetu bilo je angažovano dosta inspektora.
“Više od 130 poreskih obveznika je kontrolisano, od čega su 64 aktivna, a 65 neaktivna. Utvrđena je poreska obaveza 32 miliona eura za period od 14/2017”, rekao je Mugoša.
Preporučeno
Video