Video
On je kazao da je prošla godina bila izuzetno teška, sa ozbiljnim negativnim posljedicama epidemije Kovid-19 na cjelokupnu privredu, posebno na mikro mala i srednja preduzeća.
“Nažalost, nakon nekoliko godina u kojima smo uspjeli da poboljšamo određene finansijske parametre, gdje se radilo na finansijskoj stabilnosti, smanjivan je deficit, ostvaren suficit tekuće potrošnje i rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po veoma visokim stopama, u prošloj godini smo imali pogoršanje svih ekonomskih i finansijskih parametara i smanjenje BDP-a, prema procjenama međunarodnih institucija, između 12 i 14,3 odsto, što predstavlja najveći pad ekonomije u regionu”, rekao je Mugoša agenciji Mina-business.
On smatra da je država u toj situaciji, u skladu sa njenim finansijskim kapacitetom i neophodnošću da zadrži kakav takav nivo održivosti javnih finansija, pružila određenu vrstu pomoći preduzećima.
“Tako da je od 1. maja do 1. decembra isplaćeno 55,8 miliona eura bruto subvencija za negdje preko 75 hiljada zaposlenih i za blizu 16 hiljada različitih privrednih subjekata”, naveo je Mugoša.
Prema njegovim riječima, o ozbiljnosti problema koji je izazvala pandemija govore i podaci da će na nivou Evropske unije (EU), prema procjenama Evropske komisije (EK), ekonomija zabilježiti pad od 7,4 odsto i da se predviđa da će biti potrebne dvije godine za povratak na nivo prije pandemije.
“Tako da je prošla godina bila izuzetno teška i u zdravstvenom, ali posljedično i u ekonomskom smislu, ali i godina koja je pokazala određene strukturne ranjivosti naše ekonomije. Iz te loše situacije možemo da shvatimo, razumijemo i pročitamo i neke dobre poruke u smislu potrebe da radimo na restrukturiranju crnogorske ekonomije”, saopštio je Mugoša.
Govoreći o očekivanjima u ovoj godini, Mugoša je ocijenio da će kriza trajati, ali da se očekuje da njen intenzitet bude mnogo manji sa pojavom vakcine.
“Svakako moramo raditi na očuvanju privrede, radnih mjesta, stvaranju osnova za jačanje razvojnih potencijala, prije svega u domaćoj proizvodnji, i jačanju realnog sektora. Ali ono što nam zaista mora biti prioritet to je ulaganje u znanje i inovacije”, smatra Mugoša.
Prema njegovim riječima, to sve podrazumijeva nastavak subvencionisanja zarada kada su u pitanju preduzeća, kao i rad na smanjenju raznih fiskaliteta i parafiskaliteta koji značajno limitiraju privredu, posebno u ovim teškim vremenima.
Preporučeno
“Treba da razmišljamo dalje i o nastavku subvencionisanja kamatnih stopa, stvaranju garantnog fonda gdje bi država zajedno sa komercijalnim bankama radila na produženju rokova otplata, smanjenju kamatnih stopa, povećanju grejs perioda”, dodao je Mugoša.
