Video
Preporučeno
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2018. godinu i Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2018. godinu. Izmjene budžeta uslijedile su kao rezultat efikasne naplate prihoda i dobrih rezultata ekonomske politike Vlade u prethodnoj godini te jačanja makroekonomske stabilnosti. Vlada je procijenila da ove činjenice uz pozitivan odnos finansijskih tržišta prema Crnoj Gori treba iskoristiti za refinansiranje duga po povoljnijim uslovima.
Predloženim zakonom izvorni prihodi povećani su za 57 miliona eura, a rashodi za 82 miliona, te ukupan iznos budžeta iznosi 2.086.134.964 eura. Shodno tome, deficit budžeta iznosi 139,14 miliona eura odnosno 3,16% odsto procijenjenog Bruto domaćeg proizvoda u 2018. godini.
Na prihodnoj strani povećani su prihodi od poreza na dodatu vrijednost za 10 miliona, poreza na dobit za dva miliona eura i poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije za 1,6 miliona, dok je prihod od poreza na nepokretnosti niži za 1,6 miliona. Porez na dohodak je niži za 13 miliona eura, dok se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje povećavaju za 11 miliona eura. Rebalansom se očekuje povećanje prihoda od donacija za četiri miliona eura i prihoda od kapitala za 43 miliona eura.
Na rashodnoj strani u tekućem budžetu planiran je iznos do 70 miliona za otkup dijela akcija Elektroprivrede Crne Gore AD od strane države, 6,5 miliona za dospjele obaveze nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines i Crnogorske plovidbe i 500.000 eura za promotivne aktivnosti Nacionalne turističke organizacije, kao i četiri miliona eura za sprovođenje reforme javne uprave.
Kapitalni budžet, sa ciljem podrške zdraavstvu, uvećan je za milion eura za gradnju Klinike za mentalno zdravlje Kliničko-bolničkog centra Crne Gore.
Predlogom odluke o zaduživanju Crne Gore za 2018. godinu definisani su kreditni aranžmani koji se mogu zaključiti u 2018. godini za realizaciju projekata, limiti za izdavanje garancija, te limiti ukupnog zaduženja za refinansiranje duga, finansiranje budžeta i stvaranje rezerve.
Vlada je jednoglasno usvojila predložene tačke dnevnog reda. Tokom diskusije, u kojoj je učestvovalo više članova Vlade, izražena je puna podrška kredibilnoj ekonomskoj politici Vlade uz posebnu napomenu da ovakva politika ne samo da daje rezultate već i da uživa svu podršku međunarodnih finansijskih institucija i organizacija.
Predsjednik Vlade je, zaključujući raspravu, ocijenio da današnja odluka nije proizvod ishitrenosti već je rezultat osmišljenog pristupa, koncepta i strategije stabilizacije javnih finansija koju je Vlada definisala još u decembru 2016. godine i da je zahvaljujući ostvarenim rezultatima Vlada u stanju da donese odluke kojima se trošak otplate državnog duga svodi na polovinu.
