To je u intervjuu za Bankar kazala izvršna direktorka Svjetske turističke organizacije (UN Turizam) Natalia Bajona.
Razgovor je vođen na marginama Međuregionalnog foruma na visokom nivou Evropa -Azija, koji su Ministarstvo turizma Crne Gore i UN Turizam, organizovali u Podgorici 12. i 13. oktobra. Bajona je tada predstavila dokument “Turističko poslovanje: Ulaganje u Crnoj Gori”, koji je posvećen investicionim potencijalima države u ovom sektoru.
Ona je istakla i da je ministarka turizma Simonida Korić fokusirana i okrenuta rezultatima, te da u narednim godinama u crnogorskom turizmu očekuje promjene na bolje.
Predstavili ste smjernice za ulaganja u Crnoj Gori, koje konkretne prilike za ulaganje u turizam ste identifikovali i zašto se one izdvajaju?
BAJONA: Mislim da Crna Gora bilježi značajan polet u turizmu, država ne samo da raste već su i investicije sve veće. Najviše mi se svidjelo kako ekosistem brzo raste, jer se turizam na kraju zasniva na malim i srednjim preduzećima i ljudima. Gotovo 90 odsto privatnog turističkog sektora nastaje zahvaljujući snazi malih i srednjih preduzeća i ovdje se njihov udio povećao posljednjih godina na čak 51 odsto. To je dobro i drugo, postoji mandat Vlade koja se stara da ulaganja budu vrijedna.
Posjetila sam na primorju jednu od marina i ona je impresivna, ali je bitno i šta se dešava oko nje. Restorani su dobri kao i kuhinja, zbog toga imate međunarodne i nacionalne prilike, žičaru…
Jug je veoma dobro razvijen ali imate dosta interesantnih projekata i kada su u pitanju centralni i sjeverni dio države, u sektoru planinskog turizma. Vidi se da imate 14 projekata planiranih u planinskom dijelu, odnosno više na sjeveru. Značajno je i zanimljivo što porezi nisu jednaki za sve, već postoje progresivne kategorije, kada manje zarađujete manje plaćate, pa zavisi kako ulažete i napredujete kao biznis i mislim da je to fer. Porezi na dobit su dobro osmišljeni i smatram da su fer, kao i porezi na hranu i piće.
Cijeli turistički sektor potpomaže 100 drugih sektora ekonomije, tako da ako dozvolite hrani i piću konkurentnost – vi razvijate i ugostiteljski sektor. Imate jedan prozor da investitori dođu i ulože i proces je izuzetno važan, jer zavisi od mnogo aktera u Vladi. Ako imate šansu i jednu specijalizovanu instituciju koja promoviše investicije, značajno ćete olakšati posao investitoru.
Vidim da imate ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država, Izraela, komšijskih i drugih evropskih zemalja, i to je dobro jer se vidi da investicije dolaze sa svih krajeva svijeta – to znači da svi Crnu Goru vide kao važno čvorište za razvoj i novu destinaciju. Smatram da je veoma dobro stvaranje mostova između Evrope i Azije, i da je potrebno jer često ne vidimo spajanje investitora sa ovih krajeva svijeta. Crna Gora je prva koja je preuzela rizik, ali je to na kraju prilika za sve.
Šta smatrate za najveću prepreku investitorima koji žele u Crnoj Gori da ulažu u turizam? Koji bi bio prvi korak ka njenom otklanjanju?
BAJONA: Ne vidim prepreke. Bili smo u parlamentu i predsjednik Skupštine je bio izuzetno otvoren i posvećen sektoru, vidim da imate i jako Ministarstvo turizma i da brojke brzo rastu. Više nego izazov, mislim da se u bližoj budućnosti može više raditi na edukaciji. To je svjetski prioritet jer je turizam međuljudski sektor i ako želimo da se pobrinemo da najavljene investicije budu sprovedene kroz pet godina – moramo imati precizan program i obučiti ljude da pomognu projekte koji će se pokrenuti.
Vidjela sam da su ljudi generalno prijateljski nastrojeni, uvijek se smiju kao i na cijelom Balkanu i to je taj ljudski dodir koji posjedujete. Imate i efikasan aerodrom, što je takođe važno. Obilaskom restorana sam vidjela da je kvalitet hrane nevjerovatan, kvalitet sastojaka i tehnika su nevjerovatni i kada to imate, to je pola posla – jer gotovo 80 odsto turista putuje zbog gastronomije.
Ako se država oslanja na brzu i nesvježu hranu, ona gubi poene, tako da u tom pogledu imate snagu. Crna Gora ima dosta dobre kuhinje i to je važno za investitore i turiste, i sada je važno osigurati da zajedno spremimo planove obrazovanja kako bi za pet godina od danas, kada se pokrenu projekti – radna snaga bila spremna.
Kada je u pitanju sjever Crne Gore, šta bi ta regija morala da ponudi investitorima kako bi hotelski ili drugi truristički projekat bio komercijalno aktivan i van špica sezone?
BAJONA: Moram naglasiti da je wellness sektor nakon kovida ubrzano porastao, kao i fokusiranje na dugovječnost. Ovdje imate planine i razmišljala sam, šta ako spojimo poljoprivredu sa planinama i pronađemo koji su to proizvodi koji su Crnoj Gori važni. U Bugarskoj imate ruže, u Austriji imate Alpe i kreme iz šuma, to su primjeri povezanosti. Kada idete u te regije, želite da gledate ptice, planinarite, bavite se avanturističkim sportom, ali na kraju želite wellness, bližu povezanost za prirodom, povratak korijenima – to je način na koji ljudi žele da putuju.
Više nego ikada ljudi žele da se “isključe” i razmišljaju kako mogu biti bolji, osjećati se bolje i to je dio koji priroda nudi. Zato smatram da s obzirom da se ne radi o masovnom turizmu, možete da imate nišu – turizam povezan sa poljoprivredom ili ljepotom, kroz proizvode koje možete ponuditi ili napraviti iz te regije.
Koji su naredni koraci za Crnu Goru nakon što su smjernice predstavljene? Kako će UN Turizam pomoći povezivanje investitora sa konkretnim projektima u Crnoj Gori?
BAJONA: Smjernice imaju različita poglavlja i one su samo početni prikaz za investitore, kakva je makroekonomija, gdje je dodatna vrijednost, kakva je konkurentnost države i koji su projekti na raspolaganju. Te tačke su povezane sa prioritetima Ministarstva turizma, pa sada treba koristiti postojeće projekte i vidjeti ko iz privatnog sektora, institucionalni fondovi, privatni kapital, hotelski lanci, zainteresovan za ulaganja…
Ako se to poveže sa onim što Crna Gora može da ponudi, što mislim da je potpuno ostvarivo jer se mi upravo time bavimo – možemo povezati javni i privatni sektor kako bi se stvari realizovale. Sada je naš zadatak da u malim grupama, blisko, sa jednim po jednim ministrom i odgovornim pojedincima, razgovaramo o promociji investicija i otvoreno razgovaramo sa investitorima koji su zainteresovani za region i za projekte koje ste izabrali. To bi bio naredni korak nakon smjernica i veliki je zadatak da spojite oboje.
Prvi put sam ovdje i zapanjena sam čistim vazduhom, pozitivnom energijom, ljudi su nasmijani i osjeća se da su stvari opuštene i da država raste u pravom smjeru. Nije riječ samo o budućnosti i ulaganjima, već koliko dodatne vrijednosti ulivate u ekonomiju, ali i ljudima koji u njoj rade i ljudskom dodiru. Uzimajući sve u obzir, povezivanje vaših vrijednosti sa turističkim lancima i markama, uz zadržavanje identiteta – smatram da je to pametno jer svaka zemlja ima svoju istoriju, unikatnost i to vidim ovdje. Država vam je svježa i nudite nešto što nema niko drugi i pozitivnu energiju.
Preporučeno
Dobro je da se potpisuju strateški memorandumi jer ih imate sa različitim djelovima svijeta. To je pozitivno jer se svijet konstantno mijenja i uz ulazak u Evropsku uniju, to je sve pozitivno za investitore i mijenja se način napretka zemlje. Očekujem pozitivne korake jer je i ministarka turizma pozitivna, fokusirana i okrenuta rezultatima – pa znam da ćemo u narednim godinama vidjeti promjene na bolje.















