Video
Ovakav razvoj događaja, koji gura državu u ekonomsku neizvjesnost, suštinski ne predstavlja nikakvo iznenađenje.
Naime, malo ko od stručnjaka finansijske struke je vjerovao da će neiskusna Vlada, koja se tek uhodava, nakon velike organizacione transformacije ministarstava i neophodnih sistematizacija radnih mjesta uspjeti da na vrijeme predloži složeni finansijski akt.
Mladom ministru finansija Milojku Spajiću i ekonomski neiskusnom premijeru Zdravku Krivokapiću ne bi niko zamjerio da su odmah rekli da će im trebati vremena da predlože svoj budžet jer je u pitanju ogromni posao.
Ispostavilo se da su najave premijera o budžetu u postizbornom periodu, ali i nakon formiranja Vlade bile kontradiktorne i služile su isključivo za zamajavanje javnosti i “hendlovanje” napada jakog i izvršnoj vlasti nenaklonjenog parlamenta.
Da se mogao ovakav epilog naslutiti i ranije, svjedoči detalj iz sredine novembra, kada su mandatar Krivokapić i Ministarstvo finansija bivše vlasti ušli u medijsko prepucavanje upravo oko budžeta. Krivokapić je tvrdio da od resornog ministarstva nije dobio nikakve podatke oko nacrta budžeta, iz Ministarstva finansija mu je odgovoreno da on i njegov stručni tim nijesu kontaktirali resor kako bi dobili podatke.
Ministarstvo finansija je tada saopštilo jako važnu stvar da je nacrt budžeta završen 30. oktobra, ali da je odlučeno da se nacrt državne kase za 2021. godinu ne stavlja u dalju proceduru, već da bude predmet razmatranja novoformirane Vlade.
Drugim riječima, sredinom novembra premijeru je sugerisano da krene u pravljenje svog budžeta.
No, pokazalo se da je premijeru Krivokapiću i ministru Spajiću bilo tada važnije kontroverzno izdavanje obveznica i zaduživanje države u iznosu od 750 miliona.
Zbog toga je nova vlast ušla u tihu tehničku kohabitaciju sa bivšim Ministarstvom finansija i Centralnom bankom, institucije koje su žestoko kritikovali u ranijem periodu.
Nakon iznenađujućeg interesovanja investitora za crnogorske obveznice, ministar Spajić je pohvalio viceguvernere CBCG da su bili kooperativni, a službenike bivšeg resornog ministarstva da su “obavili lavovski dio posla”
Zbog bliske tehničke kohabitacije, svi su tada bili uvjereni da će Vlada predložiti nacrt budžeta koji se oslanja na dokument bivšeg Ministarstva finansija, pa će se onda zbog zaduženje ići na rebalans u aprilu. Tako je i bilo ili se barem tako mislilo.
Premijer Krivokapić je odmah nakon izglasavanja nove Vlade 2. decembra rekao da će nacrt budžeta biti pripremljen do 20. decembra. Te priče se držao do 17. decembra, kada je ponovio da će Vlada do 20. decembra napraviti nacrt budžeta, što znači da će 21. decembra na sjednici Vlade usvojiti predlog koji će proslijediti u skupštinsku proceduru.
A onda se desio veleobrt u razmaku od jednog dana. Premijer Krivokapić je 18. decembra potpuno promijenio priču i najavio nacrt budžeta do 31. marta i najavio privremeno finansiranje.
Premijeru i ministru finansija u veleobrtu podršku je pružio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je odgađanje budžeta predstavio kao želju nove vlasti “da ne igraju po notama DPS-a” Uz to najavili su učešće eksperata MMF-a u kreiranju budžeta, “kako bi ušli u trag štetnim konsultantskim milionskim ugovorima”.
ŠTA KAŽE ZAKON
Zakon je jasan u ovakvoj situaciji, ali ostaje nejasno kako će se ponašati izmijenjene budžetske jedinice i kako će sve to funkcionisati.
Prema aktuelnom zakonu o fiskalnoj odgovornosti, ako se zakon o budžetu države odnosno odluka o budžetu opštine ne donese do 31. decembra tekuće za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.
Ne bez značaja je inicijativa poslanika Raška Konjevića da nova vlast, bez obzira prelaska na privremeno finansiranje, mora uraditi tehnički rebalans budžeta.
Pored toga Konjević je otišao korak dalje predložio je parlamentarnu istragu zbog zaduženja.
Dodatni pritisak na vlast biće i najava poslanika DPS-a Nikole Rakočevića o interpelaciji, odnosno glasanje o povjerenju Vladi.
Zbog svega, dobri poznavaoci prilika tvrde da se odgađanje budžeta može posmatrati kao i kupovina vremena u režiji nove Vlade kako bi spriječili “rešetanje” i nezgodna pitanja u parlamentu.
Preporučeno
Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja u novu godinu ulazi bez budžeta, što bez obzira na uvjeravanja Vlade donosi nepotrebnu ekonomsku neizvjesnost, naročito zbog toga što se prvi put u istoriji primjenjuje privremeno finansiranje.
